Linkovi

Pitate se kako izgledaju klimatske promjene? Izgledaju ovako!


FILE - Wildfires rage under plumes of smoke in Bairnsdale, Australia, Dec. 30, 2019.

U septembru 2019. počelo je ono što će ostati upamćeno kao jedna od najgorih sezona požara u Australiji. Procjenjuje se da je spaljeno oko 6.3 miliona hektara (63 000 kvadratnih kilometara ili oko 16 miliona ari), uništeno preko 2500 objekata, od čega oko 1300 kuća, a za sada je stradalo 28 osoba. Naučnici sa Univerziteta Sidney procjenjuju da je u ovim požarima nestalo pola milijarde životinja, a čak 8000 koala.

Od septembra 2019. jaki požari su zahvatili različite regije države Novi Južni Wales, regije Hunter, Hawkesbury i Wollondilly na krajnjem zapadu Sydneya, i šire, s više od 100 požara koji su izbili u cijeloj državi. Ubrzo je proglašeno stanje opasnosti, i to prvo u decembru u državi Novi Južni Wales.

Tek u novembru 2019. ovi događaji su postali dovoljno haotični da bi se o njima pisalo u medijima. Jedna od vijesti iz tog perioda je bila kako je stradalo pola kolonije koala u rezervatu u Novom Južnom Walesu, a svijet je obišla fotografija ptice kookaburra, jednog od nacionalnih simbola Australije, na spaljenom drvetu. Uz požare, problem je ubrzo postao i kvalitet zraka, zbog vrlo visokih vrijednosti PM čestica.

Ovi požari su postali jedna od najtragičnijih i najpogubnijih stvari koje su se dogodile u nekoliko posljednjih godina. Opseg i intenzitet im je takav da se vide iz svemira i mnogi ovo nazivaju istinskom Apokalipsom. Visina plamenova dostiže 150 m, a temperatura u krajevima pogođenim požarima – praktično cijeloj Australiji je viša od 50o C.

Još su svježe slike požara u Kaliforniji 2018. godine te požara u ruskim tajgama i u Amazoniji 2019. Međutim, iako stravični, ne mogu se porediti sa onim što se ovog trenutka dešava u Australiji. Požari u zabačenim dijelovima sjeverne Rusije su prošle godine uništili oko 6.7 miliona ari, ali je većina te regije slabo naseljena i nije zabilježeno nikakvih žrtava.

Ovo znači da su požari u Australiji u sezoni 2019./2020. uništili duplo veću površinu od one u požarima u Sibiru te oko 6 puta veću površinu nego u Kaliforniji 2018. godine ili prije par mjeseci u Amazoniji.


U ovim trenucima je nemoguće ne misliti na ljude koji gube domove i bježe praktično bez igdje ičega, sa djecom, na vatrogasce koji se guše u dimu i bespomoćni su, na spaljene životinje. Vrlo teško padaju vijesti o tome kako su vatrogasci pod velikim stresom ne samo zbog borbe sa vatrom, nego i zato što slušaju krike bespomoćnih koala koje žive gore jer nisu dovoljno brze da pobjegnu vatri.

Zbog čega se događaju požari u Australiji?

Povremeni, manji požari u toku ljetne, sušne sezone u Australiji su prirodna pojava i čak jedan mali dio flore Australije ovisi o požarima kako bi se reproducirao. Hiljadama godina, nativni Australci su koristili kontrolisanu vatru kada love, ali samo u toku kišne sezone i na vrlo malim površinama. Međutim, požari uništavaju šume koje se nešto sporije oporavljaju, a karakteristična endemična fauna Australije – tobolčari – je naročito pogođena i bespomoćna.

FIEL - In this image made from video taken on Dec. 22, 2019, and provided by Oakbank Balhannah CFS, a koala drinks water from a bottle given by a firefighter in Cudlee Creek, South Australia. Thousands of koalas are feared to have died in a wildfire…
FIEL - In this image made from video taken on Dec. 22, 2019, and provided by Oakbank Balhannah CFS, a koala drinks water from a bottle given by a firefighter in Cudlee Creek, South Australia. Thousands of koalas are feared to have died in a wildfire…

Premda je živi svijet Australije evoluirao u skladu sa činjenicom da se požari javljaju i da je ovo područje sušno, danas se više ne može suprotstavljati klimatskim promjenama. Temperatura ovog područja se u posljednjih stotinu godina povećala za više od jednog stepena celzijusa. Grupa naučnika s Univerziteta Melbourne uradila je rekonstrukciju klimata ovog područja i pokazala kako su suše u toku 20. i 21. vijeka bez presedana u posljednjih 400 godina.

Toplotni udari i suše stvaraju odlične uslove za nastanak i širenje požara. U posljednjih 30 godina, u Australiji je došlo do pada godišnje količine padavina u periodu jesen-zima za 15% i u periodu april-maj za 25%. Količina padavina u periodu januar-avgust 2019. bila je jedna od najnižih za Queensland i Novi Južni Wales – u nekim područjima došlo je do smanjenja od 77%. Upravo su u ovim dijelovima Australije i počeli prvi požari.

Meteorolozi za suše i požare krive i neperiodični fenomen zvani Dipol u Indijskom oceanu ili El Niño Indijskog ocena (Indian Ocean Dipole-IUD). Kao rezultat promjena u temperaturama površine mora u zapadnom Indijskom oceanu, IOD može imati signifikantne efekte na klimu u Australiji.

Varnice na dalekovodima, paljenje poljoprivrednih površina, neugašene kamperske vatre, opušci i šibice su samo neki od dodatnih uzročnika, ali klimatske promjene su srž problema.

Požari su pogoršani klimatskim promjenama i mnogo su opasniji nego u prošlosti. Potrošnja fosilnih goriva – uglja, nafte i plina značajno doprinosi ovoj tragediji. Ovi požari su sve, samo ne normalna pojava. Ovo je kako klimatske promjene zaista izgledaju – spržena zemlja i nebo, uništen biodiverzitet i ljudi u bijegu.

Premijer Australije, Scott Morrison, spada u onu grupu koja odbija prihvatiti da su klimatske promjene posljedice enormne potrošnje fosilnih goriva. Australski izvoz uglja u Kinu, Indiju i Koreju je vrijedna industrija i „teži“ preko 50 miliona američkih dolara. Od sedamdesetih godina prošlog vijeka, Australija profitira od izvoza uglja u Kinu i smanjenje proizvodnje bi zasigurno utjecalo na bruto nacionalni dohodak.

Coal is unloaded onto large piles at the Ulan Coal mines near the central New South Wales town of Mudgee in Australia, March 8, 2018.
Coal is unloaded onto large piles at the Ulan Coal mines near the central New South Wales town of Mudgee in Australia, March 8, 2018.

Eksploatacija uglja je najveća u državama Queensland, Novi Južni Wales i Victorija, a oko 75% uglja se izvozi. Australija je najveći svjetski izvoznik uglja, a peti po redu najveći proizvođač ove sirovine. Ostatak se koristi u samoj Australiji za proizvodnju električne energije.

Ova proizvodnja električne energije iz uglja doprinosi čak 29% ukupnih emisija stakleničkih plinova za Australiju, prema podacima Clean Energy Regulator Data za 2013./2014. Uprkos planovima za smanjenje emisija ugljendioksida i potrošnje fosilnih goriva, australski premijer Scott Morrison, u kabinetu od avgusta 2018. godine, osujetio je ove planove.

On je pozive na bojkot uglja i smanjenje proizvodnje nazvao „sebičnim i razmaženim“ te, prema pisanju The Guardian u februaru 2017. čak došao u Zastupnički dom australskog parlamenta sa grumenom uglja i rekao kako se uglja ne treba bojati.

Australska industrija uglja je moćan i konzervativan lobi te važan stub australske ekonomije. Prema podacima Statista, u 2018. godini ova industrija je zapošljavala preko 35 600 osoba, što, premda je pad u odnosu na 2014. godinu, kada je preko 44 000 osoba bilo ovdje zaposleno, i dalje predstavlja velik broj. Također, iz ovih podataka se može vidjeti blagi porast zapošljavanja u industriji uglja u periodu dolaska Morrisona na mjesto premijera, u odnosu na period 2015. -2017.

Australija je napredna zemlja, a potpuno ovisna o fosilnim gorivima, kako direktno, tako i indirektno, kroz izvoz. Interes za prelazak na alternativne izvore energije, naročito na nuklearnu energiju, ovdje nije bio velik, a sam prelazak i transformacija energetskog sektora, bez transformacije ekonomije koja neće toliko ovisiti o uglju je nedovoljan. Odricanje od izvoza uglja za Australiju bi značio krah ekonomije.

Smoke and rain mist mix in air as cattle graze below burnt grass fields near Milton, Australia, Jan. 5, 2020.
Smoke and rain mist mix in air as cattle graze below burnt grass fields near Milton, Australia, Jan. 5, 2020.

Posljedice požara

Smatra se kako su u posljednja tri mjeseca u australijskim požarima u atmosferu izbačene čak dvije trećine godišnje nacionalne emisije ugljendioksida, a stručnjaci upozoravaju da će šumama biti potrebno više od 100 godina da apsorbiraju sve što je emitovano u ovoj sezoni požara.

Donedavno se smatralo da su australske šume mogle reapsorbovati sve emisije ugljikovog dioksida koje se oslobađaju u požarima, tj. da mogu postići neto nulu emisija, ali naučnici kažu da klimatske promjene dovode do toga da ovi požari gore intenzivnije i češće te da šume, koje su dobrim dijelom stradale u požarima, više nisu sposobne anulirati emisije.

Biro za meteorologiju u državi Viktorija upozorava na to da su požari tako velikog intenziteta da stvaraju svoju sopstveno vrijeme, koje još više pogoršava situaciju. Radi se o formiranju ogromnih grmljavinskih oblaka, poznatih kao pirokumulonimbusi koji se razvijaju na visinama preko 16km u području Gippslanda, država Viktorija, koje se prostore do istočnih predgrađa Melbourna, ističu u tvitu od 30. decembra 2019.​

Životinjski svijet je desetkovan. Ali dok su ptice i neki brži tobolčari, poput klokana, uspijevali pobjeći ispred vatrene stihije, populacije koala su stradavale jer se radi o sporim sisarima. Preostale koale su ostajale dezorjentisane, dehidrirane, žedne, opečene te nije rijetkost da u očaju prilaze ljudima tražeći vodu.

Hiljade i hiljade ljudi se u ovim trenucima evakuira i kreću se prema plažama kako bi se domogli neke sigurnosti, a slike koje nam dolaze iz Australije prikazuju samo obrise jednog izgubljenog svijeta u bojama dima, vatre i očaja. Klimatske promjena nije briga odakle dolaze emisije i pogodiće prvo ona područja koja su sada najsušnija, pa onda i sve nas ostale.

Nancy Allen and Brian Allen stand outside the house as high winds push smoke and ash from the Currowan Fire towards Nowra, New South Wales, Australia January 4, 2020. REUTERS/Tracey Nearmy
Nancy Allen and Brian Allen stand outside the house as high winds push smoke and ash from the Currowan Fire towards Nowra, New South Wales, Australia January 4, 2020. REUTERS/Tracey Nearmy

XS
SM
MD
LG