VOA: Kako ocjenjujete trenutnu migrantsku situaciju u Bosni i Hercegovini?
PETER VAN DER AUWERAERT: U proteklih nekoliko sedmica smo zabilježili povećan broj dolazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu. U vrijeme pandemije koronavirusa, kada je kretanje migranata i svih ostalih bilo ograničeno u susjednim zemljama, imali smo između 10 i 20 ljudi koji su dolazili svake sedmice. Samo prošle sedmice je pristiglo oko 360 ljudi, uglavnom iz Srbije, a u manjoj mjeri i iz Crne Gore, tako da uočavamo povećan broj ljudi koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Također, uočavamo kako ljudi i dalje iz prihvatnih centara odlaze prema Hrvatskoj. Prošle sedmice smo imali oko 250 ljudi koji su se zaputili ka toj zemlji. Privremeni prihvatni centri Bira i Ušivak su također puni migranata. Imamo samo 500 ljudi, pa bismo tamo mogli potencijalno smjestiti još 1.000, ali su lokalne vlasti odlučile da ih više ne možemo koristiti. Dok sam boravio u Bihaću, vidio sam kako se ponovo povećava broj migranata koji spavaju vani u napuštenim zgradama. Kapacitet centra u Bihaću je 700 ljudi, a trenutno boravi 1.100. Dakle, totalno je pretrpan. Ali pored toga, stotine ljudi spavaju vani, stvarajući klanove. Vidio sam migrante kako spavaju u napuštenim tvornicama i zgradama, što predstavlja dosta problema lokalnom stanovništvu. Pomalo sam zabrinut što će migranti i dalje pristizati u Bosnu i Hercegovinu. Ako brzo ne pronađemo rješenje, možda ćemo vidjeti i više ljudi kako spavaju na ulicama.
VOA: Da li je, upravo, najteža situacija kada je riječ o migrantskoj krizi, u Unsko-Sanskom kantonu?
PETER VAN DER AUWERAERT: Kada na to gledate iz humanitarne i iz perspektive lokalnog stanovništva, mislim da najveći pritisak ide upravo u tom pravcu. A pritisak dolazi od činjenice da mnogi od tih ljudi i dalje nezakonito zauzimaju napuštene objekte. Sada se, naravno, migranti nastavljaju kretati, ponekad kao provokacija upućena lokalnim političarima. Pa, ako želite da migranti prestanu dolaziti, onda ih morate geografski sve premjestiti, prebrojati i premjestiti u drugi dio zemlje, jer ljudi tamo dolaze. Na putu ka Sloveniji, tu je samo 60 kilometara od granice s Hrvatskom. Slovenija je važna za migrante, jer je prva zemlja Šengena s većom slobodom kretanja, zbog čega ljudi i dalje odlaze tamo.
VOA: Koliko je povećan dolazak migranata u Bosnu i Hercegovinu nakon popuštanja mjera u vezi s koronavirusom?
PETER VAN DER AUWERAERT: U vrijeme korone je bilo 9.000 migranata koji su boravili u Srbiji i znali smo da će neki od njih doći u Bosnu i Hercegovinu. Ono što mi sada govori moj tim u Srbiji je da, migranti u Srbiji zapravo idu ka četiri različita pravca. Idu u Mađarsku, Rumuniju i direktno preko Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Dakle, iz bosanske perspektive, pogodan je razvoj situacije da ne idu svi migranti u ovom pravcu. Osjećaj mi govori da ćemo i u narednom periodu, i dalje imati od 400 do 450 ljudi koji će pristizati svake sedmice. To ne mora nužno uzrokovati ogroman porast migranata u Bosni i Hercegovini, jer zapamtite, istodobno, ti ljudi nastavljaju odlaziti dalje prema Hrvatskoj i još dalje. Dakle, koliko ljudi ili koliko migranata ustvari imate u Bosni i Hercegovini ovisi o broju dolazaka u odnosu na broj odlazaka. U narednih nekoliko sedmica ćemo imati potpunije informacije i predstavit ćemo ih lokalnoj zajednici, koju to najviše i zanima.
VOA: Kada biste poredili trenutne podatke s prošlogodišnjim, da li postoje značajna odstupanja?
PETER VAN DER AUWERAERT: U odnosu na isti period prošle godine, zapravo imamo manje migranata koji su stigli od januara, nego što smo ih imali prošle godine. Čak i ako govorimo o 400 ljudi sedmično, to nije brojka koja je izuzetna. Prošle godine smo imali period u kojem smo imali 1.000 migranata koji su dolazili svake sedmice. Stvarno mislim da je situacija s brojevima u ovoj godini bolja nego što je bila prošle godine. Također, moram reći da je zemlja bolje pripremljena nego što je bila prošle godine, u smislu da smo za vrijeme pandemije uspjeli povećati službene prostorije za smještaje u cijeloj Bosni i Hercegovini s 2.000 kreveta i 1.000 dodatnih kreveta u centru Lipa. Kada smo osposobili 1.000 kreveta u centru Lipa, lokalne vlasti su odlučile da centar Bira može imati samo 500, a ne 1.500 kreveta. To je problem. Uredu je ako zatvorite centar Bira, ali onda treba alternativa za smještaj ljudi koji su prije bili tamo. Ako sutra zatvorimo Biru, šta ćemo raditi s 500 ljudi koji su tamo? Da, možemo ih ostaviti na ulici. Zasad je to jedino rješenje. Dakle, poenta nije u tome da li Bira treba ostati otvorena ili ne. To je, na kraju krajeva, odluka koju treba donijeti Vijeće ministara BiH. Poenta je – ako zatvorite nešto, a još uvijek imate isti broj migranta, onda definitivno morate imati alternativu.
VOA: Kada je riječ o prihvatnim centrima za migrante, da li su kapaciteti popunjeni? Koliko je migranata bez smještaja i zašto?
PETER VAN DER AUWERAERT: Trenutno imamo oko 5.200 migranata. To uključuje sve smještajne centre u zemlji. Rekao bih da ima oko 1.500 do 2.000 migranata koji se nalaze izvan centara. Teško je dati tačnu brojku jer se, naravno, ti ljudi ne računaju. Najveći broj ljudi koji žive izvan centara nisu pobrojani. Na primjer, migranti dolaze u Tuzlu, iako tamo nema smještaja i tu obično provode neko vrijeme. Vidjeli ste prizore na autobuskoj stanici, kako ljudi spavaju vani, ali se brzo zapute ka Sarajevu. Dakle, najveći broj ljudi koji su vani nisu popisani. Lokalne vlasti su nam rekle da više ne koristimo centar Bira, a centar Lipa je pun. Stoga, ljudi sada nemaju kuda otići i prisiljeni su spavati vani. Dakle, teoretski nemamo problem. Ali, šta se događa kada ovdje razgovaram s migrantima u centru i pitam ih, zašto ste ovdje? Bog vas je blagoslovio, jer za vas ima prostora. Kažu mi da znaju da u Bosni i Hercegovini, migranti ne smiju napuštati centre zbog koronavirusa, pa su zato u napuštenim objektima u Sarajevu. Mogu negdje popiti kafu, ići u prodavnice, slobodno se kretati. „Pa zašto bismo išli u neki centar? U tom slučaju nam je bolje spavati u napuštenoj zgradi, nego ići u centar“ - kažu mi. Ironija je u tome što uvedene mjere javnog zdravstva ograničavaju slobodu kretanja migranata i one, zapravo, ugrožavaju javno zdravlje, jer su migranti koji se nalaze u centrima medicinski pregledani, a migranti koji su vani - nisu. Njih niko ne pregleda. Nemaju pristup ljekaru. Trebali bismo okrenuti list i ukinuti ograničenje kretanja migrantima u centrima, kako bismo ljude koji trenutno borave izvan ovog područja doveli u centre i omogućili im medicinski pregled. Ako je migrant medicinski pregledan i nema virus, njemu bi trebalo dozvoliti da se kreće na potpuno isti način kao što to mogu učiniti građani Bosne i Hercegovine. Naravno, ako su ljudi bolesni, moraju biti u karanteni. Ali više nema razloga iz perspektive javnog zdravstva zadržavati migrante unutar centara, ako su medicinski pregledani i ako je utvrđeno da su zdravi.
VOA: Kada pominjete bojazan za zdravstveno stanje migranata koji su na ulicama, koje su mjere poduzete za njihovo zbrinjavanje u vrijeme pandemije koronavirusa? Također, s migrantima u prihvatnim centrima.
PETER VAN DER AUWERAERT: Predstavnici vlasti zaduženi za zdravstvenu zaštitu u Kantonu Sarajevo, prema našem mišljenju, uradile su izvanredan posao tokom pandemije, radeći s našim partnerom, a to je Dansko vijeće za izbjeglice. To je nevladina organizacija koja radi na zdravstvenim pitanjima kako bi se uvjerila da imamo dovoljno kapaciteta za zdravstvene preglede u centrima. Napravili smo oko 12.000 zdravstvenih pregleda u centrima, gdje smo postavili izolaciona mjesta. Napravili smo izolaciona mjesta u centrima kako bi migranti, koji su tek pristigli, mogli biti izolirani 14 dana. Imali smo karantinska područja za migrante koji su imali simptome poput kašlja. Do sada u centrima nismo imali zabilježenih pozitivnih slučajeva. Mislim da to svjedoči o kvaliteti mjera koje su predstavnici vlasti, zaduženi za zdravstvenu zaštitu u Kantonu Sarajevo u saradnji s našim partnerom, oformile u centru.
VOA: Kako biste ocijenili odgovornost zvaničnika u Bosni i Hercegovini kada je riječ o upravljanju migracijama?
PETER VAN DER AUWERAERT: Stalno se susrećem s predstavnicima bh. vlasti. I jasno je, naravno, da u Bosni i Hercegovini, kao što ste i Vi upoznati, zbog decentralizirane prirode zemlje, različitih nivoa vlasti, nije uvijek tako lako raditi na koordiniranom odgovoru. Mislim da se to odnosi na sve oblasti života u Bosni i Hercegovini. Iako postoje stvari koje možemo kritizirati, prije dvije godine zemlja nije imala kapacitet da se bavi migrantima. Imali smo samo jedan centar u Delijašu. Danas imamo šest. Vrlo često se sve dešavalo u posljednjem trenutku, baš kao što smo samo dva dana prije početka zime dobili novi centar. Možda nije bio idealan, ali to je stvarni napredak. Uočili smo da su predstavnici vlasti zaduženi za zdravstvenu zaštitu, uzeli većeg učešća. Vidjeli smo kako Služba za strance povećava broj svojih registracija i kako Granična policija BiH pokušava poboljšati kontrolu granice. Mislim da se mnogo dobrih stvari dogodilo uprkos složenosti Bosne i Hercegovine kao zemlje. Trenutno nemamo državnog ministra sigurnosti, a kada ne postoji državni ministar, to stvari malo usložnjava. Ponekad će vlasti na terenu donositi odluke koje bi ustvari trebala donositi državna tijela. Dobar primjer je Bira centar koji je Vijeće ministara BiH osnovalo prošle godine u proljeće. Sada se možete složiti ili ne složiti s tim, ali upravljanje migracijama je državna nadležnost. Neodgovorni predstavnici vlasti odlučuju o zatvaranju centra Bira i nameću da tamo više ne možemo primati ljude. To se tako ne radi. Ako neko treba zatvoriti, onda bi to trebalo biti Vijeće ministara koje odlučuje o zatvaranju centara, jer oni jedini imaju nadležnost. Ono u što istinski vjerujem, jeste da smo postigli stvarni napredak u odnosu na stanje kada sam počeo raditi, u januaru 2018. godine, i to je vrlo ohrabrujuće.
