Već godinama jedan od ključnih ciljeva najvišeg političkog rukovodstva Kine je modernizacija i jačanje kineskih oružanih snaga. Tendencija što snažnijeg vojnog, ili vojno-pomorskog uticaja u vodama Južnokineskog mora, sada prerasta, po ocjenama američkog Ministarstva odbrane, u tendenciju vojnog prisustva mnogo šireg i većeg od kineskih kopnenih i pomorskih granica.
Moć kineskih oružanih snaga najlakše je uočljiva na moru, posebno u vrijeme nedavnih kinesko-japanskih tenzija vezanih za nekoliko nenaseljenih otoka, koja svojataju obje zemlje. Tu novu snagu ilustrira i nedavno raspoređivanje novih balističkih raketa duž južne kineske obale.
David Helvey, pomoćnik američkog ministra odbrane ističe:
„Brine nas sposobnost Kine da razvija rakete, dovoljno snažne i precizne da mogu doseći ciljeve na velikoj udaljenosti od Kine.“
Osim u raketno naoružanje, Kina uveliko investira i u gradnju podmornica, novih borbenih aviona.... Izgradila je i prvi nosač aviona.
„Nije u pitanju jedan spefičan vid naoružanja. Kinezi integrišu i uvezuju sve vidove naoružanja u sistem kojim potencijalno mogu spriječiti ili ograničiti slobodne vojne operacije u vodama zapadnog dijela Pacifika“ - dodaje gospodin Helvey.
Kina je prošlog marta najavila da budžet za odbranu povećava za blizu 11 procenata, odnosno na 114 milijardi dolara za ovu godinu. Prema procjenama Pentagona, sa drugim ulaganjima, ukupna vojna potrošnja u Kini mogla bi biti i do 200 milijardi dolara.
Sjedinjene Države nisu ravnodušne ni prema kineskom svemirskom programu, a sve više ih brine i rastući broj cyber-napada, uključujući i napade na kompjuterske sisteme američke vlade. Po ocjenama Pentagona za cyber-napade direktno je odgovorna i kineska vlada. Veliki broj cyber-napada, prema nedavnim analizama američke kompanije Mandiant, specijalizirane za brobu protiv cyber-krimala, potekao je iz zgrade kineske armije u Shanghai-u.
I to je, po ocjenama američkog Ministarstva odbrane, dio dugoročne strategije širenja uticaja Kine daleko izvan i iznad kineskih granica.
Moć kineskih oružanih snaga najlakše je uočljiva na moru, posebno u vrijeme nedavnih kinesko-japanskih tenzija vezanih za nekoliko nenaseljenih otoka, koja svojataju obje zemlje. Tu novu snagu ilustrira i nedavno raspoređivanje novih balističkih raketa duž južne kineske obale.
David Helvey, pomoćnik američkog ministra odbrane ističe:
„Brine nas sposobnost Kine da razvija rakete, dovoljno snažne i precizne da mogu doseći ciljeve na velikoj udaljenosti od Kine.“
Osim u raketno naoružanje, Kina uveliko investira i u gradnju podmornica, novih borbenih aviona.... Izgradila je i prvi nosač aviona.
„Nije u pitanju jedan spefičan vid naoružanja. Kinezi integrišu i uvezuju sve vidove naoružanja u sistem kojim potencijalno mogu spriječiti ili ograničiti slobodne vojne operacije u vodama zapadnog dijela Pacifika“ - dodaje gospodin Helvey.
Kina je prošlog marta najavila da budžet za odbranu povećava za blizu 11 procenata, odnosno na 114 milijardi dolara za ovu godinu. Prema procjenama Pentagona, sa drugim ulaganjima, ukupna vojna potrošnja u Kini mogla bi biti i do 200 milijardi dolara.
Sjedinjene Države nisu ravnodušne ni prema kineskom svemirskom programu, a sve više ih brine i rastući broj cyber-napada, uključujući i napade na kompjuterske sisteme američke vlade. Po ocjenama Pentagona za cyber-napade direktno je odgovorna i kineska vlada. Veliki broj cyber-napada, prema nedavnim analizama američke kompanije Mandiant, specijalizirane za brobu protiv cyber-krimala, potekao je iz zgrade kineske armije u Shanghai-u.
I to je, po ocjenama američkog Ministarstva odbrane, dio dugoročne strategije širenja uticaja Kine daleko izvan i iznad kineskih granica.
