U američkoj ekonomskoj svakodnevnici, u pesimističnim mogućnostima novog zapošljavanja, ima i primjera koji su, najednostavnije rečeno, pozitivni, suprotni. Jedan od tih primjera je ono što se dešava u gradu Whiting, u američkoj saveznoj državi Indiana. U tom gradu nalazi se najveća rafinerija nafte na tlu Sjedinjenih Država. Rafinerijom Whiting Refinery upravlja kompanija BP, British Petroleum, a prva originalna postrojenja za preradu nafte u Whitingu su instalirana još 1889. godine.
Za preradu ogromnih količina teške sirove nafte koja naftovom pristiže iz Kanade BP, planetarno poznat po isticanju nafte iz njegove oštećene podmorske bušotine u Meksičkom zalivu, u modernizaciju rafinerije u Whitingu ulaže više milijardi dolara. To je ogroman podsticaj ekonomskom bumu grada, ali i razlog za brigu onima kojima je jako stalo do očuvanja zdravog prirodnog okruženja.
Jednostavno rečeno, znakova američke visoke nezaposlenosti i ekonomskih nevolja nema duž ulica Whitinga, a Brian Lowry, član gradske komisije za razvoj, nimalo ne dvoji da je to zahvaljući investiciji BP u modernizaciju rafinerije:
„Zahvaljući tom investiranju, koje je najveće u povijesti Indijane, mi smo pošteđeni ekonomskih nevolja. Ta modernizacija je i velika ekonomska injekcija za cijelu Indijanu.“„Sada zapošljavamo 6.000 ljudi iz kooperantskih firmi i oko 2.000 radnika u samoj rafineriji“ - dodaje Brad Etlin, predstavnik BP za odnose sa javnošću. On takođe ističe:
„Hiljade radnika svakodnevno su u prodavnicama i restoranima Whitinga. To je velika, indirektna korist za grad. Kada projekat modernizacije bude završen, kada rafinerija proradi punim kapacitom nadalje će porasti i ukupan iznoz poreza koje plaćamo.“
Premda velika većina žitelja ima koristi od postojanja i rada rafinerije, mada se Whiting gradi i širi, nisu svi sretni modernizacijom i proširenjem kapaciteta prerade nafte.
„Hoće li biti pojeftinjena benzina? Ne mislim da će se to desiti....“ - pita i odgovara Steve Kozel, član organizacije Calumet Project koja se zalaže za ekonomsko-ekološku ravnotežu.
Njeni članovi protivili su se davanju saglasnosti za modernizaciju, upozoravajući da će povećana prerada sirove nafte ugroziti okoliš i biti prijetnja čistoći jezera Michigan.
„Brine nas šta će se desiti sa zrakom. Količina sumpora će se povećati za 20 odsto, količina štetnih čestica za 21 procenat, količina olova za 25 posto... To su velika povećanja“ - navodi neke od procjena gospodin Kozel.
Povelik dio investicije za modernizaciju rafinerije namijenjen je smanjenju količine neizbježnih zagađenja, ističe s druge strane gospodin Etlin:
„Ulažemo više od hiljadu milijardi dolara u zaštitu prirodnog okruženja, u kapacitete za prečišćavanje otpadne vode i druga postrojenja.“
Gospodin Lowry dodaje da do sada nije osjetio nikakve negativne efekte:
„Moja djeca se normalno kupaju, zrak koji udišemo nije nezdrav. Sada i do sada nisam vidio, osjetio ili doživio ništa što bi upućivalo na zabrinutost.“
Završene su dvije trećine projekta modernizacije rafinerije u Whitingu koja dnevno prerađuje preko 400.000 barela sirove nafte. Modernizacija je počela 2008. godine, a u BP kažu da bi trebala biti završena 2013.
