Linkovi

Parlament Srbije ispričao se za masakr u Srebrenici

  • Stefan Bos

No, deklaracija ne naziva pokolj osam tisuća muslimana genocidom kao što su zahtijevali preživjeli stradalnici iz Srebrenice

Parlament Srbije ispričao se za masakr osam tisuća muslimana koji su, u Srebrenici, 1995., izvršile snage bosanskih Srba. No, deklaracija ne naziva zločin 'genocidom' kao što su zahtijevali preživjeli stradalnici iz Srebrenice.

Nakon trinaestosatne rasprave, parlament Srbije je usvojio rezoluciju kojom osuđuje najgori pokolj u Europi od Drugog svjetskog rata. Dvije trećine zakonodavaca glasovale su ZA deklaraciju koja, kako kažu analitičari, okončava višegodišnje nijekanje razmjera zločina od strane srbijanskih političara. Oko osam tisuća muškaraca i dječaka bilo je ubijeno nakon što su snage bosanskih Srba ušle u Srebrenicu, 1995. U tekstu rezolucije kaže se da „Skupština Srbije oštro osuđuje zločin počinjen protiv bošnjačko-muslimanskog stanovništva Srebrenice, u srpnju 1995.“ Zakonodavci su također izrazili „saučešće i izvinjenje obiteljima žrtava zato što nije bilo učinjeno sve što se moglo da bi tragedija bila spriječena.“

Čelnica vladajuće koalicije u parlamentu, Nada Kolundžija izjavila je da rezolucija obilježava početak novog poglavlja za Srbiju: „Ovom deklaracijom mi kažemo: DA, desio se stravičan zločin u Srebrenici. Za njega su odgovorni pojedinci. DA, učinit ćemo sve da za zločin odgovaraju oni koji su ga počinili. DA, tamo su stradali nedužni ljudi i nama je žao zbog toga. Ali, istovremeno kažemo: NE, nećemo zaboraviti na svoje žrtve.“

Kolundžija je kazala da njezina zemlja ne podržava one koji su izvršili zločin, a deklaraciju je nazvala 'putokazom na putu Srbije ka izgradnji modernog europskog društva'.

Međutim, preživjeli stradalnici srebreničkog pokolja osudili su rezoluciju, rekavši da se u njoj ta ubojstva ne nazivaju genocidom.

Ispred zgrade srbijanskog parlamenta, nacionalisti su prosvjedovali protiv rezolucije, dok je unutra nekoliko zakonodavaca također izrazilo rezerviranost oko tog teksta. Neki Srbi kažu da su gnjevni zbog isprike jer ona ne spominje zločine počinjene nad Srbima.

Među kritičarima rezolucije je Tomislav Nikolić, predsjednik Srpske napredne stranke i bivši zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke, čiji je predsjednik haški optuženikVojislav Šešelj: „A što mi vama ne možemo da kažemo dok ne počnu fabrike da rade, ne možemo u Evropsku uniju? Što nas zamajavate da nam je ovo uslov za europsku uniju?“ Nikolić kaže da je vladajuća koalicija željela da parlament 'proglasi čitavu naciju krivom,' dok – kako kaže – 'nacije ne počine zločine, nego ih počine pojedinci.'

Rezoluciju se smatra još jednim korakom ka članstvu Srbije u Europskoj uniji, koja je Haaškom tribunalu već izručila čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića. No, ratni zapovjednik vojnih snaga bosanskih Srba Ratko Mladić, čije su snage bile uključene u pokolj u Srebrenici, i dalje je na slobodi.

Ranije je srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izjavio Glasu Amerike da će Srbija izručiti Mladića Haaškom tribunalu 'čim on bude pronađen'. Jeremić kaže da ne zna kad će se to dogoditi, ali je jasno stavio do znanja da želi da to bude čim prije: „Kad bih znao kako odgovoriti na to pitanje, on ne bi više bio na slobodi. Ali, ono što mogu reći jest da u kontekstu suradnje s Haaškim tribunalom vlada srbije će nastaviti raditi sve što može da ga pronađe.“

Pomalo je ironično da su među onima koji su podržali rezoluciju o Srebrenici bili i socijalisti bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića, kojemu je Haaški tribunal sudio pod optužbom – između ostalog - da je bio uključen u pokolj u Srebrenici. No, on je umro prije donošenja presude.

XS
SM
MD
LG