Jedan tim međunarodnih znanstvenika poziva na poduzimanje hitnih mjera za zaštitu najveće nezaštićene Zemljine površine: velikih morskih i oceanskih dubina. Njihova flora i fauna već je ugrožena ljudskim aktivnostima poput eksploatacije resursa i globalnog zatopljavanja. Stručnjaci kažu da im prijeti sve veća opasnost i upozoravaju da, iako nam okoliš velikih dubina možda izgleda dalek i nepoznat, posljedice njegovog uništenja mogle bi biti dalekosežne i nepovratne.
Popis života u oceanu svojevrsna je znanstvena studija flore i faune svjetskih oceana, uključujući i pet ekosustava dubokih voda. Cindy Van Dover, profesorica biološke oceanografije na Sveučilištu Duke, pojašnjava svrhu tog popisa:
"Popisom se istraživalo koje vrste životinja obitavaju u oceanu, što tamo rade, kako su izgledale u prošlosti i kako će se ponašati u budućnosti. Okupili smo međunarodnu zajednicu stručnjaka kako bi oni jedni drugima postavljali pitanja i zajedničkom sinergijom znanja i iskustava iz različitih zemalja pokušali nam pojasniti tko i što živi u morima i oceanima te kakav će podvodni život biti u budućnosti."
Tijekom desetogodišnje studije, okončane prošle godine, Cindy Van Dover i drugi znanstvenici počinjali su shvaćati prijetnje bioraznolikosti života u oceanu, posebice uz oceansko dno. Neke od problema vezanih uz posljedice ljudskih djelatnosti nedavno su i objavili u svom članku. Cindy Van Dover posebno brine eksploatacija mineralnih resursa u velikim dubinama:
"Neke rudarske kompanije žele vaditi minerale na kojima obitavaju životinje. Ako uklonite podlogu, uklonit ćete i životinje. Koliko staništa ćete tako izbrisati? Životinje će se nastaniti negdje drugdje, no prije ili kasnije doći će do točke kad neće biti dovoljno potomstva za naseljavanje preostalih mjesta. Vrlo je lako brzo iscrpsti resurse jer se životinje ne razmnožavaju dovoljno brzo da bi popunile nova staništa."
Cindy Van Dover kaže da je eksploatacija mulja na dnu oceana koji sadrži dragocjene i rijetke zemljine metale, mangan i naslage sulfata - neizbježna. No, ona upozorava da, ako se to ne provodi pažljivo, uz programe obnovljivosti flore i faune, oceanska bioraznolikost bit će uništena. Doktor Lisa Levin profesorica je biološke oceanografije na Institutu oceanografije Scripps u Kaliforniji. Nju brinu promjene u oceanu uzrokovane povišenjem temperatura u atmosferi. Neki od mogućih opasnih ishoda su stratifikacija, acidifikacija i promjene u distribuciji hranjivih sastojaka, profilu temperatura i razini kisika. Međutim, ona nije sigurna na koji način će te promjene utjecati na život u dubinama jer, kaže, o tome još nisu provedene studije. Kao i Cindy Van Dover, i Lisu Levin zabrinjava moguće izumiranje određenih vrsta, što će pak imati vlastite posljedice, kaže ona:
"Gotovo je sigurno da ćemo biti svjedoci promjena u distribuciji životnog prostora, a kad se jedna vrsta pojavi ili nestane, naravno da će i njeni grabežljivci i one vrste kojima se ta vrsta hrani doživjeti promjenu odnosa i ponašanja."
Stručnjaci kažu da su vrste koje su malobrojnije i nemaju visoku stopu reprodukcije vrlo osjetljive i na najmanje poremećaje. Na žalost, takvih vrsta u dubokim vodama je mnogo. No, stručnjaci naglašavaju da ocean nije samo najraznolikije stanište na zemlji, već i početna točka evolucije ukupnog života na planetu. Craig Smith, profesor oceanografije na Sveučilištu Hawaii, kaže da su upravo zbog toga oceanske vode tako ranjive i nama danas tako dragocjene:
"Oceani zapravo sadrže mnogo jedinstvenih podataka o evoluciji od kojih su mnogi važni u biotehnološkom smislu. Kad putem istrebljenja prouzročite smanjenu bioraznolikost, onda mijenjate tijek evolucije našeg planeta. A to je upravo ono što Zemlju razlikuje od bilo kojeg drugog planeta."
Craig Smith dodaje da je održavanje bioraznolikosti i zdravlja dubokih oceana jednako važno kao i vađenje minerala koje oni posjeduju. On se nada da to razumiju i zakonodavci te da će popis flore i faune oceanskih dubina privući pažnju svjetskih znanstvenika, privatnih građana i raznih industrija koje su usmjerene na iskorištavanje oceanskih resursa. Njegov je cilj, kaže Cindy Van Dover, promicanje pravilnog upravljanja oceanima, kao i slabljenje ljudskih aktivnosti, te obnova i očuvanje dubokih voda.