Pokret "Okupirajmo," začet u New Yorku kao niz prosvjeda kojima je izražavano nezadovoljstvo gramzivošću i pohlepom u bankarskim, berzanskim i finasijskim institucijama pod nazivom "Okupirajmo Wall Street," do sada je izrastao u pokret sa preko 1.400 prosvjedničkih kampova širom Sjedinjenih Država.
Prosvjednici djeluju izvan aktualnih političkih procesa, bez izrazitih lidera i političkih agendi. Neki od njih, kao i mnogi politički analitičari, smatraju i tvrde da pokret mora biti mnogo organiziraniji, formalniji i zvaničniji da bi se ostvarile željene promjene.
Za sada, može se govoriti o tome da pokret, ili pokreti "Okupirajmo," mijenju politički ton na nekonvencionalan način. O tome detaljnije na primjeru prosvjeda koji traju u Washingtonu, političkom središtu Sjedinjenih Država.
Dvije hiljade bolničarki i bolničara okupili su se proteklog vikenda u blizini Bijele kuće. Tražili su, pored ostalog, da se uvedu porezi i na transakcije na Wall Streetu zarad kresanja finansijskih i berzanskih spekulacija.
Zagovornik prava potrošača i bivši kandidat za američkog predsjednika Ralph Nader ocjenjuje da u sadašnjoj fazi pokret nema velikog uticaja na političare i dodaje:
„Kongres radi, zasjeda, odlučuje kao da se ništa ne dešava na ulicama. No, senatori i kongresmeni uskoro bi se mogli naći okruženi prosvjednicima. I tada će početi razmišljati o njihovim porukama.“
Prosvjednici u Washingtonu, a i drugdje, tvrde da se neće uključivati u tradicionalne političke procese jer smatraju da kroz njih ne mogu ostvariti promjene.
Unatoč sudržanosti te vrste Karen Conner, sa Instituta za ekonomsku politiku, ocjenjuje da se politički ton u Sjedinjenim Državama mijenja:
„Činjenica je da najveće novine prenose poruke prosvjednika i da objavljuju analitične tekstove i to je za pokret vrlo ohrabrujuće.“
Neki politički analitičari smatraju da poruke pokreta "Okupirajmo" počinju potiskivati dominantnu poruku konzervativnog pokreta "Čajanka" da federalna vlada sa njenim velikim ovlaštenjima vodi zemlju u bankrot.
John Cavanagh sa Instituta za političke studije ističe:
„Veće je pitanje to što imamo državu koja ne funkcionira u interesu velike većine, većine koja je u groteksno podređenom stanju. I kada se tako nešto pokušava mijenjati, to ima efekta na cijelo društvo.“
Kao primjer, gospodin Cavanagh ističe nedavne najave krupnih banaka o naplaćivanju provizije na korištenje bankovnih kartica i bankomata. Nakon lavine protesta štediša, banke su odustale.
„Nezadovoljstvo je eruptiralo i banke su ustuknule. I sada se u bankama i finansijskim krugovima uveliko razgovara o tome šta uraditi da se ljudi smire“ – kaže on
A Michael Berkson, prosvjednik iz New Yorka, u tom kontekstu dodaje:
„Velika većina nas u ovoj zemlji trpi, mi smo ti kojima je potrebna pomoć. Wall Street, odnosno bogati, mogu sebi dozvoliti da nam pomognu. Finansijskim porezima pomoći će ogromnoj većini, a biće malo potkresana i njihova pohlepa.“
Jedan od planova prosvjednika je okupirati urede za kampanju predsjedničkih kandidata Republikanske stranke. Imaju i velike planove za proljeće. U krajnjem, cilj je prisiliti političare da odgovore i na dešavanja izvan američkog tradicionalnog političkog sistema.
