Kremlj upozorava da će uzvratiti na sankcije koje proizlaze iz njegove invazije na Ukrajinu, na način koji će imati "značajan negativan utjecaj" na litvanski narod, izazivajući strah od izravnog sukoba između Rusije i NATO-a.
Evo pogleda zašto rastu napetosti oko Kalinjingrada, dijela Rusije na Baltičkom moru koji je odvojen od ostatka zemlje:
Najzapadniji teritorij Rusije
Kalinjingradska regija nekoć je bila dio njemačke pokrajine Istočne Pruske, koju je nakon Drugog svjetskog rata preuzeo Sovjetski Savez u skladu s Potsdamskim sporazumom između savezničkih sila iz 1945. godine. Glavni grad istočne Pruske, Konigsberg, preimenovan je u Kalinjingrad, u čast Mihaila Kalinjina, boljševičkog vođe.
Procjenjuje se da je 2 milijuna Nijemaca pobjeglo s teritorija u posljednjim mjesecima Drugog svjetskog rata, a oni koji su ostali prisilno su protjerani nakon što su neprijateljstva završila.
Sovjetske vlasti razvile su Kalinjingrad kao veliku luku bez leda i ključno središte ribarstva, potičući ljude iz drugih regija da se usele na teritorij. Od ere hladnog rata, Kalinjingrad je također služio kao glavna baza ruske baltičke flote.
No, od raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti baltičkih zemalja, Kalinjingrad se nalazi odvojen od ostatka Rusije od strane Litvanije, Latvije i Estonije - sada sve članice NATO-a. Na jugu je Poljska, još jedna članica NATO-a.
Vojni bastion
Kako su se odnosi Rusije sa Zapadom pogoršavali, vojna uloga Kalinjingrada je rasla. Njegov položaj stavio ga je na čelo napora Moskve da se suprotstavi, kako je opisala, neprijateljskoj politici NATO-a.
Kremlj je tamo metodično pojačavao svoje vojne snage, naoružavajući ih najsuvremenijim oružjem, uključujući precizno navođene projektile Iskander i niz sustava protuzračne obrane.
Kako je rastao vojni značaj regije, ovisnost o robi koja dolazi preko Poljske i Litvanije učinila ju je posebno ranjivom.
Tranzit je zaustavljen
Litvanija je naglasila da je zabrana kretanja sankcionirane robe dio četvrtog paketa sankcija EU protiv Rusije, ističući da se odnosi samo na čelik i crne metale počevši od 17. juna.
Vlada u Vilniusu odbacila je ruski opis tog poteza kao blokade, ističući da se roba i željeznički putnici i dalje mogu kretati kroz Litvaniju.
U skladu s odlukom EU, ugljen će biti zabranjen u avgustu, a isporuke nafte i naftnih derivata bit će obustavljene u decembru.
Moskva razmišlja o odgovoru
Moskva je službeno protestovala zbog zaustavljanja isporuka u Kalinjingrad kao kršenja sporazuma između Rusije i EU o slobodnom tranzitu robe u regiju.
Guverner Kalinjingrada Anton Alikhanov rekao je da će zabrana utjecati na polovicu svih predmeta koji se unose u regiju, uključujući cement i druge građevinske materijale.
Nikolaj Patrušev, moćni tajnik ruskog Vijeća sigurnosti i bliski čovjek predsjednika Vladimira Putina, posjetio je u utorak Kalinjingrad kako bi se sastao s lokalnim dužnosnicima. Ograničenja je opisao kao "neprijateljske radnje" i upozorio da će Moskva odgovoriti nespecificiranim mjerama koje će "imati značajan negativan utjecaj na stanovništvo Litvanije".
Patrushev nije precizirao, ali Alikhanov je sugerirao da bi ruski odgovor mogao uključivati zatvaranje protoka tereta preko luka Litvanije i drugih baltičkih zemalja.
Međutim, Litvanija je značajno smanjila svoju gospodarsku i energetsku ovisnost o Rusiji, te je nedavno postala prva zemlja EU koja je prestala koristiti ruski plin. Više ne uvozi rusku naftu i obustavila je uvoz ruske struje. Prijevoz većine ruskog tranzita preko litvanskih luka već je zaustavljen pod sankcijama EU-a, no Moskva bi mogla ograničiti tranzit za teret iz trećih zemalja kroz Litvaniju.
Putin će odlučiti o odgovoru Rusije nakon što primi Patruševljev izvještaj.
Sukob Rusije s Litvanijom dio je njihovog teškog odnosa koji datira još od moskovske aneksije te zemlje, zajedno s Estonijom i Latvijom, 1940. Njih tri su intenzivirale svoj korak prema neovisnosti pod bivšim sovjetskim čelnikom Mihailom Gorbačovom i vratili su je kada se SSSR raspao 1991. .
Strahovi od eskalacije
Neki na Zapadu već dugo strahuju da bi Rusija mogla poduzeti vojnu akciju kako bi osigurala kopneni koridor između svoje saveznice Bjelorusije i Kalinjingradske regije kroz takozvani Suwalki Gap, 65-kilometarski pojas zemlje u Poljskoj uz granicu s Litvanijom.
Retorika na ruskoj državnoj televiziji porasla je na visoke tonive, a komentator Vladimir Solovjov optužuje Zapad za korake zbog kojih je sat krenuo prema Trećem svjetskom ratu.
Litvanski ministar obrane Arvydas Anusauskas upozorio je u srijedu na opasnost od ruskih provokacija usljed napetosti u Kalinjingradu. "Kada imate vojnu silu i njome vladaju polupametni - ispričavam se na izrazu - naravno da možete očekivati sve", rekao je, dodajući da se Litvanija osjeća samopouzdano i oslanja se na svoje NATO saveznike.
Budući da je glavnina ruske vojske zarobljena u Ukrajini, bilo kakva upotreba sile na Baltiku mogla bi biti izvan mogućnosti konvencionalnog naoružanja Moskve.
Estonska premijerka Kaja Kallas rekla je kako ne misli da postoji vojna prijetnja Litvaniji, dodajući da Rusija pokušava pojačati pritisak na EU da ublaži sankcije.
"Rusija je jako dobra u igranju na naše strahove kako bismo, znate, odstupili od svojih odluka", rekao je Kallas u intervjuu za Associated Press.
Pokušaj Rusije da upotrijebi silu protiv Poljske ili Litvanije izazvao bi izravan sukob s NATO-om, koji je dužan zaštititi bilo koju svoju članicu prema klauzuli o međusobnoj odbrani svoje povelje poznatoj kao članak 5.
U utorak je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price naglasio "željeznu" predanost Washingtona toj klauzuli, koju je opisao kao "temelji" principa NATO-a.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov odgovorio je upozorivši EU i NATO na "opasne retoričke igre" oko Kalinjingrada. "Određene utjecajne i moćne sile na Zapadu čine sve što mogu kako bi dodatno pogoršale napetosti u odnosima s Rusijom", rekao je, dodajući da "neki jednostavno nemaju ograničenja u izmišljanju scenarija kada bi vojna konfrontacija s nama izgledala neizbježno".
