Sporazum je pomogao u rješavanju globalne krize hrane za koju su zvaničnici UN-a rekli da je pogoršana najsmrtonosnijim ratom u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Otvoren u julu prošle godine, stvorio je zaštićeni tranzitni koridor kako bi se omogućio nastavak izvoza iz tri luke u Ukrajini, velikog proizvođača žitarica i uljarica.
ŠTA JE IZVOŽENO?
Prema paktu za stvaranje sigurnog kanala za transport, Ukrajina je bila u mogućnosti da izveze oko 27,7 miliona tona poljoprivrednih proizvoda, uključujući 13,9 miliona tona kukuruza i 7,5 miliona tona pšenice.
Ovo predstavlja oko 60% ukrajinskog izvoza kukuruza u tekućoj sezoni 2022/23 i 56% izvoza pšenice.
Ostala isporučena roba uključuje repicu, suncokretovo ulje, suncokretove sjemenke i ječam.
Vodeće destinacije su Kina (6,3 miliona tona), Španija (4,8 miliona) i Turska (3 miliona).
Potpunu analizu zemalja i izvezenih količina možete pogledati OVDJE.
ZAŠTO BI SE RUSIJA MOGLA POVUĆI IZ DOGOVORA?
Rusija je rekla da neće biti produženja ukoliko Zapad ne ukloni prepreke za izvoz ruskog žita i đubriva, uključujući ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke (Rosselkhozbank) na SWIFT platni sistem.
Ostali zahtjevi uključuju obnavljanje isporuka poljoprivrednih mašina i dijelova, ukidanje ograničenja u osiguranju i reosiguranju, nastavak amonijačnog cjevovoda Toljati-Odesa i deblokadu imovine i računa ruskih kompanija koje se bave izvozom hrane i đubriva.
Malo je znakova da je Zapad pristao na ove zahtjeve.
DA LI KORIDOR MOŽE RADITI BEZ RUSIJE?
Ukrajinske luke bile su blokirane prije postizanja sporazuma u julu prošle godine i nejasno je da li bi bilo moguće isporučiti žito ako se Rusija povuče.
Stope osiguranja, koje su već visoke, vjerovatno bi porasle i brodovlasnici bi se mogli pokazati nevoljnim da dopuste svojim plovilima da uđu u ratnu zonu bez pristanka Rusije.
Među rizicima koje bi osiguravači trebali uzeti u obzir bilo bi prisustvo brodova ruske mornarice u vodama Crnog mora i plutajućih morskih mina.
DA LI JE KORIDOR POTREBAN AKO SE SMANJE ŽETVE U UKRAJINI?
Predviđa se da će ukrajinski izvoz žitarica pasti u sezoni 2023/24. nakon što je rat značio da su farmeri zasadili manje kukuruza i pšenice.
Međutim, povoljni uslovi za uzgoj mogu ograničiti stepen opadanja.
Međunarodni savjet za žitarice prognozirao je da će usjev kukuruza u Ukrajini pasti na 21 milion tona, što je manje u odnosu na 27 miliona iz prethodne sezone, a očekuje se da će izvoz pasti na 15 miliona tona sa 20,5 miliona.
Predviđa se da će ukrajinska proizvodnja pšenice pasti na 20,2 miliona tona sa 25,2 miliona u 2022/23. godini, a izvoz će biti 11 miliona u odnosu na 14,5 miliona u prethodnoj sezoni.
Izvoz tih količina žitarica kroz istočnu Evropsku uniju bio bi i logistički težak i skup, posebno za usjeve koji se uzgajaju u istočnim regionima Ukrajine koji su suočeni sa dugim i teškim putovanjem samo da stignu do granice.
DA LI UKRAJINA MOŽE IZVOZITI VIŠE ŽITA KOPNENIM PUTEVIMA?
Ukrajina je izvozila značajne količine žitarica kroz istočne zemlje EU od početka sukoba, posebno kroz Mađarsku, Poljsku i Rumuniju.
Međutim, bilo je mnogo logističkih izazova, uključujući različite kolosijeke.
Željeznička mreža Ukrajine je širine 1.520 mm kao i druge post-sovjetske zemlje. Zemlje u istočnoj Evropskoj uniji koriste kolosijek od 1.435 mm, što onemogućuje kretanje vozova od jedne mreže do druge bez prekida.
Drugo pitanje je da protok ukrajinskog žita kroz istočnu EU već izaziva nemir među poljoprivrednicima u regionu koji kažu da je smanjio lokalne zalihe i da su ga kupili mlinovi, ostavljajući ih bez tržišta za svoje usjeve.
Poljska je prošle sedmice privremeno blokirala uvoz ukrajinskog žita kako bi ublažila utjecaj na cijene, iako je rekla da će joj i dalje biti dozvoljen tranzit kroz zemlju.
Rumunski farmeri su traktorima i kamionima blokirali saobraćaj i granične kontrole.
Ukrajinski farmeri su odbacili tvrdnje da njihov izvoz smanjuje profitabilnost na drugim mjestima. Argumenti bi se, međutim, mogli intenzivirati ako Ukrajina treba da izvozi znatno veći obim kroz istočnu Evropu.
DA LI JE KORIDOR UBLAŽIO KRIZU HRANE?
Smanjene isporuke velikog izvoznika Ukrajine odigrale su ulogu u globalnoj krizi cijena hrane.
Ostali faktori uključuju klimatske ekstreme i posljedice pandemije COVID-19.
Ako bi koridor bio zatvoren, to bi dovelo do skoka globalnih cijena žitarica kada se mnoge zemlje već suočavaju sa naglim porastom cijene uvoza hrane i goriva.
Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda saopštio je ovog mjeseca da je nesigurnost hrane i dalje na neviđenom nivou.
