Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama sinoćnje, tradicionalno godišnje obraćanje naciji iskroristio je da predstavi svoje poglede i planove na porastu zaposlenosti i povećanju američke konkurentnosti u okviru svjetske ekonomije. Pri tome je predložio i djelomično zamrzavanje potrošnje na razini federalne vlade zarad smanjivanja velikog deficita u koje su zapale Sjedinjene Države.
U izravnom televizijskom prenosu sa Capitol Hilla, sjedišta američkog Kongresa, koji su pratile desetine miliona Amerikanaca, u prisustvu članova oba doma Kongresa, mnogih uglednih zvaničnika i gostiju, gospodin Obama je istakao da Sjedininjene Države trebaju ostatak svijeta predvoditi u inovacijama, obrazovanju, izgradnji... i dodao:
„Moramo Ameriku učiniti najboljim poslovnim prostorom na zemlji. Trebamo preuzeti odgovornost za naš deficit i reformu naše vlade. Jedino tako će Amerikanci prosperirati. To je način da pobijedimo budućnost.“
Njegovo godišnje, drugo po redu, obraćanje naciji najvećim dijelom bilo je posvećeno domaćim pitanjima, ekonomiji posebno. O ekonomskom oporavku govorio je sa najvećim optimizmom:
„Sada smo smo u fazi napretka. Dvije godine nakon resecije, najgore za koju većina od nas zna, indeksi vrijednosti na tržištu dionica snažno rastu, rastu i profiti korporacija, rastu i pozitivni ekonomski pokazatelji.“
No, unatoč tom optimizmu, gospodin Obama nije propustio priznati da je nezaposlenost i dalje visoka i da Amerikanci od svojih čelnika traže da se fokusiraju na stvaranje uslova za veće zapošljavanje.
Predsjednik Obama je izložio i poteze koji bi trebalo da dovedu do veće američke konkurentnosti na svjetskom tržištu. Među tim potezima su povećanje podsticaja federalne vlade na razmahu istraživanja i razvoja, naročito čistih tehnologija u energetskoj oblasti. Istakao je da su nužni federalni podsticaji na poboljšanju stanja u američkim školama i na koledžima, da vlada mora ulagati u poboljšanje infrastrukture i vlastitu reformu.
Gospodin Obama je govorio i o vrlo osjetljivom pitanju reforme američke useljeničke politike i u tom kontekstu istakao:
„Znam da će rasprave o tome biti teške i duge. Ali, hajdemo se noćas složiti da i u toj oblasti uložimo napor. I hajdemo prestati sa prinudnim iseljavanjem talentiranih, odgovornih mladih ljudi koji mogu popuniti naše istraživačke laboratorije, krenuti u poslovne poduhvate i na druge načine dalje obogaćivati našu zemlju.“
Kada je u pitanju spoljna politika Sjedinjenih Država gospodin Obama je ocijenio da je američki ugled u svijetu obnovljen, da se rat u Iraku bliži kraju, da je u Afganistanu ostvaren napredak koji vodi konačnom preusmjeravanju odgovornosti za stabilnost te zemlje na afganistanske snage, te da je teroristička mreža al-Qaide u rasulu:
„Šaljemo poruku od afganistanskih granica, preko Arapskog poluotoka, do svih dijelova svijeta – nećemo posustati, nećemo odstupiti i porazićemo teroriste.“
Sjedinjene Države stoje i uz Tunižane, podržavaju njihove demokratske aspiracije. Takođe pozdravljaju nedavno, na miran način, obavljeno glasanje o neovisnosti Južnog Sudana, rekao je gospodin Obama i dodao:
„Hiljade glasača stalo je u redove prije svitanja. Ljudi su plesali na ulicama. Jedan čovjek.... izgubio je četiri brata u ratu u Sudanu .... o onome što ga je okruživalo rekao je: To je bilo bojno polje veći dio mog života. Sada želimo biti slobodni.“
Gospodin Obama će, kako je najavio u sinoćnjem obraćanju naciji, krajem marta posjetiti Brazil, Chile i Salvador. U tom dijelu govora, dijelu koji se odnosio na spoljno-politička pitanja, predsjednik je pozvao kongresmene i senatore da odobre sporazum o slobodnoj trgovini sa Južnom Korejom, a on će nastojati da se slični ugovori postignu i sa Panamom i Kolumbijom.
Zastali mirovni proces na Srednjem Istoku, odnosno palestinsko-izraelske mirovne pregovore, gospodin Obama sinoć nije spominjao.
Tokom govora predsjednika Obame jedno zastupničko mjesto, mjesto u napadu u Tucsonu teško ranjene zastupnice u Zastupničkom domu Kongresa Gabrielle Gifford, bilo je svo vrijeme prazno. Taj napad u kojem je šest osoba ubijeno podstakao je široku raspravu o potrebi veće toleratnosti u političkim raspravama i sinoć je imao svoj odraz na, do sada, neubičajen način kada su u pitanju govori o stanju nacije. Naime, mnogi zastupnici i kongresmeni iz obje stranke, Demokratske i Republikanske, sjedili su jedni uz druge umjesto tradicionalnog stranačkog odvajanja desno i lijevo od prolaza kroz kongresnu dvoranu.
Nakon govora predsjednika Obame, Demokrate po stranačkoj pripadnosti, uslijedio je odgovor Republikanske stranke. Za taj odgovor ovog puta bio je zadužen kongresmen Paul Ryan, inače predsjedavajući Odbora za bužet Zastupničkog doma Kongresa. Gospodin Ryan je optužio administraciju predsjednika Obame za prekomjernu potrošnju i istakao:
„Ovisnost o birokraciji nikada nije iznjedrila inovacije, nije rezultirala konkurentnošću i pametnim odlukama o državnoj potrošnji. Neće ni sada. Umjesto toga Sjedinjene Države trebaju zacrtati novi kurs.“
I kongresmen Ryan se založio za kresanje budžetske potrošnje, smanjivanje federalne vlade i nacionalnog deficita Sjedinjenih Država. On je takođe rekao da senatori i kongresmeni Amerikancima duguju, kako je rekao „bolji izbor i drugačiju viziju,“ te kritizirao Obamin zakon o reformi zdravstvenog osiguranja i zaštite. Republikanci će se potruditi da zakon o toj reformi bude izmijenjen.
Nedugo nakon gospodina Ryana govorila je i zastupnica Michele Bachmann, predstavljajući Pokret Čajanka. I ona je optužila gospodina Obamu za, kako je rekla, esploziju vladinih troškova i rast nacionalnog deficita bez presedana, naglasila potrebu smanjivanja federalne vlade i izrazila uvjerenje da će Zastupnički dom u kojem Republikanci sada imaju većinu od prvih dana zasjedanja i odlučivanja preusmjeriti mnoge od dosadašnjih tokova.
Što se tiče samo predsjednika Obame, on će već danas, tokom boravka u saveznoj državi Wisconsin biti u prilici da počne kampanju za podršku idejama koje je sinoć izložio u govoru o stanju nacije i osjetiti prve reakcije prosječnih Amerikanaca.
