Linkovi

Bilateralni sastanak Obama - Putin, koristan, ali se stavovi oko Syrije nisu približili


Sinoćnji susret Obama - Putin, New York, September 28, 201
Sinoćnji susret Obama - Putin, New York, September 28, 201

Kada su predsjednik Obama I njegov ruski kolega, Vladimir Putin, jučer stigli na bilateralne razgovore koji su trajali više od 90 minuta, njihovo rukovanje nije bile previše entuzijastično.

Sastanak je održan samo nekoliko sati nakon što su oba lidera ponudili različita gledišta o konfliktu u Siriji I ulozi sirijskog predsjednika Bashara Al Assada.

U svom govoru u Generalnoj skupštini Obama je nazvao sirijskog predsjednika tiraninom koji “baca improvizirane bombe napravljene kako bi masakrirao djecu.”

On je apelirao na Svjetsku organizaciju da se ujedini iza političke tranzicije u Siriji koja ne obuhvata Asaada.

“Sjedinjene Države su spremne da suradjuju sa svakom nacijom, uključujući Rusiju I Iran da bi riješile taj sukob. Ali moramo priznati da ne može poslije tolikog krvoprolića I ubojstava biti povratka na predratni status quo.”

Dva sata kasnije Putin je upotrijebio isti forum da bi kritizirao Amerikancima predvodjena nastojanja protiv Islamske države I opravdao ekspanziju ruskog vojnog prisustva u Siriji, kao i lidera te zemlje.

“Smatramo da je ogromna greška odbiti suradnju sa sirijskom vladom I njenim oružanim snagama, koje se odlučno bore protiv terorizma licem u lice. Konačno bi trebalo da priznamo da se niko, osim oružanih snaga predsjednika Assada I kurdskih milicija, istinski ne bori protiv Islamske države.”

Dvojica lidera su se takodje sukobili oko situacije u Ukrajni jer je predsjednik Obama osudio ankesiju Krima I dalju agresiju na istoku te zemlje.

Jedan zvaničnik Bijele kuće je ukazao na činjenicu da je Obama ponovio nezadovoljstvo situacijom oko Ukrajine i tijekom sinoćnjeg bilateralnog razgovora I izrazio brigu povodom odsutstva provedbe mirovnog sporazuma postignutog u Minsku.

Bivši američki ambasador u Ukrajni Steven Pifer kaže:

“Još uvijek ne postoje dokazi koji bi ukazali na to da Rusi čine sve ili pak navode separatiste da provode odrednice sporazuma 2 iz Minska, i stoga je predsjednik Obama imao priliku da još jednom pošalje snažnu poruku.”

Rečeni anonimni zvaničnik Bijele Kuće je opisao 90 minutni sastanak kao poslovan I produktivan, s obzirom koliko su različita gledišta oko Assadove uloge u budućnosti Sirije. Ipak, dvojica lidera su se složili da bi njihove vojske trebale komunicirati kako bi izbjegle medjusobne vojne konflikte u regionu.

Na pitanje koleginice Inda Swanke, da li, nakon sastanka Obama Putin, Sjedinjene države imaju novog saveznika ili su se , kako kažu neki kritičari, povinovale Rusiji i dopustili joj da popuni vakuum, bivši ambasador u NATO-u ambassador Kurt Valker odgovara:

Kurt Volker
Kurt Volker


Rusi u svakom slučaju ušli tamo gdje smo mi ostavili vakuum. Ja ne mislim da je to dobar razvoj situacije. Mi smo trebali intervenisati u Siriji u bilo kojem trenutku u posljednje tri godine, imali smo mnogo prilika, ali to ipak nismo učinili. Kampanja bombardovanja ISIL-a iz zraka nije efikasna, a neku opciju na terenu i nemamo. U tom scenariju je Assad ubio 250 000 ljudi iz vlastitog naroda, i tako kreirao i ojačao snažnu i opasnu opoziciju od Al Kaide, preku Al Nusre do Islamske države. Upravo takva situacija je kreirala brutalan gradjanski rat usljed čega je prognano 11 miliona ljudi iz vlastitih domova. I ruski ulazak u konflikt na strani Assadovog režima neće zaustaviti rat niti donijeti mir, samo će samo će pogoršati ubijanja. Sjedinjene države pokušavaju da povedu napore protiv Islamske države, ali iskreno govoreći, bez neke strategije. Sada smo se našli u sitaciji gdje Rusija ima 28 borbenih aviona u Siriji, vojnu bazu, mornaričku bazu, , pa je sada mnogo teže odlučiti kako mi možemo djelovati protiv ISILA-a. Sada je mnogo teže vidjeti bilo kakvu političku soluciju i to je zaista katostrofalan razvoj situacije.

VOA:

U isto vrijeme Rusija optužuje Sjedinjene države za migrantsku krizu i nemire na srednjem istoku navodeći da mi izvozimo nekompatibilne demokracije i slamamo režime. S druge strane zaista je očigledno da je islamska država zaista ojačala nakon povlačenje američkih trupa iz Iraka i usljed nedostatka američke ili neke druge strane intervencije u Siriji.

Kurt Volker:
Prvo treba imati na umu da je Rusija totalitarna zemlja sa agresivnom vanjskom politikom, i ne mora da znači da je sve što oni kažu istina. medjutim problemi koje vidimo u Siriji i Iraku su direktono povezani a povlačenjem američkih trupa iz Iraka, mi smo na taj način zaista kreirali jedan vakuum. Što se tiče velikog propusta medjunarodne zajednice, uključujući Sjedinjene države da se pravovremeno pozabavi sirijskim konfliktom, mislim da smo mi trebali intervenisati mnogo ranije, prije nego su tamo bili ISIL, Al Qaida, Al Nusra, nakon što je Assad ubio samo par hiljada ljudi... Tada smo to mogli zaustaviti.


VOA:
Evropa je potpuno ophrvana migrantskom krizom, to kreira raskol u Evropskoj uniji. Postavlje se pitanje kome to ide u prilog? Ono što prvo pada na pamet je da je ovakva masovna kriza promijenila prioritete narativa, tj. više se ne govori niti o aneksiji Krima, ukrajiskoj krizi, o djelimičnoj okupaciji Gruzije, a to sva opet ukazuje prema Rusiji?

Kurt Volker:
Prije svega ne mislim da ide ikome u prilog ovakva ogrumna humanitarna tragedija , pomjeranja ljudi kakve nismo vidjeli generacijama, jedan egzodus od 11 miliona ljudi izmještenih iz svojih domova...Jutrošnji je podatak je da je pola miliona izbjeglica ušlo u Evropu, i još više ih dolazi. I ovo nije kraj krize. Rusiji medjutim zaista ide u prilog činjenica da sada kada suradjuje sa Assadovim režimom , Sirija širi i svoj vojni utjecaj i prisutnost na Srednjem istoku i svoje savezništvo sa Iranom u promoviranju šiitske dominacije na Srednjem istoku, što je i baza ruskog utjecaja u tom regionu. To je jedna od najvećih posljedica ove krize katastrofalnih razmjera.

XS
SM
MD
LG