Krajem prošle godine iz američkog zatvora u zalivu Guantanamo na Kubi u Kazahstan su prebačena petorica osumnjičenika za terorizam. Trojica su Jemenci po nacionalnosti, a dvojica Tunižani. Sa sada najmanjim brojem zatvorenika u tom zatvoru, javlja se i pitanje da li predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama u posljednje dvije godine predsjedničkog mandata može ostvariti cilj koji je najavio dva, tri dana nakon preuzimanja Bijele kuće u januaru 2009. godine.
Sa tih pet osumnjičenika prebačenih u Kazahstan, Sjedinjene Države su u prošloj godini iz zatvora u zalivu Gunatanamo u treće zemlje prebacile ukupno 28 zatvorenika, najviše u posljednjih 6 godina.
Na novinarsko pitanje da li administracija predsjednika Obame ubrzava smanjivanje broja zatvorenika, glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest je odgovorio riječima:
"Mogu reći da konačno prebacivanje svih zatvorenika iz Guantanama ostaje i dalje bitan prioritet sadašnje administracije."
Od ulaska u Bijelu kuću prije 6 godina gospodin Obama ne odustaje od obećanja da će zatvoriti zatvor. O tome što misli o tom objektu, o njegovom postojanju i namjeni, govorio je u više navrata, a najjasnije i najdirektnije u govoru o nužnosti borbe protiv terorizma u maju 2013. godine. Tada je, obraćajući se studentima Nacionalnog univerziteta za odbranu, rekao da je zatvor širom svijeta postao simbol američkog izigravanja vladavine zakona i istako:
"Budući da moja adminstracija bez predaha traga i progoni al-Qaidine lidere i teroriste, nema nikakvog opravdanja, osim političkog, da nas Kongres sprečava da zatvorimo zatvor koji nikada nije ni trebao biti otvoren."
Bijela kuća nastoji naći treće zemlje koje bi bile spremne prihvatiti polovinu od preostalih 127 zatvorenika. Za tih 60-ak osumnjičenika utvrđeno je da ne predstavljaju opasnost po Sjedinjene Države i mogli bi biti pod nadzorom na drugim lokacijama. Najveća prepreka zatvaranju zatvora u Gunatanamu je zakon usvojen 2010. godine kojim se zabranjuje transfer zatvorenika u Sjedinjene Države.
Matthew Lewitt, analitičar vašingtonskog Instituta za bliskoistočnu politiku kaže da je problem prebacivanja zatvorenika iz Guantanama na američko tlo politiziran od samog početka i dodaje:
"Mislim da je naš sudski sistem sposoban suditi tim ljudima, mislim da je naš zatvorski sistem sposoban držati ih zatvorenim. Ne mislim da bi ti zatvorenici, držani na nažem tlu, bili, po Amerikance, rizik veći od od drugih koje već imamo u zemlji. To je postao politički fudbal."
Držanje zatvorenika u zatvoru Guantanamo je i veliki trošak - skoro 3 miliona dolara godišnje po jednom zatvoreniku. Smanjivanje tih troškova za senatore i kongresmene ne bi trebalo da bude jedan od razloga za zatvaranje zatvora. To je nešto što, jednostavno rečeno, treba učiniti.