Bilo da se radi o dvojezičnim uličnim znakovima, sveprisutnim bodega trgovinama hranom, ili o živom ritmu života u ‘Velikoj jabuci,’ teško da ćete šetati ulicama New Yorka, a da ne primijetite njegov latino utjecaj.
Marci Reavin, kustosica izložbe Nueva York, kaže da korijeni latino utjecaja sežu u 16. i 17. stoljeće, vrijeme kad je Španjolsko carstvo kontroliralo prostor od središnjeg dijela Južne Amerike preko Karipskog otočja pa do Sjeverne Amerike – na potezu od Floride do Kalifornije. Stoga ne začuđuje da su neki eksponati originalni predmeti sa španjolskih brodova s blagom, kaže ona – poput poluge srebra iz 16. stoljeća ili živopisnog komada tkanine s crvenim pigmentom znanim kao ‘cochenille.’
Ova rijetka i posebno lijepa grimizno-crvena boja ime je dobila po južnoameričkom insektu iz kojeg se dobija takav pigment. Njega su nekoć koristili Europljani u izradi tkanina za kraljeve, svećenstvo i vojsku. To je samo jedno od blaga Novoga svijeta koje je koristila Španjolska. Krajem 18.-og i početkom 19. stoljeća, moć Španjolskog carstva počela je slabiti zbog niza ratova na europskom kontinentu, visokih troškova snabdijevanja utvrda u Južnoj i Sjevernoj Americi, gusarstva, i drugih faktora koji su ga doveli do financijske propasti. Poseban izazov Španjolskom carstvu predstavljale su 1850-ih godina Sjedinjene Države, koje su namjeravale proširiti svoj utjecaj na Kubu, Porto Rico, sjeverni dio Južne Amerike i ostale teritorije koji su se nalazili pod Španjolskom.
"No, i Portorikanci i Kubanci u New Yorku predvodili su borbe za oslobođenje Kube i Porto Rica od španjolskih imperijalista. New York je tada postao središte za revolucionare iz cijelog svijeta. To se događalo sredinom 19. stoljeća, sve do 1890-ih, kad je započeo finalni rat za oslobođenje Kube."
Povezanim sudbinama Latinske Amerike i New Yorka pridružit će se i drugi trendovi: investicijski kapital s Wall Streeta počeo je teći prema jugu, a sirovine i proizvodi iz Latinske Amerike kao što su duhan, srebro i šećer, prema tvornicama u Sjevernoj Americi, gdje su se prerađivali u proizvode za izvoz.
Povjesničar izložbe Nueva York Mike Wallace kaže da je do 1880-ih godina njujorška metropola postala glavni grad za preradu šećera u svijetu:
"Tako je New York, na neobičan način, postao svojevrsni glavni grad Latinske Amerike. To je mjesto gdje se mnogi Latinoamerikanci dolaze školovati, vidjeti čuda moderne tehnologije, ‘proviriti’ u budućnost."
Na početku 20. stoljeća, pa do njegove sredine, latinski ritmovi postali su važan dio američke popularne kulture, kaže Wallace. Primjerice, jedan od njujorških latinoameričkih umjetnika, Machito, udružio se s afričko-američkim jazz glazbenicima i stvorio nove glazbene zvukove. Iz toga se razvio afro-latinski jazz, a potom se sve stopilo u salsi.
Ljubitelji salse obično misle da je ona stigla direktno iz Latinske Amerike. Mike Wallace kaže da su je sa sobom donijeli Latinoamerički doseljenici u New York City koji su se družili i s crncima i s Portorikancima i s Kubancima. Glazbena industrija upila je njihove ritmove i tu se stvorila nevjerojana dinamičnost zvukova koja je eksplodirala 60-ih i 70-ih godina u međunarodni fenomen zvan salsa.
Imigracija Latino stanovništva naglo je povećana nakon Drugog svjetskog rata. Između 1945. i 1965. godine, 800 tisuća Portorikanaca doselilo je u New York. 60-ih i 70-ih stigle su stotine tisuća došljaka iz Dominikanske Republike, nakon smrti diktatora Rafaela Trujilloa. Meksikanci su posljednji pridošlice u Latino zajednicu New Yorka. 1984. godine bilo ih je 40 tisuća. A danas ih je pola milijuna. Ric Burns, koji je za ovu izložbu snimio dokumentarni film o poslijeratnom Latino New Yorku, kaže da taj grad svakodnevno doživljava promjene:
"To su promjene na polju ishrane, u kulturi, u glazbi…Ono što je čudnovato jest miješanje svega toga. Iako dolaze iz Latinske Amerike i s Kariba, ovaj Pan-Latino identitet definitivno je lokalno stvoren, domaći, američki proizvod."
Zaista, kako pokazuje izložba Nueva York, New York je hibridna mješavina, mjesto u kojem imigranti iz stotina zemalja svijeta vlastitom kulturom pridonose urbanom životu grada i neprestano mijenjaju ono što bi trebala značiti riječ ‘američko.’