Novosti iz medicine: od sinusa, preko elektrošokova za pamćenje, pa do vjere u doktore

Hladno vrijeme, toplo vrijeme, promjene vremena, ustvari bilo kakvo vrijeme može donijeti upalu sinusa. Neki se pate sami, neki odlaze liječniku. Od potonjih, nekima budu prepisani antibiotici; u Americi, svakom petom pacijentu s dijagnozom akutnog sinusitisa. No, nova studija, o kojoj piše časopis Journal of American Medical Association, pogledala je kakva je efikasnost najčešće prepisivanog antibiotika, amoksicilina, u usporedbi sa simptomatskom terapijom, recimo aspirinom i ispiranjem nosa slanom vodom. Razlike, pokazalo se praktički uopće nije bilo. Upala je trajala oko desetak dana u oba slučaja. Dapače, pokazalo se da, na primjer, lonac tople vode s uljem eukaliptusa koje se isparava i glava pokrivena ručnikom nad tim loncem donosi veće olakšanje. Reklo bi se: 'Lakše se diše!'

Duboka stimulacija mozga smanjuje drhtanje ruku kod Parkinsonove bolesti, a suzbija i apetit kod jako debelih osoba. Sada, kako piše časopis New England journal of Medicine, mogli bismo jednog dana računati na tu invazivnu metodu i za poboljšanje pamćenja kod oboljelih od Alzheimerove bolesti. Studija istraživača sa Univerziteta Kalifornije Los Angeles, provedena na sedam dobrovoljaca koji pate od epilepsije, pokazala je da strujni šokovi pomoću elektroda ugrađenih 3 centimetra duboko u mozak rezultiraju boljim rezultatima na testovima pamćenja. No, moguće neželjene posljedice tek treba istražiti.

Svake godine, više od milijun Amerikanaca pogodi srčani infarkt. Studija, objavljena u časopisu Lancet, pokazuje da liječenje oboljelih infuzijom stanica iz njihovog vlastitog srca pomaže u ponovnom izrastanju zdravog srčanog mišića. Ožiljak od infarkta kod pacijenata koji su bili liječeni matičnim stanicama prosječno je bio upola manji a povećalo im se i zdravo srčano mišićno tkivo.

Vjerojatno smo svi odrasli s nepokolebljivim povjerenjem da je ono što nam kaže naš liječnik - istina. Nova studija pokazuje da ta vjera možda nije posve na mjestu. Američki liječnici moraju, prema pravilima svoje strukovne udruge, biti otvoreni i iskreni sa svojim pacijentima. No, dvije petine ih, kako su sami priznali, pacijentima ne prizna svoj eventualni financijski interes s farmaceutskim tvrtkama ili proizvođačima medicinskih naprava i pomagala. A, 10 posto je priznalo da je svojim pacijentima u prethodnoj godini reklo nešto što nije bila istina. Čak trećina, pak, se ne slaže s priznavanjem medicinskih pogrešaka pacijentima.