Linkovi

Snage za brzo reagovanje u istočnoj Evropi


Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen, britanski premijer Dejvid Kameron i američki predsednik Barak Obama (s leva) u Velsu
Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen, britanski premijer Dejvid Kameron i američki predsednik Barak Obama (s leva) u Velsu

Na kraju dvodnevnog samita u Velsu, lideri NATO-a dogovorili su se o formiranju snaga koje će održavati prisustvo u Istočnoj Evropi kako bi se odvratili eventualni budući agresivni potezi Rusije. Na skupu je izražena snažna podrška Alijanse ukrajinskom suverenitetu. Dok je kriza u Ukrajini trebalo da bude glavna tema samita, nametnula se i druga važna tema – pretnja Islamske države na Bliskom istoku, a predsednik Obama poručio je da će ekstremisti biti oslabljeni i uništeni.

Na završetku samita u Velsu, Barak Obama je izjavio da su se članice NATO-a složile o potrebi hitne akcije protiv Islamske države u Siriji i Iraku.

“Odlazim iz Velsa u uverenju da su NATO članice i partneri spremni da se uključe u šire medjunarodne napore da se suzbije pretnja koju predstavlja Islamska država. Saveznici su nam se već pridružili u Iraku gde smo zaustavili napredovanje ISIL-a. Ključni saveznici NATO spremni su da se suoče sa terorističkom pretnjom koristeći vojna, obaveštajna kao i diplomatska sredstva”.

Drugog dana samita, britanski premijer Dejvid Kameron obrazložio je razloge za stvaranje snaga za brzo reagovanje u današnjem, sve opasnijem, svetu.

“Suočavamo se sa novim opasnostima. Na istoku, Rusija je prekršila sva pravila igre aneksijom Krima i slanjem vojnika na suvereno tle Ukrajine. Na jugu, luk nestabilnosti se proteže od Severne Afrike do Bliskog istoka”.

Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen, najavio je formiranje, kako je rekao, “udarnih snaga za brzo reagovanje”, koje će se sastojati od nekoliko hiljada pripadnika kopnenih snaga, uz podršku pomorskih, vazduhoplovnih jedinica i specijalnih snaga.

Trupe će imati baze u nekoliko NATO članica u istočnoj Evropi – potencijalno baltičkom državama, Poljskoj i Rumuniji – gde će biti smeštena oprema kao i osoblje za komandu, planiranje i komunikacije. Rasmusen je istakao da je cilj da se Rusija odvrati od mogućih vojnih poteza u bilo kojoj bivšoj zemlji Sovjetskoj Saveza koja je sada deo zapadne alijanse.

“NATO štiti sve svoje saveznike u svakom trenutku i šalje jasnu poruku bilo kom potencijalnom agresoru, ukoliko vam padne na pamet da napadnete jednog saveznika - suočićete se sa celom alijansom”.

Članice NATO-a takođe su izrazile jedinstvenu podršku ukrajinskom suvernitetu, poručio je američki predsednik Barak Obama:

“Ovde, u Velsu, uputili smo snažnu poruku Rusiji da njeni postupci imaju posledice. SAD i Evropa finalizuju mere da produbimo i proširimo sankcije ruskom energetskom, finansijskom i odbrambenom sektoru. Istovremeno snažno podržavamo napore ukrajinskog predsednika Porošenka da se pronadje mirno rešenje za sukob u njegovoj zemji. Prekid vatre proglašen danas može da doprinese tom cilju ali samo ako se poštuje na terenu. Proruski separatisti moraju da održe svoja obećanja a Rusija da prestane sa kršenjem ukrajinskog suverniteta”.

Obama je zaključio da su dosadašnje sankcije Rusiji, kao i pretnja novim sankcijama, jedini razlog zbog kojeg je dogovoren prekid vatre u Istočnoj Ukrajini.

XS
SM
MD
LG