Linkovi

Nova generacija bh. naučnika: Dženan Kovačić 


Dženan Kovačić (privatna arhiva)

Dženan Kovačić je student druge godine genetike i bioinžinjeringa na Internacionalnom Burch Univerzitetu u Sarajevu koji pokušava pronaći novi pristup u terapiji tuberkuloze.

U aprilu ove godine, osvojio je prvo mjesto na Falling Walls Lab takmičenju u Sarajevu, nakon predstavljanja ideje za liječenje tuberkuloze posebnom vrstom nanotehnologije.

Tuberkuloza: globalni zdravstveni problem

Nažalost, širom svijeta, tuberkuloza je još uvijek raširena bolest, i, prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine, ona je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. Mi često zaboravljamo kakva je pošast tuberkuloza bila nekada i vrlo često ljudi ne znaju da je ova bolest i dalje prisutna u populaciji. Sama vakcina BCG ne štiti od uobičajene forme plućne tuberkuloze, niti može eliminisati infekciju tuberkulozom, koju izaziva bakterija Mycobacterium tuberculosis, nego štiti od najtežih formi bolesti, posebno djecu u ranim fazama rasta i razvoja.

Tuberkuloza je globalni zdravstveni problem i jedan od fokusa rada Svjetske zdravstvene organizacije je i smanjivanje incidencije tuberkuloze. S pojavom antibiotik-rezistentnih sojeva uzročnika, borba sa bolešću je postala teža i nepredvidiva. Veoma je rasprostranjena u regionima jugoistočne Azije (čak 44% novih slučajeva je zabilježeno na ovom području), Afrike i Pacifika. Dvije trećine novih slučajeva javlja se u osam zemalja: Indiji, Kini, Indoneziji, Filipinima, Pakistanu, Nigeriji, Bangladešu i Južnoj Africi.

Liječenje tuberkuloze trenutno podrazumijeva dugotrajnu terapiju od 6 mjeseci do preko godinu dana, koja je veoma toksična za ljudski organizam.

Prema podacima Svjetske banke, incidencija tuberkuloze na 100 000 stanovnika u BiH iznosi 27, što je daleko iznad incidencije u susjednoj Hrvatskoj, gdje iznosi 10 oboljelih na 100 000 stanovnika. Upravo je ta brojka, manje od 10 oboljelih od TBC-a na 100 000 stanovnika, jedna vrsta granice i cilj ju je postići i u zemljama sa takvom niskom incidencijom TBC-a se prestaje sa davanjem BCG vakcine.

Predstavljanje ideje

Rad na temu novog pristupa terapiji tuberkulozi, Dženan je prvi put predstavio na Prvom kongresu genetičara u BiH sa međunarodnim učešćem (1st Congress of Geneticists in BiH With International Participation), održanom početkom oktobra ove godine i to u formi poster-prezentacije. Pored ovog istraživanja, trenutno se bavi i istraživanjem Alzheimerove bolesti. Samu ideju je predstavio na Falling Walls Lab takmičenju u Sarajevu, što je korak za učešće na Falling Walls konferenciji.

Falling Walls konferenciju organizuje Falling Walls fondacija, i predstavlja forum na kojem se nalaze različiti inovatori i kreativci. To je ujedino i mjesto gdje oni predstavljaju svoje ideje ili biznis-modele. Kroz seriju takmičenja pod nazivom "Falling Walls Lab", koja se održavaju u stotinjak zemalja svijeta, inovatori sa svojim idejama pristupaju na preliminarno takmičenje pred žirijem koji se sastoji od eksperata različitih domena nauke.

Takmičari koji osvoje prvo mjesto idu na finale u Berlin, u sklopu tzv. "International Conference for Future Breakthroughs in Science and Society", gdje pred žirijem, sačinjenim od međunarodnih stručnjaka iz oblasti prirodnih i društvenih naukama, u 3 minute predstavljaju svoje rješenje na problem koji su odlučili pokušati da riješe. Glavni cilj ovog događaja je spajanje inovatora koji rade na disruptivnim tehnologijama sa naučnicima, investitorima i predstavnicima institucija, onima koji te ideje mogu pretvoriti u stvarnost. U pravilu, na ovo takmičenje osoba se može prijaviti samo jednom, te ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina ima svog predstavnika.

U čemu se sastoji Dženanova ideja?

Dženan Kovačić (privatna arhiva)
Dženan Kovačić (privatna arhiva)

Radi se o tzv. "vault" nano-platformi, koja koristi male stabilne i biokomatibilne nanokapsule koje su u stanju enkapsulirati stotine i hiljade molekula. Suštinski, radi se o nano-tehnologiji koja bi lijek dostavila do mjesta u organizmu gdje je potreban. Međutim, taj lijek nije antibiotik, i tu leži originalnost Dženanove ideje.

„Trenutni dizajn ne uključuje antibiotike, nego određene molekule koje djeluju širokim spektrom na sojeve bakterije tuberkuloze koji uzrokuju plućnu tuberkulozu kod ljudi“, govori Dženan i dodaje kako je njegov primarni fokus latentna tuberkuloza, kojom je inficirano oko otprilike jedne trećine svjetske populacije. Ipak, koncept je proširen i na aktivnu tuberkulozu, što nije bilo jednostavno efektivno dizajnirati.

„U principu, dostavljanje ove terapije za simptomatske pacijente će zavisiti od opsega patoloških promjena na plućima i stanja pacijenta, dok kod osoba sa latentnom tuberkulozom lijek možemo dostaviti lokalno ili sistemski.“, objašnjava Dženan.

Ovaj sistem obećava mogućnost potpune eliminacije bakterije koja uzrokuje tuberkulozu iz tijela pacijenta, što trenutnim terapijskim metodama nije moguće uraditi. Softversko modeliranje djelovanja lijeka i nanočestica rađeno je pomoću SAMSONTM softvera. Jedna od molekula u tom modelu koja bi bila „isporučena“ preko sistema vault nanočestica je i artemizin, danas poznat kao antimalarik. Ovu supstancu sintetizira jedna vrsta pelina, u našim krajevima poznata i kao bejturan (Artemisia annua).

Dženan u ovom pristupu ne predviđa dramatične alergijske reakcije na ove molekulske strukture, niti znatne nuspojave ove terapije. „Ovim nano-terapeutikom, kojeg sada želimo i da testiramo, kurs liječenja bi bio znatno kraći, što posljedično smanjuje rizik od toksičnih efekata“, govori Dženan te naglašava kako je optimističan i po pitanju stvaranje rezistencije na molekule koje bi se koristile.

Ipak, razvoj ideje, učešće na međunarodnim konferencijama i objavljivanje radova u visokoprofilisanim naučnim časopisima sa visokim impakt faktorom košta.

„Rad je prihvaćen i na SaMED konferenciju koja tek treba da se održi, i do čijeg održavanja očekujemo već značajne rezultate. Iako sam poslao već tri rada na razmatranja u tri različita žurnala, veoma je teško nositi se sa troškovima objavljivanja. Samo da objavite u Frontiers žurnalima, koštat će vas i do hiljadu dolara“, ističe Dženan.

Posebnu podršku i savjete mu daju dr. Mirsada Hukić i dr. Damir Marjanovića sa matičnog univerziteta te naglašava kako je kroz učestvovanje u konferencijama upoznao i naučnike koji su veoma zainteresovani za kolaboraciju na ovom projektu, te na drugim projektima koje vodi ili kojih je dio. Nakon softverskog modeliranja trebaju slijediti i predkliničke i kliničke studije koje bi potvrdile predviđanja modela.

Po svemu sudeći, Dženan predstavlja novu generaciju bh. naučnika koji će za izvjesno vrijeme biti u stanju predvoditi timove i ostvarivati saradnje sa drugim naučnicima i timovima na projektima i istraživanjima od globalnog krucijalnog značaja. Ovo je naročito važno za učešće BiH u budućim projektima koje finansira EU, a na koje se potrebno prijaviti kao konzorcij naučnih, obrazovnih i privrednih institucija iz različitih zemalja.

Komentari

XS
SM
MD
LG