Linkovi

Nobelova nagrada za fiziku 2021: fizika kompleksnih sistema i klimatskih promjena


Dodjela Nobelove nagrade za fiziku

Komitet za dodjelu Nobelove nagrade za fiziku je odlučio ove godine nagradu dodijeliti „za revolucionarni doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sistema”, Syukuro Manabeu i Klausu Hasselmannu „za fizičko modeliranje Zemljine klime, kvantificiranje varijabilnosti i pouzdano predviđanje globalnog zatopljenja”, a drugu polovicu Giorgiu Parisiju „za otkrivanje međudjelovanja poremećaja i fluktuacija u fizičkim sistemima od atomske do planetarne ljestvice”.

Tri laureata dijele ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku za proučavanje haotičnih i naizgled slučajnih pojava. Syukuro Manabe i Klaus Hasselmann postavili su temelj našeg znanja o Zemljinoj klimi i kako čovječanstvo na nju utječe. Giorgio Parisi nagrađen je za svoj revolucionarni doprinos teoriji neuređenih materijala i slučajnih procesa.

Danas, jedna od dvije top teme, pored pandemije, jesu i klimatske promjene. Međutim, razumijevanje načina na koji se događaju ove promjene je kompleksno, jer i male stvari dovode do poremećaja.

Syukuro Manabe pokazao je kako povećana razina ugljendioksida u atmosferi dovodi do povišenih temperatura na površini Zemlje. Šezdesetih godina prošlog stoljeća vodio je razvoj fizičkih modela klime na Zemlji i bio je prva osoba koja je istražila interakciju između ravnoteže zračenja i okomitog transporta zračnih masa. Njegovi su radovi postavili temelje za razvoj sadašnjih klimatskih modela.

Desetak godina kasnije, Klaus Hasselmann stvorio je model koji povezuje vrijeme i klimu, odgovarajući na pitanje zašto klimatski modeli mogu biti pouzdani uprkos promjenjivim i haotičnim vremenskim uslovima. Također je razvio metode za identificiranje specifičnih signala koje prirodni fenomeni i ljudske aktivnosti ostavljaju na klimi. Njegovim metodama dokazano je da je povećana temperatura u atmosferi posljedica ljudske emisije ugljendioksida.

Oko 1980. Giorgio Parisi otkrio je skrivene uzorke u neurednim složenim materijalima. Njegova su otkrića jedan od najvažnijih doprinosa teoriji složenih sistema jer omogućuju razumijevanje i opisivanje različitih i naizgled sasvim slučajnih pojava, ne samo u fizici nego i u drugim, vrlo različitim područjima, poput matematike, biologije i umjetne inteligencije te mašinskog učenja.

Otkrića koja su priznata ove godine pokazuju da naše znanje o klimi počiva na čvrstim naučnim temeljima, temeljenim na rigoroznoj analizi opažanja. Ovogodišnji laureati doprinijeli su tome da steknemo dublji uvid u svojstva i evoluciju složenih fizičkih sustava”, kaže Thors Hans Hansson, predsjednik Nobelovog odbora za fiziku.

Ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku zapečatile su da postoji naučni konsenzus oko toga da ljudska aktivnost i antropogene emisije ugljendioksida izazivaju promjene u klimi koje osjećamo na sopstevenoj koži, odnosno da je naučna zaednica složna i jasna po tom pitanju. Dezinformacije koje dolaze iz pseudonaučnih izvora kako „naučna zajednica nije složna po ovom pitanju”, kako „klimatske promjene nisu stvarne” ili „kako nisu izazvane ljudskim djelovanje” nisu u skladu s naučnim pogledom na ovaj problem.

Komentari

XS
SM
MD
LG