Države Evropske unije od Baltičkog mora na sjeveru do Jadrana na jugu iznijele su mjere za suočavanje s krizom opskrbe nakon što je ruska invazija na Ukrajinu stavila energiju u središte ekonomske bitke između Moskve i Zapada.
EU se oslanjala na Rusiju za čak 40% svojih potreba za plinom prije rata - popevši se na 55% za Njemačku - ostavljajući ogromnu prazninu za popunjavanje ionako tijesnog globalnog tržišta plina. Neke su zemlje kao odgovor privremeno poništile planove za zatvaranje elektrana na ugljen.
Globalne cijene plina su skočile u nebo, potaknuvši rastuću inflaciju i stvarajući veću glavobolju kreatorima politike koji pokušavaju izvući Evropu iz ekonomske propasti.
Njemačko udruženje industrije BDI smanjilo je u utorak svoju prognozu gospodarskog rasta za 2022. na 1,5%, revidirajući je na niže s 3,5% očekivanih prije rata. Rečeno je da bi prekid isporuke ruskog plina učinio recesiju neizbježnom.
Ruski plin i dalje se pumpa preko Ukrajine, ali smanjenom brzinom, a plinovod Sjeverni tok 1 ispod Baltika, vitalni put opskrbe Njemačkoj, radi sa samo 40 posto kapaciteta, za što Moskva kaže da je to zato što sankcije Zapada ometaju popravke. Evropa kaže da je to izgovor za smanjenje protoka.
Usporavanje je otežalo napore Evrope da napuni skladišne kapacitete, sada oko 55% popunjene, kako bi se ispunio cilj EU-a od 80% do oktobra i 90% do novembra, što bi bila razina koja bi pomogla bloku da preživi zimu ako bi opskrba bila dodatno prekinuta .
Talijanski ministar za ekološku tranziciju Roberto Cingolani rekao je da Italija treba ubrzati svoje napore za ponovno punjenje, a Rim treba razmotriti kako pomoći firmama u finansiranju kupovine plina za skladištenje.
Izvor iz talijanske vlade rekao je da je državna garancija potencijalna opcija za smanjenje troškova finansiranja.
"Plin je trenutno toliko skup da operateri ne mogu uložiti novac u njega", rekao je Cingolani.
Referentna cijena plina za Europu u utorak se trgovala oko 126 eura (133 dolara) po megavat satu (MWh), ispod ovogodišnjeg vrha od 335 eura, ali je i dalje više od 300% na razini od prije godinu dana.
Italija je, zajedno s ostalima kao što su Njemačka, Danska, Austrija i Nizozemska, aktivirala prvu fazu ranog upozorenja svog plana u tri faze za suočavanje s krizom opskrbe plinom.
U sklopu njemačkih planova za izvanredne situacije, regulator plina Bundesnetzagentur otkrio je detalje o novom sustavu dražbi koji će započeti u narednim tjednima, s ciljem poticanja proizvođača da troše manje plina.
Šef Bundesnetzagentur-a upitao je hoće li sadašnje isporuke plina spasiti zemlju, iako je ranije rekao da nije vrijeme za proglašenje potpune izvanredne situacije ili treće faze kriznog plana.
"Kako danas stoji, imamo problem", rekao je predsjednik Bundesnetzagentur Klaus Mueller na marginama industrijskog događaja u njemačkom gradu Essenu.
Visoka evropska cijena privukla je više LNG tereta, ali Europi nedostaje infrastruktura koja bi zadovoljila sve svoje potrebe za LNG-om, tržištem koje je bilo rastegnuto i prije rata u Ukrajini.
Smetnje u radu velikog američkog proizvođača ukapljenog prirodnog plina koji je isporučivao u Evropu doprinose izazovu.
Europa traži više opskrbe cjevovodom od vlastitih proizvođača, kao što je Norveška, i drugih država, poput Azerbajdžana, ali većina proizvođača već gura na granice proizvodnje.
Kako se kriza širi Evropom, čak se i mali potrošač poput Švedske pridružio evropskim saveznicima u pokretanju prve faze svog plana za energetsku krizu.
Državna energetska agencija priopćila je u utorak da su opskrbe još uvijek jake, ali signalizira "industrijskim igračima i potrošačima plina spojenim na zapadnu švedsku plinsku mrežu, da je tržište plina napeto i da može doći do pogoršanja situacije s opskrbom plinom".
Švedska, u kojoj je plin iznosio samo 3% potrošnje energije 2020. godine, ovisi o opskrbi plinom iz Danske, gdje su skladišta sada 75% popunjena. Danska je u ponedjeljak aktivirala prvu fazu svog plana za hitne slučajeve.
