Linkovi

Amnesty International: Zakoni za ušutkivanje nevladinih organizacija


Amnesty International logo

Organizacije civilnog društva meta su napada u svijetu, piše Amnesty International u izvještaju, a kao primjer navode i Republiku Srpsku.

Vlade širom svijeta povećale su broj napada na nevladine organizacije (NVO) kreirajući zakone koji bi nadzirali i njih i njihovo osoblje, kreirali zapetljane birokratske prepreke, a tu je i uvijek prisutna prijetnja zatvaranjem, navodi Amnesty International u novom izvještaju.

Izvještaj otkriva zapanjujući broj država koje koriste tehnike zastrašivanja i represivne regulative kako bi spriječile nevladine organizacije da rade svoj posao. Navodi se da postoji 50 država u svijetu gdje su ovakvi zakoni usvojeni ili su u proceduri.

U izvještaju se navodi i primjer Republike Srpske.

"Vlast je u Republici Srpskoj u junu prošle godine najavila usvajanje Zakona o stranim donacijama koji bi povećao nadzor vlasti nad nevladinim organizacijama koje primaju sredstva iz inostranstva i potencijalno ograničio njihove aktivnosti koje se smatraju politički kontroverznim", precizirali su.

Inače, taj je zakon predviđao upotrebu termina "strani agenti" za organizacije koje su primale strane donacije. Međutim, nije usvojen.

U Izvještaju piše da je samo u prethodne dvije godine doneseno ili je u planu skoro 40 zakona koji ometaju pravo na udruživanje i koji su kreirani da ometaju rad organizacija civilnog društva. Ovi zakoni uključuju implementaciju neshvatljivog procesa registracije organizacija, nadziranje njihovog rada, ograničavanje izvora i, u mnogim slučajevima, njihovo gašenje ako se ne povinuju nerazumnim zahtjevima koji im se nameću.

Mnoge države, kao što su Rusija i Azerbejdžan, uvele su dodatne zahtjeve za registraciju i izvještaje nevladinih organizacija.

U Rusiji, vlasti su označile nevladine organizacije koje primaju novac iz inostranstva "stranim agentima", što je sinonim za špijune, izdajice ili državne neprijatelje.

Vlast tako široko primjenjuje zakon da je čak i organizacija koja podržava ljude sa dijabetesom teško kažnjena, stavljena u registar "stranih agenata" i prisiljena da se zatvori u oktobru 2018. godine, navodi Amnesty.

Iako Zakon eksplicitno navodi da aktivnosti u sferi nauke, kulture, umjetnosti, zdravstvene njege, socijalne podrške i zaštite okoliša nisu "političke aktivnosti", u praksi je vrlo vjerovatno da će skoro svaka nevladina organizacija koja prima novac iz inostranstva biti stavljena u registar "stranih agenata", bez poštivanja prirode njihovih aktivnosti ili količine novca i bez obzira na to da li novac dobivaju direktno kao grant od neke strane fondacije ili indirektno kao doprinos od neke druge ruske nevladine organizacije koja prima sredstva iz inostranstva, navedeno je u Izvještaju.

Amnesty dodaje da je, prema podacima Ministarstva pravde, do juna 2018. godine 76 nevladinih organizacija bilo u registru. Najmanje 158 grupa je označeno "stranim agentima" u nekom trenutku otkako je Zakon stupio na snagu, a 30 ih je bilo prisiljeno da se zatvore. Njih preko 40 je uklonjeno iz registra nakon što su prestali primati sredstva iz inostranstva, iako je to značilo da moraju smanjiti svoje aktivnosti.

Mnoge organizacije su bile predmetom inspekcija, visokih kazni, prijetnji i pravnih procesa i u konačnici im je ostavljeno da se suoče sa teškim izborom – nastaviti raditi uz strano finansiranje i biti označeni kao "strani agenti" ili se zatvoriti ili osloniti samo na sredstva iz Rusije, uključujući grantove predsjednika ili lokalnih vlasti čime rizikuju svoju nezavisnost.

​Nekoliko ruskih NVO-a trenutno nastoji da ospori Zakon o stranim agentima pred Evropskim sudom za ljudska prava. Argumenti koje su predali uključuju činjenicu da se stigmatizacija onih koji primaju strana sredstva miješa sa njihovim pravima slobode izražavanja i udruživanja jer ima "značajan uticaj na sposobnost nevladinih organizacija i njihovih predstavnika da se uključe u javnu debatu i učestvuju u civilnom društvu".

Zdravstvene, grupe za ženska prava i okoliš takođe trpe napade.

Represivne mjere ruske vlade prelile su se i u nekoliko drugih država. U Mađarskoj, veliki broj nevladinih organizacija je prisiljen da navedu da su "finansirani iz inostranstva" jer vlada nastoji diskreditovati njihov rad i okrenuti javnost protiv njih. Organizacije koje ne private ova pravila suočavaju se sa visokim kaznama i na kraju, suspenzijom svojih aktivnosti.

Organizacije koje podržavaju migrante i izbjeglice namjerno su ciljane, a njihovo osoblje je maltretirano nakon novog seta zakona usvojenih u junu 2018. godine.

"Ne znamo šta će biti sa nama i drugim organizacijama i koji će zakoni sljedeći biti usvojeni", izjavio je Aron Demeter iz Amnesty Internationala u Mađarskoj.

"Nekoliko članova naše organizacije su bili izloženi maltretiranju na internetu, zlostavljanju i prijetnjama nasiljem. Neki objekti su odbili da budu domaćini naših događaja, a neke škole su odbile da održe aktivnosti o edukaciji o ljudskim pravima zbog straha od posljedica", rekao je Demeter.

U nekim državama, napad na nevladine organizacije posebno cilja one koje štite prava marginalizovanih grupa. Oni koji promovišu prava žena, uključujući seksualno zdravlje, prava LGBT populacije, prava migranata i izbjeglica i zaštitu okoliša u najteže pogođeni.

Amnesty International je ponudio nekoliko preporuka kako bi se prostor za djelovanje civilnog društva otvorio i zaštitio, te kako bi borci za ljudska prava mogli djelovati slobodno i sigurno.

Traže da se osigura pravo na slobodu izražavanja svima, bez diskriminacije, kao i da se osigura zaštita registrovanim i neregistrovanim tijelima. Predlažu da se usvoje ili izmijene zakoni kojma se garantuje pravo na slobodu udruživanja, te da se osigura rasprava o tim zakonima sa borcima za ljudska prava i organizacijama civilnog društva.

Žele i da se borci za prava ne gone krivično, te da ne budu predmetom prijetnji, napada, zastrašivanja zbog svog rada. Traže i da se odmah i bez uslova puste svi zatvorenici koji su zatvoreni samo zbog mirne borbe za ljudska prava.

Zahtijevaju usvajanje ili izmjene zakona kojima se garantuje pravo na slobodu udruživanja i da se osigura da se o njima raspravlja u dogovoru sa borcima za ljudska prava i organizacijama civilnog društva.

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG