Linkovi

Ubijanje Neretve: Gradnja hidrocentrale izazvala ekološku tragediju


Zagađenje Neretve (Foto: Centar za životnu sredinu)
Zagađenje Neretve (Foto: Centar za životnu sredinu)

Gornji tok rijeke Neretve, u području Uloga, pogođen je nezapamćenom ekološkom katastrofom i pomorom ribe usljed gradnje mini hidrocentrale.

Ekocid na Neretvi se nastavlja, s dalekosežnim posljedicama po okoliš i lokalno stanovništvo.

Iako je Neretva jedna od najraznovrsnijih i najljepših riječnih sistema na evropskom kontinentu, ali zastarjelo planiranje, korupcija i pohlepa prijete da unište ovaj riječni sistem. Ova rijeka i njene pritoke su specifične kako zbog geološke podloge kroz koju protiču, povezanosti s kraškim poljima rijetke ekološke važnosti, tako i zbog biološke raznolokosti i važnosti ovih voda za lokalnu zajednicu.

Gradnja u RS, ali najteži efekti u FBiH

Zbog izgradnje Hidroelektrane (HE) Ulog i radova na gradilištu, došlo je do zagađenja rijeke muljem, koje je dovelo do ugibanja riba.

Prema tvrdnjama udruga, Bosna i Hercegovine je povrijedila nekoliko odredbi Bernske konvencije za zaštitu evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa zbog davanja dozvole za HE Ulog i mini hidroelektrane. Nažalost, ova hidroelektrana se gradi u blizini područja koje je kandidat za Emerald područje u BiH, mjesta koja su značajna za zaštitu i očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.

„Kada dođe do ekocida i ekoloških katastrofa kao što se desila na HE Ulog zadnjih dana, onda tek dođe do reakcije. Ovo nas isto čeka kada bude realizirana izgradnja HE Gornji Horizonti", upozorava dr Sanel Riđanović, profesor na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Oglasila su se sva nadležna ministarstva u Federaciji kao što je Federalno ministarstvo turizma i okoliša kao i Federalno ministarstvo vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva.

„Međutim, oni nemaju nikakve ingerencije jer je u pitanju RS i njihova ministarstva i inspekcijske službe su odgovorne za ovo što se zadnjih dana događa u gornjem toku Neretve. Definitivno su narušili biodiverzitet u rijeci Neretvi. Koliko vrsta je trajno uništeno, ostaje da se vidi. Ovaj projekat nikada nije trebao da se realizuje jer će dugoročno biti poguban za biodiverzitet u rijeci Neretvi“, dodaje Riđanović.

Prema nalazima na terenu, desio se masivan pomor ribe kao i drugih akvatičnih organizama koji obitavaju u gornjem toku rijeke Neretve.

„Endemske, autohtone vrste kao što su mekousna pastrmka, glavatica i potočna pastrmka su u potpunosti decimirane. Ove vrste su jako osjetljive na bilo koju vrstu zagađenja vode. U ovom slučaju mulj koji je bio prisutan u rijeci Neretvi će definitivno trajno uništiti sve riblje populacije u gornjem toku Neretve. Apelujem na sve nadležne inspekcijske organe u RS-u da istraže uzrok ovog ekološkog incidenta. Također, pozivam sve građane kao i svoje kolege iz svih Eko udruga širom BiH da zajedno dignemo glas protiv ovog ekocida. Naša parola je 'Pustimo našu Neretvu da slobodno teče'“, istakao je dr Sanel Riđanović.

Hidrocentrala u izgradnji (Foto: Centar za životnu sredinu)
Hidrocentrala u izgradnji (Foto: Centar za životnu sredinu)

Nadležni skidaju krivicu sa sebe

„Došlo je do pomora ribe, uništavanja pitke vode, nedostatka kiseonika u vodi i pomora drugih organizama. Krivci nisu pronađeni od strane institucija, od inspekcija nemamo nikakvih reakcija, svi nadležni skidaju svoju krivicu, a svima nam je evidentno da je uzrok svemu tome gradnja brane i elektrane Ulog“, kazao je za Glas Amerike ekolog Vladimir Topić iz nevladine organizacije Centar za životnu sredinu.

Kinezi su izvođači radova i glavnina radne snage je iz Kine. Iz Centra za životnu sredinu su podsjetili na to kako su predstavnici kompanije EFT koji grade ovu elektranu, izjavili da će se poštovati svi evropski i ekološki standardi, ali situacija na terenu je drugačija. Oni su prve izvještaje o pomoru ribe usljed nedostatka kisika i zagađenja objavili 28. septembra, a prema svjedočenjima lokalnog stanovništva, u toku cijelog septembra je zagađenje bilo prisutno u različitom intenzitetu.

„Uputili smo apel nadležnima sa zahtjevom za hitan inspekcijski nadzor i reakciju, do sada odgovor nismo primili i ne znamo šta se tačno dešava. Od njih tražimo da prate dozvole i da zaustave ovaj ekocid. Za sada odgovora nemamo, a stanje na terenu nam govori upravo suprotno, zagađenje Neretve se nastavlja, radovi na brani traju i zagađenje rijeke i dalje traje“, dodao je Topić, naglasivši kako su nadležni Federaciji i u Republici Srpskoj dužni mnoge odgovore i reakcije građanima, ali i dužni da zaustave ove događaje.

Brza traka do uništenja

U principu vidim da je BiH jedna od najljepših zemalja u Evropi, ali sada je na 'brzoj traci' da uništi sve svoje prirodne vrijednosti. To posebno vrijedi za rijeke i šume. Vidim sve više i više uništavanja, sve više kamiona sa starim drvećem, opljačkanim iz starih šuma. Rijeke poput Neretve i Drine planiraju se potpuno iskorijeniti iz krajolika“, primjećuje ekolog Ulrich Eichelmann iz organizacije Riverwatch.

„Više od 50 projekata brana na Neretvi i njezinim pritokama je u planu ili u izgradnji. Žele pregraditi glavni riječni tok, skrenuti vodu s pritoka, a planiraju čak i odvodnju podzemnih voda dalje od riječnog sustava. To je kao trostruko ubojstvo da ništa ne ostane od prelijepe Neretve: ustrijeliti je, objesiti i utopiti“, dodaje Eichelman.

HE Ulog bi trebala imati snagu od 35 MW, a planira se i sistem od sedam manjih hidroelektrana koje čine hidroeneregetski sistem (HES) Gornja Neretva.

Slično je i u slivu Drine. Planom je predviđeno pregraditi cijelu gornju Drinu i uništiti njezine pritoke. Riblje vrste poput globalno ugrožene mladice nestale bi s ovog područja.

Za oba riječna sistema postoji još jedan identičan problem: dok su brane uglavnom planirane u Republici Srpskoj, glavni negativni utjecaji bili bi u Federaciji. HE Ulog je izgrađena u RS-u, ali nizvodni efekti bi izbrisali poznatu populaciju mekousne pastrve, a time i ribarsku zajednicu u Glavatičevu itd. Također, cijeli rafting posao bi bio ozbiljno pogođen.

„Događaji poput onečišćenja nizvodno od HE Ulog čine pogubni utjecaj vidljivijim, 'pomažu' da ljudi shvate čemu brana služi i kakav efekat ima. Međutim, u poređenju s učincima operativne brane, ovo nedavno onečišćenje u toku građenja je manje. Nadam se da će sve više ljudi u BiH i svijetu vidjeti što se događa i što ćemo izgubiti ako ne djelujemo. Nije izgubljeno dok se ne izgubi - tako da još uvijek imamo priliku zaustaviti ovu katastrofu“, kazao je Ulrich Eichelman.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG