U Kirgistanu je u toku trodnevna nacionalna žalost, nakon vala etničkog nasilja u kojem je poginulo najmanje 180 ljudi. Međutim, vlasti u toj srednjeazijskoj državi morat će se s ovim problemom nositi same, bez pomoći iz susjedne Rusije.
Odmah nakon što je došlo do nasilja između Kirgiza i Uzbeka, predsjednica Kirgistana Rosa Otunbajeva zatražila je rusku vojnu pomoć. No, prekjučer je morala priznati da vojnu pomoć neće poslati niti Rusija a niti regionalna sigurnosna udruga zemalja regije, koju predvodi Moskva.
Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev izjavio je da će njegova vlada poslati humanitarnu pomoć. Što se tiče vojne pomoći, ona bar za sada nije izgledna – rekao je ruski predsjednik. Ako se situacija pogorša, rekao je Dmitrij Medvjedev, 'ne isključujem mogućnost saziva novog sastanka u Organizaciji kolektivne sigurnosti', koja – pod pokroviteljstvom Rusije – okuplja zemlje regije.
Neovisni ruski vojni analitičar Aleksandar Konovalov kaže da Rusija ne želi vojno intervenirati u Kirgistanu jer je, kako je rekao, u Kirgistan lakše ući nego iz njega izaći. Stranu bi se vojsku uskoro počelo optuživati da pomaže jednu od strana u sukobu, kaže Konovalov. Izlaz bi bio težak jer – jednom kada se počne takva intervencija – morate postići neku vrst stabilnosti, ako želite otići kući. Mirovna operacija uključuje razdvajanje zaraćenih strana, no u Kirgistanu je to teško jer Uzbeci i Kirgizi žive pomiješani, kaže ovaj ruski stručnjak.
Aleksandar Golts, također ruski neovisni vojni analitičar, kaže da je ova kriza pokazala da je Organizacija za kolektivnu sigurnost - koja okuplja niz bivših sovjetskih republika, od Bjelorusije do Armenije – prilično neefikasna asocijacija. Od početka je bilo očito da je svrha ove regionalne asocijacije – podržati ruske imperijalne ambicije, kaže Golts. Cilj je bio pokazati da i Rusija raspolaže vojnim blokom, baš kao i Sjedinjene Države. No, kada se sudari sa stvarnošću, s nekom krizom, ova asocijacija ne zna što da učini – dodaje Aleksandar Golts. Članice imaju kontradiktorne, često suprotstavljene interese. Na primjer, u Središnjoj Aziji, ali to je slučaj i s Rusijom i Bjelarusijom – kaže Golts. Osim toga, te zemlje nemaju dovoljno sredstava da se brane zajednički.
Granice u Srednjoj Aziji često se ne poklapaju s granicama etničkih grupa, što onda rezultira sukobima oko podjele vlasti ali i prirodnih resursa, poput pitke vode i nafte. Aleksandar Konovalov kaže da je Moskva pred teškim izborom – mora ili intervenirati ili pak tolerirati kaos u Kirgistanu. Ako se situacija bude pogoršavala, kirgistanska će se ekonomija potpuno raspasti. Ako se to dogodi, razvit će se još više krijumčarenje droga, kao i u Afganistanu, koje će na Zapad odlaziti preko Rusije – kaže Konovalov. Možda će ojačati i radikalni islam.
Sjedinjene se Države savjetuju s Moskvom oko najboljeg načina pomoći Kirgistanu. U tu je zemlju Washington poslao medicinsku interventnu pomoć u vrijednosti od oko 32 milijuna dolara.