„Tri praseta“
U demonstraciji, koju je Musk nazvao „tri praseta“, prema staroj priči za djecu, zaista su glavne zvijezde bila tri praseta: Joyce, Dorothy i Getrude. Prva svinja nije imala implantat, ona je poslužila kao poređenje, kako se ponaša životinja bez ugrađenog uređaja, a da pri tome nije nikada ni imala implantat. Druga svinja, Dorothy, imala je implantat, ali on je uklonjen, što je također bilo bitno demonstirati – da je cijela procedura reverzibilna i da ne dolazi do promjene ponašanja niti neželjenih efekata nakon uklanjanja uređaja. Treća svinja, Gertrude, imala je implantat, koji je povezan s dijelovima mozga koji su bitni za njuh i jelo. Na demonstraciji Gertrudi je davana hrana, a svaki put kada bi ona onjušila ili jela nešto, posmatrači su to mogli pratiti na velikom ekranu, kao niz zvučnih signala. Gertrude je istinska svinja-kiborg.
Musk je opisao uređaj, rekavši da se radi o pločici oblika novčića, dužine 23 mm, a širine 8mm, koja se postavlja na, odnosno, u lobanju i zamjenjuje jedan njen dio. Uređaj ima žice koje su oko 10x tanje od promjera ljudske dlake. Kako kaže Musk, ovaj uređaj se može puniti, a opisao ga je kao Fitbit ugrađen u lobanju.
Transhumanizam
Neuralink je kompanija osnovana 2016. i predstavlja Muskovu najopskurniju kompaniju. Obično se govori o njegovim SpaceX, Tesla i Hyperloop kompanijama, ali za Neuralink se znalo samo da radi na nekoj vrsti neuralnih implantata, ali niko nije znao dokle su došla istraživanja i dizajn, sve do ove demonstracije. Musk je davno govorio da kompanija radi na ostvarivanju simbioze organskog s umjetnom inteligencijom, ali mnogi su utjecaj Neuralinka smatrali minornim i neozbiljnim, a kompaniju tek igračkom milijardera.
Ideja transhumanizma i poboljšanja ljudske vrste putem integracije s elektronskim uređajima – kompjuterima, pametnim telefonima, pa, naposlijetku i s umjetnom inteligencijom, bila je stvar naučno- fantastičnih filmova, serija i romana. Međutim, ideja da se pomogne onima koji su paralizirani i osobama koje imaju teške bolesti usljed kojih su im normalne životne funkcije onemogućene, kao što je to amiotrofična lateralna skleroza, već neko vrijeme postoji. Istražuju se i unapređuju egzoskeleti, protetičke ruke, pa čak i protetičko čulo dodira, protetičke oči. Umjetnik Neil Harbisson je dao sebi ugraditi elektronski uređaj-antenu, te tako postao prvi kiborg, a svoj „dodatak“ koristi za izvođenje različitih umjetničkih performanasa.
U početku, ideja u kompaniji Neuralink bila je da implantat bude iza uha, ali su uspjeli redizajnirati uređaj da bude dovoljno mali da se integriše s lobanjom, te da ožiljak od operacije bude skoro nevidjiv. Inače, Musk kaže kako bi implantaciju radio robot u operaciji od nekih sat vremena, u kojoj ne bi bilo krvi.
Uprkos tome što ovakvi izumi obećavaju bolju kvalitetu života paraliziranih osoba i onih koji imaju teške bolesti koje utječu na motorne funkcije, o ovom konceptu nije lako razmišljati i teško se ne upitati čemu to vodi. Da li smo zaista na pragu transhumane budućnosti?
Vizija i realnost
Inženjerka robotike Maja Hadžiselimović smatra kako ne trebamo unaprijed stvarati mreže teorija zavjera oko ovakvih stvari. „Kada pomenemo čipiranje, većina ljudi pomisli na neko prisilno transformiranje ljudi u robote ili manipulaciju ljudima, međutim, zaboravljamo da upravo čipovi i slični minijaturni uređaji već godinama pomažu ljudima da bolje čuju, da pokreću dijelove tijela koje to inače ne bi mogli i slično“, kaže Hadžiselimović.
Hadžiselimović naglašava kako funkcionalnost i svrha tog uređaja trebaju biti transparentni i razvijeni prema odgovarajućim standardima. „Kao i svaka druga tehnologija do sada, sve se može koristiti u pogrešne svrhe, stoga trebamo biti oprezni i dobro informisani prije nego neku tehnologiju za koju ne znamo i ne razumijemo kako radi odmah na početku osudimo“, dodaje Hadžiselimović.
„Iz tog razloga, vjerujem da se trenutno čipiranje vezuje za mnogobrojne teorije zavjera koje kolaju u ovim vremenima pandemije i samim tim izaziva negativne reakcije kod ljudi, ali lično, kada bi postojala potreba, pristala bih na ugradnju čipa koji bi mi olakšavao svakodnevni život“, dodaje Hadžiselimović.
„Elon Musk je sposoban i optimističan prodavač, mislim da ima odličnu viziju, ali ono što on ima sebi kao cilj i ono što je izvodivo, i na kraju profitabilno je nešto sasvim drugo“, govori Imer Muhović, inženjer bioinformatike. „Koliko vidim pred njim se nalazi niz problema, neki od kojih su možda i nerješivi, počevši od sigurne i isplative procedure ugradnje neuralinka, koji trenutno poredi sa LASIK, a koji mada jeste postao rutinski i dalje košta par hiljada eura zavisno od države te nosi kako kratkoročne tako i dugoročne rizike sa sobom, pa do same mogućnosti da naprave potrošački uređaj koji bi bio u stanju da otpetljava moždane signale i funkcioniše toliko dobro da bi se mogao koristiti za neke kompleksnije vidove komunikacije sa mašinama.“, skeptičan je prema Muskovom poduhvatu Muhović.
I zaista, nervni signali su puno kompleksniji nego što mi uopšte možemo pojmiti i niti jedan kompjuter i softver današnjice ne može imitirati ljudski mozak. Lako bi bilo zamisliti komične, ali i tragične situacija u kojima neuralink pogrešno interpretira nervne signale, pa umjesto onoga što osoba želi, uradi nešto sasvim drugo.
„Uprkos tome smatram da će od ovog projekta biti koristi, možda ne komercijalnog uspjeha, ali u najgorem slučaju istraživački sektor će dobiti neka nova saznanja o radu mozga, a teško oboljeli od Parkinsonove bolesti ili različitih vidova paralize bi mogli dobiti nova terapeutska sredstva“, dodaje Muhović. „Tako da, kad oduzmemo sci-fi maštarije koje dolaze uz sve Elonove projekte i zadržimo se samo na onome što se trenutno može izvesti, mislim da je u suštini dobar korak naprijed koji bi neko kad tad svakako napravio, ali sa ograničenom šansom uspjeha, tj. postajanja vida fitbita za mozak“, mišljenja je Imer Muhović.
„Uz sjajnu tehnologiju i njenu ispravnu primjenu možemo da kreiramo kvalitetniji život za ljude sa različitim poteškoćama i moramo to imati na umu“, zaključuje Maja Hadžiselimović.
U eri kada se dio stanovništva planete boji da će ih čipirati Bill Gates putem vakcina, stvarno „čipiranje“ dolazi s jedne sasvim druge strane – od ekcentričnog milijardera koji živi svoj Sci-Fi film. U ovom trenutku, njegova vizija nije održiva i izvodiva, ali onaj dio koji bi bio moguć, mogao bi nekom pružiti kvalitetniji život, vratio sposobnost govora, kretanja, manipulisanja objektima.
