Linkovi

Naučnici pomoću teleskopa Hubble otkrili vodu na udaljenoj egzoplaneti


A handout artist's impression released Sept. 11, 2019, by ESA/Hubble shows the K2-18b super-Earth, the only super-Earth exoplanet known to host both water and temperatures that could support life.
A handout artist's impression released Sept. 11, 2019, by ESA/Hubble shows the K2-18b super-Earth, the only super-Earth exoplanet known to host both water and temperatures that could support life.

Astronomi su nedavno objavili zanimljivo otkriće: pomoću svemirskog teleskopa Hubble otkrili su vodu u atmosferi egzoplanete koja se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvijezde.

Pod „nastanjivom zonom“ ili „Zlatokosinom zonom“ (eng. habitable zone, Goldilocks zone) naučnici podrazumijevaju onaj pojas u kojem nije ni pretoplo ni prehladno, odnosno pojas orbita planeta koje nisu ni preblizu ni predaleko od svoje zvijezde.

Ako se potvrdi, to će biti prvi put da smo na jednoj egzoplaneti otkrili vodu - kritični sastojak života kakav znamo. Voda je otkrivena kao para u atmosferi, ali temperatura planeta znači da bi mogla zadržati tekuću vodu na svojoj površini, pošto je kamenita.

Planeta se zove K2-18b, a udaljena je od nas oko 110 svjetlosnih godina, i nalazi se u konstelaciji Lav. Planeta je mnogo drugačija od Zemlje i spada u klasu koja se zove tzv. „super-Zemlja“ jer je dvostruko veća od naše planete i ima oko 8 puta veću masu. K2-18b je u orbiti oko zvijezde crvenog patuljaka, a prvi put ga je otkrio 2015. godine svemirski teleskop Kepler.

Prije oko 20 godina, dva tima naučnika su prvi otkrili planete izvan našeg, Sunčevog sistema. Takve planete danas znamo pod terminom egzoplanete jer prefiks „egzo-„ na starogrčkom znači „izvan“. Do danas je otkriveno nekoliko hiljada takvih planeta, a to je tek mali dio onoga što postoji. Neke od njih su plinoviti divovi, više nalik našem Jupiteru i Neptunu, dok su neke stjenovite. Međutim, to što je neka planeta u naseljivom pojasu, ne znači i da je „Zemlja 2“.

Mnogo faktora određuje da li bi takva planeta bila pogodna za razvoj života kakvog znamo: osim temperature i toga da spada u kamenite, veoma je bitno da ova planeta ima vodu i to tekuću.

Rad o ovome otkriću objavljen je 11. septembra ove godine u stručnom časopisu Nature Astronomy.

„Pronalazak vode u potencijalno naseljivom svijetu koji nije Zemlja nevjerojatno je uzbudljiv", izjavio je Angelos Tsiaras, astronom sa University College London i vodeći autor jednog od dva rada o ovom otkriću. Drugi tim naučnika, koji je predvodio Björn Benneke sa Univerziteta Montreal, predao je rad sa istim zaključkom magazinu Astronomical Journal i ovaj rad se može pogledati u pre-print verziji.

Spekuliše se kako ova planeta ima atmosferski pritisak poput Zemlje, od jedne atmosfere, te da bi voda mogla postojati u obliku oblaka. Čak je vrlo vjerovatno da K2-18b spada u „hibridne planete“.

"Volim ih nazvati „hibridnim planetama“, ove svjetove sa stjenovitim jezgrama i gustom vodikovom ovojnicom", kaže Benneke i nastavlja: "Ovo nije gola stijena s tankom atmosferom poput Zemlje, ali ovo također nije plinoviti div poput Neptuna ili Jupitera."

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG