Linkovi

Naučnici s Harvarda pokušavaju vratiti mamute


Umjetnička rekonstrukcija prikazuje izumrlog stepskog mamuta.
Umjetnička rekonstrukcija prikazuje izumrlog stepskog mamuta.

Naučnici s Harvarda već nekoliko godina pokušavaju nešto veoma neobično – stvoriti „mamute“, odnosno bolje rečeno, genetički modificirane slonove koji bi imali neke osobine mamuta, poput vunaste dlake.

Ovaj ekscentrični poduhvat zvuči zanimljivo, ali su za njega potrebna velika ulaganja i nije jasno koja bi bila svrha ovoga.

Projekat, koji mnoge podsjeća na „Park iz doba jure“ koji nije jura, nego više „pliocensko-holocenski park“ megafaune, predvodi vrsni genetičar George Church koji duži niz godina radi kao profesor genetike pri Harvard Medical School i profesor zdravstvenih nauka i tehnologije pri Harvardu i na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Njegov rad je bio veliki doprinos biologiji - zahvaljujući njemu, genetičko sekvencioniranje i editovanje gena su pojeftinili, otvorivši put mnogim drugim naučnicima da otkrivaju nove stvari, fenomene i veze. Ipak, Church važi za vrlo neobičnu osobu sklonu čak i kontroverznim stvarima.

Ideja povratka mamuta nije baš u potpunosti ideja povratka jedne izumrle vrste. Naučnici na ovom projektu zapravo žele pomoću prilično nove tehnike uređivanja gena koju zovemo CRISPR, u gene slona ubaciti neke gene mamuta i tako slona „maskirati“ u mamuta.

Mamuti su najvjerovatnije izumrli usljed nedostatka genetičke varijabilnosti unutar vrste što ih je učinilo genetički ranjivim, izrođenim. Populacija mamuta počela opadati prije nekih 300 000 godina, a definitivno su nestali prije oko 4000 godina.

DNK izolovana iz fosilnih ostataka mamuta pronađenih u permafrostu toliko je degradirana da se ne bi mogla iskoristiti za kloniranje, pa naučnici pokušavaju drugi pristup. Pokušavaju stvoriti funkcionalnog ekvivalenta mamuta, odnosno slona koji bi podnosio vrlo niske sibirske temperature.

Identifikovali su ključne gene za razlike između mamuta i slonova, a prije nekoliko godina su uspjeli ubaciti 45 gena u ćelije azijskog slona. Moderni slonovi i mamuti su imali zajedničkog pretka prije oko 6 miliona godina, ali zapravo sličnost između ovih vrsta je na razini sličnosti između čovjeka i čimpanze, dakle radi se o vrlo različitim vrstama.

Church i njegov tim planiraju stvoriti umjetnu maternicu obloženu tkivom dobivenim iz matičnih stanica za uzgoj fetusa mamuta. Oni su optimistični da će u sljedećih nekoliko godina proizvesti hibrida slona i mamuta („mamutofanta“) i nadaju se da će u nekih narednih deset godina imati potpunog vunastog mamuta.

Međutim dok je dio genetičkog uređenja zapravo relativno lak, segment umjetne materice je vrlo komplikovan. Treba znati da trudnoća kod slona traje 22 mjeseca, a sam fetus ima masu od oko 100kg i za sada nemamo tehnologiju koja bi omogućila stvaranje vještačke materice.

Pa ipak, naučnici se nadaju da bi s finansijskom injekcijom koju su nedavno dobili za ovaj projekat, a koja iznosi 15 miliona dolara to ipak mogli. Start-up kompanija Colossal je objavila da su osigurali sredstva koja bi mogla vratiti hiljade vunenih mamuta u Sibir. Naučnici bi stvorili hibrida koji nema kljove, kako bi se izbjeglo ubijanje životinja zbog kljova.

Čak i kada zanemarimo bioetički aspekt iskorištavanja recentne vrste slona da bi se stvorilo nešto što liči na mamuta i ima ekološke osobine mamuta, čak i kada zanemarimo da je riječ o nemaloj investiciji, koja doduše može generirati nova znanja i tehnologije kao nus-produkt, ostaje nejasno zašto bi se takvi mutanti vratili u Sibir, koji se stalno spominje u kontekstu ovi „mamuta“.

Nejasno je da li je Church ostvario saradnju s vlastima u Rusiji, koje bi itekako trebale imati znanje o tome da se neka genetički modificirana vrsta pušta na njihovu teritoriju. Također je nejasno da li bi ovi mutanti bili pušteni na slobodu ili bi bili u okviru nekog ekstravagantnog zoo-parka.

Ako bi bili na slobodi – nije jasno kako bi se ova vrsta tu adaptirala i kakvu bi korist ili štetu načinila ekosistemu tundre i tajge. Ako bi bila u zatočeništvu, nejasan je i etički upitan razlo stvaranja mutanta koji je namijenjen da bude u zatočeništvu.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG