Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je u utorak posvećenost vojne alijanse Ukrajini, navodeći da će ta ratom razorena zemlja jednog dana biti članica najveće svjetske bezbjednosne organizacije.
"Vrata NATO-a su otvorena. Rusija nema pravo veta", rekao je Stoltenberg na početku sastanka ministara spoljnih poslova zemalja članica alijanse u Rumuniji, aludirajući na prethodno članstvo Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Također je rekao da će ruski predsjednik Vladimir Putin dovesti do skorog "članstva Finske i Švedske" u alijansi. Dvije zemlje su u aprilu aplicirale za članstvo, zabrinute da bi mogle da budu sljedeća meta Rusije.
"Ostajemo pri tome, takođe, kada je riječ o članstvu za Ukrajinu", poručio je generalni sekretar NATO-a koji je time u suštini ponovio obećanje NATO lidera na samitu u Bukureštu 2008. godine - na istom mjestu gdje se ministri spoljnih poslova okupljaju u utorak - da će Ukrajina i Gruzija jednog dana postati članice alijanse.
"Predsjednik Putin ne može da spriječi suverene zemlje da donose suverene odluke koje nisu prijetnja Rusiji. On se plaši demokratije i slobode, i to je za njega glavni izazov", ocijenio je Stoltenberg.
Uprkos tom obećanju, Ukrajina neće brzo postati članica NATO-a. Sa anektiranim poluostrvom Krim, te ruskim trupama i proruskim separatistima koji kontrolišu dijelove juga i istoka, nije jasno kako će izgledati granice Ukrajine, prenosi agencija AP.
Mnoge od 30 članica vjeruju da pažnja sada mora da bude usredsređena na to da se porazi Rusija i Stoltenberg naglašava da bi bilo koji potez ka članstvu Ukrajine mogao da ih podijeli.
"Usred smo rata i zbog toga ne bi trebalo da uradimo ništa što može da podrije jedinstvo saveznika da se obezbijedi vojna, humanitarna, finansijska podrška Ukrajini, zato što moramo da spriječimo predsjednika Putina da pobijedi", naglasio je Stoltenberg.
Očekuje se da će na sastanku u Bukureštu biti obećana nova pomoć Ukrajini: gorivo, akumulatori, medicinske zalihe i zimska oprema. Članice NATO-a najavljuju povećanje podrške tokom veoma teške zime izazvane ruskim napadima na energetsku infrastrukturu.
"Predsjednik Putin koristi zimu kao ratno oružje", rekao je Stoltenberg.
Rusija priznaje da napada ukrajinsku infrastrukturu, ali odbacuje optužbe da namjerno povrijeđuje civile.
Pojedinačne članice vjerovatno će najaviti slanje nove vojne opreme Ukrajini - uglavnom sisteme za protivvazdušnu odbranu - ali NATO, kao organizacija to neće učiniti, da bi izbjegao da bude uvučen u širi rat sa nuklearno naoružanom Rusijom.
Jačanje podrške Ukrajini
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak, poslije sastanka sa predsjednikom Rumunije Klausom Johanisom, generalni sekretar NATO-a zatražio je od alijanse da pojača podršku u regionu.
"Ulaganje u našu odbranu je od suštinskog značaja jer se suočavamo sa najvećom bezbjednosnom krizom u ovoj generaciji", rekao je on.
Kao odgovor na agresiju Rusije na Ukrajinu, rekao je Stoltenberg, NATO pojačava svoje prisustvo od Baltika do regiona Crnog mora.
Prvi čovjek alijanse je takođe rekao da su formirane nove borbene grupe, uključujući onu koju predvodi Francuska u Rumuniji. Borbeni avioni iz Kanade pomažu da se "očuva naše nebo", dok američke rakete Patriot jačaju odbranu NATO.
"Učinićemo sve što je neophodno da zaštitimo odbranu svih naših saveznika", dodao je on.
Stoltenberg je takođe istakao podršku drugih partnera koji se suočavaju sa ruskim pritiskom, kao što su Bosna i Hercegovina, Gruzija i Moldavija.
Rumunski predsjednik Klaus Johanis rekao je da odluka donijeta na samitu u Madridu o pojačavanju trupa i vojne opreme NATO na istočnom krilu alijanse treba da stupi na snagu što je prije moguće.
Stoltenberg je ponovio posvećenost NATO-a da odobri članstvo Švedskoj i Finskoj, čime bi se proširio istočni bok alijanse.
Neke informacije dolaze od AP-a, Reutersa i AFP.a
