Znanstvenici NASA-e, američke agencije za istraživanja u svemiru, vjeruju da je na planeti Mars bilo moguće postojanje mikro-organizama, vrlo, vrlo sićušnih oblika života. Na takvu mogućnost upućuju informacije pristigle sa Curiosity-ja, NASA-inog pokretnog vozila, zapravo vrlo sofisticirane laboratorije i do sada obavljene analize uzoraka koje je Curiosity prikupio na Crvenoj planeti.
Bušilicama montiraninm na Curiosity-ju prikupljeni su uzorci iz stijenja u prostoru koji bi mogao, kako se procjenjuje, nekada davno biti riječno korito. Analizom uzoraka prašine bušenog stijenja, obavljenom u kompjuteriziranoj laboratoriji na roveru, utvrđeno je postojanje određenih hemijskih sastojaka, uključujući oksigen, hidrogen i karbon, potrebnih za bilo kakav oblika života.
Vodeći znanstvenik programa istraživanja Marsa Michael Meyer, govoreći jučer u NASA-inom sjedištu u Washingtonu o analizama obavljenim na Curiosity-ju, je istakao:
„To je prostor sa sastojcima i mineralima koji ukazuju na postojanje slankaste vode i drugih elemenata koji su osnovni preduslov postojanja života.“
Analize stijenja na Marsu ukazuju na postojanje vlažnih perioda u dalekoj prošlosti Crvene planete. Primjera radi, minerali karakteristični za glinu, a glina upućuje na postojanje vode, takođe su sadržani u uzorcima kamene mase Marsa.
John Grotzinger sa kalifornijskog Tehnološkog instituta, inače član programa istraživanja Marsa, o tome je rekao:
„Mislim da smo otkrili dovoljno dokaza o postojanju uslova prikladnih za život i da bi vodu sa Marsa, kada bi je sada bilo i da nam je pri ruci, mogli i piti.“
Rover Curiosity sada istražuje duboki, 150 kilometara široki krater Gale, a zatim će se uputiti prema planinskom visu nazvanom Mount Sharp. Da podsjetimo, rover Curiosity, vozilo veličine džipa, sletio je na Mars u avgustu prošle godine.
Misija za koju je NASA izdvojila dvije i po milijarde dolara trajaće dvije godine. Rover nije programiran da traga i otkriva postojanje mikroba ili ostataka drugih oblika života na Marsu.
Bušilicama montiraninm na Curiosity-ju prikupljeni su uzorci iz stijenja u prostoru koji bi mogao, kako se procjenjuje, nekada davno biti riječno korito. Analizom uzoraka prašine bušenog stijenja, obavljenom u kompjuteriziranoj laboratoriji na roveru, utvrđeno je postojanje određenih hemijskih sastojaka, uključujući oksigen, hidrogen i karbon, potrebnih za bilo kakav oblika života.
Vodeći znanstvenik programa istraživanja Marsa Michael Meyer, govoreći jučer u NASA-inom sjedištu u Washingtonu o analizama obavljenim na Curiosity-ju, je istakao:
„To je prostor sa sastojcima i mineralima koji ukazuju na postojanje slankaste vode i drugih elemenata koji su osnovni preduslov postojanja života.“
Analize stijenja na Marsu ukazuju na postojanje vlažnih perioda u dalekoj prošlosti Crvene planete. Primjera radi, minerali karakteristični za glinu, a glina upućuje na postojanje vode, takođe su sadržani u uzorcima kamene mase Marsa.
John Grotzinger sa kalifornijskog Tehnološkog instituta, inače član programa istraživanja Marsa, o tome je rekao:
„Mislim da smo otkrili dovoljno dokaza o postojanju uslova prikladnih za život i da bi vodu sa Marsa, kada bi je sada bilo i da nam je pri ruci, mogli i piti.“
Rover Curiosity sada istražuje duboki, 150 kilometara široki krater Gale, a zatim će se uputiti prema planinskom visu nazvanom Mount Sharp. Da podsjetimo, rover Curiosity, vozilo veličine džipa, sletio je na Mars u avgustu prošle godine.
Misija za koju je NASA izdvojila dvije i po milijarde dolara trajaće dvije godine. Rover nije programiran da traga i otkriva postojanje mikroba ili ostataka drugih oblika života na Marsu.
