Najnovije
Napadač optužen za ubistva u Buffalu planirao još jednu pucnjavu
Bijeli napadač optužen za masakr desetero crnaca u pucnjavi u samoposluzi u Buffalu planirao je da nastavi da ubija, u slučaju da pobjegne sa mjesta prvog napada, saopštio je policijski komesar u ponedjeljak.
Napadač je govorio o planovima da otvori vatru u još jednoj prodavnici, rekao je za CNN komesar policije Buffala Joseph Gramaglia.
Mladić, optužen za masovno ubistvo, prošlog proljeća je bio na radaru policije, koja je posjetila njegovu srednju školu zbog njegove prijetnje nasiljem. Međutim, nikada nije optužen za krivično djelo, i nije imao daljeg kontakta sa policijom, nakon što je pušten poslije kraćeg boravka u bolnici, gdje je izvršena procjena njegovog mentalnog stanja, saopštili su zvaničnici.
To je pokrenulo pitanja o tome da li je propuštena još jedna prilika da se neko ko predstavlja potencijalnu prijetnju zajednici pažljivije prati, da mu se pruži pomoć ili postara da nema pristup smrtonosnom oružju.
Nadležni su saopštili da istražuju napad na pretežno crnačke kupce i radnike u samoposluzi Tops Friendly Market kao potencijalni federalni zločin iz mržnje ili akt domaćeg terorizma. Masovna pucnjava u Buffalu imala je najteži bilans žrtava u talasu pucnjava tokom vikenda, uključujući one u jednoj crkvi u Californiji i na buvljoj pijaci u Texasu.
18-godišnji Payton Gendron otputovao je iz svoje kuće u Conklinu u New Yorku do Buffala, koji je udaljen 320 kilometara, kako bi izvršio napad, navodi policija. Federalne vlasti još rade na potvrdi autentičnosti rasističkog dokumenta na 180 stranica koji je Gendron navodno napisao. U manifestu se navodi da je cilj napada da se terorišu svi koji nisu bijelci i hrišćani, i podstaknu da napuste zemlju.
U nedjelju je ustanovljeno da je policija države New York prošlog juna pozvana u Gendronovu srednju školu zbog izvještaja da je tada 17-godišnjak upućivao prijetnje školi. Gendron je zaprijetio da će izvršiti pucnjavu u školi Conklinu u vrijeme mature, izjavio je anonimni zvaničnik agencije za sprovođenje zakona.
Komesar policije Buffala rekao je da Gendron nije imao daljilh kontakta sa policijom posle procene mentalnog zdravlja zbog koje je dan i po proveo u bolnici.
"Niko nas više nije pozvao, niko nije iznio nikakve žalbe", rekao je Gramaglia, i dodao da je Gendronova prijetnja bila "opšte prirode" i da se nije odnosila na rasu.
New York je jedna od nekoliko država koje su proteklih godina uvele "zakone crvenih zastavica", čiji je cilj pokušaj da se spriječe masovne pucnjave koje bi počinili ljudi koji pokazuju znake da bi mogli da budu prijetnja sebi ili drugima.
Ti zakoni omogućavaju policiji, rođacima, ili u nekim slučajevima zdravstvenim profesionalcima i školskom osoblju da predaju sudovima zahtjev da se privremeno zaplijeni oružje kod potencijalno opasnih osoba ili se one spriječe u kupovini oružja.
Federalni zakon zabranjuje posjedovanje oružja osobama za koje je sud zaključio da imaju određeni mentalni poremećaj, ili su boravili u nekoj mentalnoj instituciji, ali sama procjena mentalnog zdravlja nije dovoljna za zabranu posjedovanja oružja. Još nije jasno da li su zvaničnici mogli da se pozovu na propise iz zakona za sprječavanje potencijalne prijetnje.
Duga lista masovnih pucnjava u SAD gdje je propuštena prilika da se interveniše prije ubistva obuhvata maskar 17 učenika u srednjoj školi u Parklandu 2018. godine, gdje su vlasti primile brojne žalbe zbog prijetećih izjava mladića koji je potom i izvršio napad, kao i ubistvo više od 20 vjernika u jednoj crkvi u Texasu koje je izvršio bivši pripadnik američkog vojnog vazduhoplovstsva koji je uprkos historijatu nasilja mogao da kupi oružje.
Među žrtvama napada u Buffalu su 86-godišnja žena koja je upravo posjetila svog supruga u domu za stare, muškarac koji je kupovao tortu za svog unuka, đakon koji je pomagao ljudima u nošenju namirnica, i čuvar supermarketa.
Napadač je na platformi Twitch uživo prenosio svoj napad, što je pokrenulo i analizu koliko brzo platforme za društvene medije reaguju na nasilne video snimke.
Predsjednik Joe Biden planira da poseti Buffalo u utorak.
See all News Updates of the Day
NATO traži način da zaštiti podvodnu infrastrukturu EU u Baltiku
Baltičko more u sjevernoj Europi graniči sa nekoliko država, uključujući Njemačku, Rusiju i Latviju. Mnogi ključni kablovi i cjevovodi prelaze preko morskog dna. S porastom napetosti u regiji, NATO traži načine kako osigurati da sva ta infrastruktura bude sigurna. Izvještava Vladislava Andrejeva.
Na granici SAD - Meksiko skeneri za otkrivanje droge fentanil
Trumpova administracija traži pomoć Meksika u zaustavljanju krijumčarenja sintetičke droge fentanil preko granice u SAD. Prošle godine, visokotehnološki skeneri instalirani su na ulaznoj tački u saveznoj državi Arizoni kako bi se otkrila ilegalna droga.
Nakon Dodikovih poruka o 'državnosti RS' iz EU poručili: BiH je jedinstvena država od dva entiteta i Distrikta Brčko
Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH upozorili su da je BiH prema Ustavu jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, a nakon što je predsjednik Republike Srpske (RS) nazvao taj bh. entitet državom na obilježavanju Dana državnosti Srbije i tzv. dana državnosti RS-a 14. februara.
Milorad Dodik je tokom obilježavanja Dana državnosti Republike Srbije u Banjoj Luci, još jednom poslao secesionističke poruke o "državnosti RS-a". Obraćajući se na akademiji u Banjoj Luci, 13. februara, nazvao je Republiku Srpsku državom, te je istakao kako je "Republika Srpska zarobljena u Bosni i Hercegovini" i da će se morati izboriti za "svoju slobodu".
Iz Delegacije EU ukazali su da "Ustav BiH jasno navodi da je BiH jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i Brčko distrikta".
Pozvali su da se poštuju "suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, te međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine".
"Nakon odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, pozivamo političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od djelovanja koje produbljuju podjele i stvaraju tenzije. Umjesto toga, ohrabrujemo ih da se u cijelosti usmjeravaju na ostvarivanje napretka na evropskom putu, sa svim pogodnostima koje bi se time osigurale građanima", saopštili su iz Delegacije EU u BiH.
U Banjoj Luci zvaničnici Srbije i bh. entiteta RS 14. februara su zajednički obilježili Dan državnosti Srbije i tzv. dan državnosti RS-a.
"Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi su suštinski dio napretka na evropskom putu. Treba izbjegavati postupke i izjave koje negativno utiču na dobrosusjedske odnose i produbljuju političke podjele. Očekujemo da svi međunarodni partneri budu podjednako posvećeni evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, nedjeljive i suverene zemlje", naveli su u saopštenju iz Delegacije EU u BiH.
Obilježavanje zajedničkog praznika RS i Srbije dogovoreno je na Svesrpskom saboru 8. juna prošle godine u Beogradu. Tada je proglašeno da će se praznik Sretenje, Dan državnosti Republike Srbije, obilježavati i kao "dan državnosti" bh. entiteta Republika Srpska, te da će ga zajedno proslavljati.
RS i Srbija zajedno praznuju sjećanje na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak, i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav.
Republika Srpska nije država, već jedna od dvije administrativne jedinice države Bosne i Hercegovine.
Sporna riječ je državnost i njeno pripisivanje administrativnoj jedinici unutar BiH, što je suprotno odredbama Ustava BiH.
Usvajanje ovog dokumenta osudili su, između ostalih, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, kao i Evropska unija i Sjedinjene Države.
Za petak 14. februara predviđeni sastanci Dodika i Vučića, te sastanak delegacija Republike Srpske i Srbije.
Aleksandar Vučić posljednji put boravio je u Banjaluci u avgustu 2023. godine, kada je poručio kako sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema rukovodstvu Republike Srpske i Srbije "za njegovu zemlje ne postoje".
Zbog aktivnosti koje podrivaju državu BiH kompletno rukovodstvo Republike Srpske na čelu sa Miloradom Dodikom nalazi se na listi američkih sankcija.
Potrošači u SAD brinu da će oni na kraju platiti ceh Trumpovih carina
Predsednik Donald Tramp u četvrtak je objavio plan o uvođenju sveobuhvatnih "recipročnih carina" koje bi mogle da pogode i američke saveznike i konkurente.
Trump je u Beloj kući novinarima poručio da su, kada je riječ o trgovini, američki saveznici često "gori nego naši neprijatelji".
Carine će se određivati za trgovinske partnere pojedinačno i zavisiće od tarifa koje oni uvode američkim proizvodima, i poreza za koje Trumpova administracija smatra da su "diskriminatorni" kao što je porez na dodatu vrijednost, rekao je zvaničnik Bijele kuće. Washington će prvo razmotriti ekonomije sa kojima Amerika ima najveći trgovinski deficit.
Američki predsjednik prethodno je uveo carine na uvozni aluminijum i čelik, i pripemio tarife i za proizvode iz Kanade i Meksika, dva najveća američka trgovinska partnera, koje bi mogle da stupe na snagu u martu nakon što su pauzirane na 30 dana.
Zabrinutost zbog rasta cijena
Uvođenje tarifa na proizvode koje Amerika uvozi, kako upozoravaju ekonomisti, vjerovatno će dovesti do povećanja inflacije, dok je i sam Trump u četvrtak priznao da bi "cijene mogle da porastu", ali je dodao da je uvjeren da će konačno da se smanje.
Rast cijena brine Amerikance širom zemlje. U Mekalenu u Teksasu, na granici sa Meksikom, brinu i građani i trgovci s kojima je Glas Amerike razgovarao, iako su tarife toj zemlji na čekanju.
Oskar Garsija je jedan od 65 miliona Amerikanaca koji žive od penzije. Kada ode u prodavnicu i prolazi pored rafova, brine kako će više cijene meksikčkih proizvoda uticati na njegov novčanik i odluku šta će da kupi – ako se ostvari prijetnja Trumpovih tarifa.
“Šta će da rade ljudi sa niskim primanjima? Ako jedete meso dvaput nedeljno, moraćete da smanjite na jednom nedeljno, ako uopšte budete mogli da ga priuštite”.
Prema podacima američkog Biroa za statistiku, posljednje dvije godine Meksiko je prvi trgovinski partner SAD, poslije Kanade. Vibrantna trgovinska veza vidljiva je i u svakodnevnom prelasku hiljada kamiona preko međunarodnih mostova.
Mario Garsija radi za firmu u Mekalenu, koja je specijalizovana za uvoz iz Meksika. Kaže da je zabrinut zbog toga kako bi tarife mogle da utiču na njegov posao.
“Većina malih radnji i supermarketa oslanja se na proizvode iz Meksika. Šta će se desiti ako potrošači budu morali da plate višu cijenu uvoza? To je lančana reakcija”, kaže Garsija.
Američki predsjednik Trump povezao je uvođenje tarifa sa zaustavljanjem priliva droge i ilegalnih imigranata u SAD. Prvog dana februara, najavio je da će uvesti tarife od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade, ali ih je privremeno pauzirao dva dana kasnije pošto su lideri obe zemlje pristali da pojačaju obezbjeđenje granice.
Uvođenje tarifa će se ipak osjetiti kroz lanac nabavke, upozorava Roberto Kruz Fernandez, sekretar Federacije privrednih komora u Tamaluipasu, Meksiku.
“Fabrike u Meksiku, od kojih su neke u vlasništvu transnacionalnih kompanija – pa i američkih, u kojima se sastavljaju njihovi proizvodi, takođe će biti pogođene dodatnim troškovima koje će donijeti tarife”.
Proizvođači i uvoznici osjetiće direktni uticaj, ali američki potrošači poput Hilde Gonzales vjeruju da će na kraju oni platiti veći račun.
“Biće podignute cijene proizvoda, a ko će na kraju da plati ceh? Mi ćemo”.
Ako tarife stupe na snagu, penzioneri poput Garsije sa početka priče, plaše se da će još više morati da srežu mjesečne troškove. Drugi kažu da će morati više da rade da bi mogli da kupe sve što im treba.
EU: Trgovinska politika koju je predložio Trump je 'korak u pogrešnom pravcu'
Trgovinsku politiku koju je predložio predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump, Evropska komisija ocjenjuje kao "korak u pogrešnom pravcu". U saopštenju se potvrđuje da Evropska unija ostaje posvećena otvorenom i predvidljivom globalnom trgovinskom sistemu koji koristi svim partnerima.
"EU održava neke od najnižih carina na svijetu i ne vidi opravdanje za povećanje američkih carina na svoj izvoz. Carine su porezi. Uvođenjem carina, SAD oporezuje svoje građane, podiže troškove poslovanja, guši rast i podstiče inflaciju. Carine povećavaju ekonomsku neizvjesnost i remete efikasnost i integraciju globalnih tržišta", navela je Evropska komisija.
Trump je u četvrtak predstavio mapu puta za uvođenje recipročnih carina svakoj zemlji koja ima carine na uvoz iz SAD-a i izjavio je da bi volio da Rusija bude vraćena u G7 - grupu sedam industrijski razvijenih zemalja.
Bijela kuća navodi da će recipročne carine ojačati ekonomsku i nacionalnu bezbjednost SAD-a.
Međutim, u saopštenju iz briselske izvršne vlasti se ističe da je svjetska trgovina "cvjetala" pod predvidljivim, transparentnim pravilima i niskim carinama, te da je decenijama EU radila sa trgovinskim partnerima poput SAD-a na smanjenju carina i drugih trgovinskih barijera širom svijeta, ojačavajući ovu otvorenost obavezujućim obavezama u trgovinskom sistemu zasnovanom na pravilima – "obavezama koje SAD sada potkopava".
"EU će reagovati čvrsto i odmah na neopravdane barijere slobodnoj i poštenoj trgovini, uključujući kada se carine koriste za osporavanje zakonskih i nediskriminatornih politika. EU će uvijek štititi evropska preduzeća, radnike i potrošače od neopravdanih carinskih mjera", poručuje se u saopštenju.
Dodaje se da EU napreduje kao jedna od najotvorenijih svjetskih ekonomija, sa više od 70 posto uvoza koji ulazi po nultoj tarifi.
Prosječna primijenjena carina EU na uvoznu robu ostaje među najnižima na svijetu.
Ekonomska integracija i uklanjanje trgovinskih barijera bili su fundamentalni za uspjeh Evropske unije.
Evropska komisija navodi da vjeruje u trgovinska partnerstva koja su obostrano korisna i uravnotežena, zasnovana na transparentnosti i pravičnosti.
Zbog toga, kako se navodi u ovom saopštenju, EU ima najveću i najbrže rastuću mrežu trgovinskih sporazuma na svijetu. EU je ispregovarala i zaključila tri puta više trgovinskih sporazuma od Sjedinjenih Država.
