Linkovi

Najnovije

Napadač optužen za ubistva u Buffalu planirao još jednu pucnjavu

Policija privodi napadača poslije pucnjave u supermarketu u Buffalu, 14. maja 2022. (Foto: Reuters/BigDawg)
Policija privodi napadača poslije pucnjave u supermarketu u Buffalu, 14. maja 2022. (Foto: Reuters/BigDawg)

Bijeli napadač optužen za masakr desetero crnaca u pucnjavi u samoposluzi u Buffalu planirao je da nastavi da ubija, u slučaju da pobjegne sa mjesta prvog napada, saopštio je policijski komesar u ponedjeljak. 

Napadač je govorio o planovima da otvori vatru u još jednoj prodavnici, rekao je za CNN komesar policije Buffala Joseph Gramaglia.

Mladić, optužen za masovno ubistvo, prošlog proljeća je bio na radaru policije, koja je posjetila njegovu srednju školu zbog njegove prijetnje nasiljem. Međutim, nikada nije optužen za krivično djelo, i nije imao daljeg kontakta sa policijom, nakon što je pušten poslije kraćeg boravka u bolnici, gdje je izvršena procjena njegovog mentalnog stanja, saopštili su zvaničnici.

To je pokrenulo pitanja o tome da li je propuštena još jedna prilika da se neko ko predstavlja potencijalnu prijetnju zajednici pažljivije prati, da mu se pruži pomoć ili postara da nema pristup smrtonosnom oružju.

Nadležni su saopštili da istražuju napad na pretežno crnačke kupce i radnike u samoposluzi Tops Friendly Market kao potencijalni federalni zločin iz mržnje ili akt domaćeg terorizma. Masovna pucnjava u Buffalu imala je najteži bilans žrtava u talasu pucnjava tokom vikenda, uključujući one u jednoj crkvi u Californiji i na buvljoj pijaci u Texasu.

18-godišnji Payton Gendron otputovao je iz svoje kuće u Conklinu u New Yorku do Buffala, koji je udaljen 320 kilometara, kako bi izvršio napad, navodi policija. Federalne vlasti još rade na potvrdi autentičnosti rasističkog dokumenta na 180 stranica koji je Gendron navodno napisao. U manifestu se navodi da je cilj napada da se terorišu svi koji nisu bijelci i hrišćani, i podstaknu da napuste zemlju.

U nedjelju je ustanovljeno da je policija države New York prošlog juna pozvana u Gendronovu srednju školu zbog izvještaja da je tada 17-godišnjak upućivao prijetnje školi. Gendron je zaprijetio da će izvršiti pucnjavu u školi Conklinu u vrijeme mature, izjavio je anonimni zvaničnik agencije za sprovođenje zakona.

Komesar policije Buffala rekao je da Gendron nije imao daljilh kontakta sa policijom posle procene mentalnog zdravlja zbog koje je dan i po proveo u bolnici.

"Niko nas više nije pozvao, niko nije iznio nikakve žalbe", rekao je Gramaglia, i dodao da je Gendronova prijetnja bila "opšte prirode" i da se nije odnosila na rasu.

New York je jedna od nekoliko država koje su proteklih godina uvele "zakone crvenih zastavica", čiji je cilj pokušaj da se spriječe masovne pucnjave koje bi počinili ljudi koji pokazuju znake da bi mogli da budu prijetnja sebi ili drugima.

Ti zakoni omogućavaju policiji, rođacima, ili u nekim slučajevima zdravstvenim profesionalcima i školskom osoblju da predaju sudovima zahtjev da se privremeno zaplijeni oružje kod potencijalno opasnih osoba ili se one spriječe u kupovini oružja.

Federalni zakon zabranjuje posjedovanje oružja osobama za koje je sud zaključio da imaju određeni mentalni poremećaj, ili su boravili u nekoj mentalnoj instituciji, ali sama procjena mentalnog zdravlja nije dovoljna za zabranu posjedovanja oružja. Još nije jasno da li su zvaničnici mogli da se pozovu na propise iz zakona za sprječavanje potencijalne prijetnje.

Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.
Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.

Duga lista masovnih pucnjava u SAD gdje je propuštena prilika da se interveniše prije ubistva obuhvata maskar 17 učenika u srednjoj školi u Parklandu 2018. godine, gdje su vlasti primile brojne žalbe zbog prijetećih izjava mladića koji je potom i izvršio napad, kao i ubistvo više od 20 vjernika u jednoj crkvi u Texasu koje je izvršio bivši pripadnik američkog vojnog vazduhoplovstsva koji je uprkos historijatu nasilja mogao da kupi oružje.

Među žrtvama napada u Buffalu su 86-godišnja žena koja je upravo posjetila svog supruga u domu za stare, muškarac koji je kupovao tortu za svog unuka, đakon koji je pomagao ljudima u nošenju namirnica, i čuvar supermarketa.

Napadač je na platformi Twitch uživo prenosio svoj napad, što je pokrenulo i analizu koliko brzo platforme za društvene medije reaguju na nasilne video snimke.

Predsjednik Joe Biden planira da poseti Buffalo u utorak.

See all News Updates of the Day

update

Desetine žrtava u novom udaru na evakuacionu zonu kod Rafaha, Izrael negira napad

Oštećena vozila u šatorskom kampu koji je bio meta udara tokom izraelske vojne akcije, u Rafahu - u južnom pojasu Gaze (REUTERS/Hatem Khaled)
Oštećena vozila u šatorskom kampu koji je bio meta udara tokom izraelske vojne akcije, u Rafahu - u južnom pojasu Gaze (REUTERS/Hatem Khaled)

U izraelskom napadu na šatorski kamp, u području evakuacije zapadno od grada Rafah, ubijena je najmanje 21 osoba, saopštile su zdravstvene vlasti u Gazi - izvijestila je agencija Reuters.

Poginulo je najmanje 12 žena, objavili su medicinski zvaničnici Gaze, koja je pod upravom militantnih ekstremista Hamasa.

Isti izvor precizirao je da su četiri tenkovske granate pogodile šatore u Al-Mavasiju, priobalnom području u koje su se - po izraelskim uputstvima palestinski civili prebacili radi bezbednosti.

Izraelska vojska negirala je da je napala evakuacioni šatorski kamp zapadno od grada Rafah.

"Nasuprot izvještajima prispjelim tokom posljednjih sati - Izraelske odbrambene snage nisu napale humanitarnu zonu u Al-Mavasiju", saopštila je izraelska vojska.

U međuvremenu, izraelski tenkovi stigli su u centar Rafaha, prenijeli su očevici, tri nedjelje od početka kopnene ofanzive u gradu na jugu Gaze – potezu koji je izazvao globalne osude usljed konstantnog stradanja civila.

Agencija Reuters izvijestila je da su izraelski tenkovi i oklopna vozila primjećena su u blizini džamije Al-Avda. Izraelski zvaničnici objavili su da vojska djeluje u području Rafaha – ne komentarišući izvještaje o napredovanju ka centru grada.

Napad izraelskih snaga počinjen u nedjelju izazvao je oštre kritike svjetskih lidera i pozvale na primjenu odluke Međunarodnog suda pravde o obustavljanju napad na Rafah.

Završne riječi: Tužilaštvo tvrdi da je Trump kovao zavjeru, Odbrana da je žrtva ucjene porno glumice

Donald Trump u sudnici pred iznošenje završnih riječi, 28. maj 2024.
Donald Trump u sudnici pred iznošenje završnih riječi, 28. maj 2024.

Pred sudom u New Yorku iznose se završne riječi Odbrane i Tužilaštva, na suđenju Donaldu Trumpu u slučaju isplate novca porno glumici Stormy Daniels.

Trump je u 34 tačke optužen da je falsifikovao poslovna dokumenta kako bi prikrio isplatu 130.000 dolara porno glumici Stormy Daniels, da ona zauzvrat ne bi govorila javno o njihovoj aferi u predizbornoj kampanji 2016.

Tereti se da je falsifikovanjem dokumenata obmanuo birače, jer je htio da spriječi da se priča o navodnoj aferi sa porno glumicom negativno odrazi na njegov imidž u kampanji.

Sve se to dešava u kampanji za izbore 2016. godine i Tužilaštvo tvrdi da je Trump prikrivanjem cijele priče zapravo htio da spriječi loš uticaj na svoj imidž u kampanji, jer je u vreme afere sa Daniels već bio u braku sa Melanijom. Trump je sve optužbe negirao.

Šta je poruka Tužilaštva?

Tužilac Joshua Steinglass je u završnoj riječi u utorak popodne istakao da je Trump skovao zavjeru kako da utiče na izbore 2016. godine, i da je to pokušao da zataška.

Rekao je i da porotnici treba da razmotre i šire političke implikacije, kao što je mogućnost da je Trump uz pomoć prijatelja - u ovom slučaju izdavača tabloida Davida Peckera, podrivao izborni proces jer je kontrolisao informacije koje utiču na birače.

"Šema koju su ovi ljudi skovali mogla je maltene biti i razlog zašto je Trump dobio te izbore", kaže Steinglas.

Tužilac je podsjetio porotu na svjedočenje Peckera, bivšeg izdavača tabloida National Enquirer, koji je potvrdio da je postojao dogovor sa Trumpom da zaustavi objavljivanje priča koje bi loše utjecale na njegovu predsjedničku kandidaturu.

Steinglas je rekao da je Trumpov spin odmah nakon objavljivanja snimka u Access Hollywood fokusiran na ideju da su akcije važnije od reči.

Porotnicima je pokazao Trumpov tweet u kojem sugeriše da niko ne poštuje žene više od njega, ali je rekao je da priča Stormy Daniels komplikuje tu priču.

Naime. 2016. godine objavljen je audio snimak sa snimanja TV programa Access Hollywood u kome se Trump hvali kako može da dodiruje žene gdje želi, odnosno "hvata za genitalije", zato što je poznata ličnost.

"Stormy Daniels je bila podsjetnik da optuženi nije samo da misli tako. Ona bi potpuno potkopala njegovu strategiju za odbacivanje ovog snimka", rekao je Steinglas.

On je dodao da Steinglas je rekao da je interesovanje za njenu priču bilo minimalno sve dok snimak Access Hollywood nije bacio Trumpov tretman prema ženama u centar pažnje.

"To je promijenilo cijelu sliku", rekao je Steinglas.

Šta je rekla Odbrana

Prva pred porotnicima nastupila je Odbrana. Trumpov pravni tim poručio je da Tužilaštvo nije dokazalo da je bivši predsjednik kriv za falsifikovanje poslovnih dokumenata, čime je htio da prikrije isplatu Stormy Daniels.

"Predsjednik Trump je nevin. Nije počinio nikakvo krivično djelo, okružni tužilac nije to uspio da dokaže. I tačka", poručio je Trumpov advokat Todd Blanche.

Trumpov zastupnik je apelovao na porotnike da se fokusiraju na dokumente koji su u centru ovog slučaja, a ne na druge elemente.

Branilac je također poručio da se ne oslanjaju na svjedočenje Trumpovog bivšeg advokata Michaela Cohena, koji je rekao da je on isplatio 130.o00 dolara Stormy Daniels, a da mu je Trump taj novac poslije vratio. Blanche međutim tvrdi da je taj novac zapravo bila Cohenova tarifa, koju mu je Trump redovno isplaćivao.

Porotnici moraju biti na istoj strani

Ako Trump bude proglašen krivim, prijeti mu kazna od 4 godine zatvora - mada je malo vjerovatno da će je i dobiti, jer ranije nije osuđivan.

Odbrana ne mora da ubjeđuje porotnike u Trumpovu nevinost, a da bi spriječili da bude proglašen krivim treba da ubijede samo jednog od 12 porotnika da tužilaštvo nije dokazalo krivicu. Teret dokazivanja krivice je u potpunosti na Tužilaštvu.

Svih 12 porotnika mora da bude na istoj strani - da je Trump kriv, ili da nije kriv, da bi presuda bila validna.

Očekuje se da u srijedu, prije nego što počne vijećanje o Trumpovoj krivici, sudija Juan Merchan instruiše porotnike o tome šta treba da uzmu u obzir kada budu odlučivali o sudbini bivšeg predsjednika.

Ukrajina i Belgija potpisale sporazum o pomoći od milijardu dolara, obuhvata i avione F-16

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se rukuje sa belgijskim premijerom Alexander De Croom tokom sastanka u kabinetu premijera u Briselu, 28. maja 2024.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se rukuje sa belgijskim premijerom Alexander De Croom tokom sastanka u kabinetu premijera u Briselu, 28. maja 2024.

Ukrajina je obezbijedila više od milijardu dolara nove vojne pomoći od Belgije sporazumom potpisanim u utorak koji uključuje isporuku 30 borbenih aviona F-16.

Ugovor je sklopljen tokom posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Briselu na putovanju koje uključuje i posete Španiji i Portugalu u potrazi za novom pomoći u borbi protiv ruske invazije koja je počela početkom 2022.

"Sporazum garantuje blagovremenu bezbjednosnu pomoć Belgije, moderna oklopna vozila, opremu za zadovoljenje potreba ukrajinskog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane, pomorsku bezbjednost, čišćenje mina, učešće u koaliciji za nabavku artiljerijske municije i za vojnu obuku", rekao je Zelenski u poruci na društvenim mrežama.

Ukrajinski lider je rekao da desetogodišnji sporazum također uključuje saradnju sa Belgijom u oblasti obavještajnih podataka, cyber bezbjednosti, suprotstavljanju dezinformacijama i odbrambenoj industriji.

Ukrajina i Španija objavile su u ponedjeljak sporazum o vojnoj pomoći od 1,1 milijarde dolara ove godine i više od pet milijardi dolara do 2027. godine, a Španija će Ukrajini isporučiti tenkove Leopard i artiljerijsku municiju.

Na konferenciji za novinare u Madridu, Zelenski je pozvao zapadne saveznike da dozvole Ukrajini da u samoodbrani vrši udare na vojne ciljeve unutar Rusije oružjem većeg dometa koje je isporučio Zapad.

"Moramo da radimo zajedno i da izvršimo pritisak ne samo na Rusiju, već i na naše partnere da nam daju priliku da se odbranimo od Rusije", rekao je Zelenski i dodao da su Ukrajini potrebni sistemi protivvazdušne odbrane da bi se zaštitila od ruskih vazdušnih udara.

"Čak i oni partneri koji se plaše da daju ovaj ili onaj savjet treba da shvate da je protivvazdušna odbrana odbrana, a ne napad", rekao je on, ističući da Ukrajinu svakog mjeseca pogodi 3.000 ruskih vazdušnih bombi.

Šef NATO, Jens Stoltenberg, je tokom posjete Bugarskoj u ponedjeljak rekao da vlade treba da preispitaju svoja ograničenja koja sprječavaju Ukrajinu koristi donirano oružje za napade unutar Rusije, tvrdeći da Ukrajina ima pravo da se brani, uključujući i vršenje udara na "legitimne mete van Ukrajine".

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg

"Ruske snage koje su na ruskoj teritoriji napadaju, neposredno preko granice, ukrajinsku teritoriju", rekao je Stoltenberg. "Linija fronta je manje-više granična linija, i ako ne možete da napadnete ruske snage sa druge strane linije fronta jer su s druge strane granice, onda, naravno, zaista smanjujete sposobnost ukrajinskih snaga da se brane".

Stoltenberg je ponovio da sam NATO nije strana u sukobu, ali je rekao da saveznici NATO imaju pravo da pomognu Ukrajini da održi svoje pravo na samoodbranu pružanjem vojne podrške.

Reakcije

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Zapad rizikuje direktnu konfrontaciju sa Rusijom i potonji globalni rat ako dozvoli Ukrajini da vrši udare unutar Rusije zapadnim oružjem.

Na pitanje da li se NATO približava takvoj konfrontaciji sa Rusijom, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je odgovorio: "Oni se ne približavaju, oni su u tome".

Ruski zvaničnici su upozorili da ukrajinski napadi duboko u Rusiji, uključujući civilne oblasti, pa čak i dijelove ruske nuklearne odbrane, direktno znače eskalaciju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta rekao da bi direktan sukob Rusije i NATO oko Ukrajine mogao da dovede do globalnog rata.

Reakcije evropskih lidera su pomiješane u pogledu dozvoljavanja Ukrajini da koristi zapadno oružje za napad na neprijateljsku teritoriju.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni usprotivila se davanju veće fleksibilnosti Ukrajini prema ruskim ciljevima. "Mislim da moramo da budemo veoma oprezni", rekla je ona italijanskoj televiziji u nedjelju.

Ranije ovog meseca, britanski ministar spoljnih poslova David Cameron rekao je tokom posjete Kijevu da Ukrajina ima svako pravo da koristi rakete koje su donirali Britanci za napad na rusku teritoriju.

Situacija na terenu

Ukrajinska vojska saopštila je u utorak da je oborila tri ruska drona koja su učestvovala u napadima tokom noći. Ukrajinske vazduhoplovne snage su saopštile da su presretanja izvršena iznad regiona Čerkaska, Dnjepropetrovska i Zaporožja. Nije bilo izvještaja o šteti.

Rusko Ministarstvo odbrane izvijestilo je o novim ukrajinskim vazdušnim napadima na pogranične regione Belgorod i Kursk.

Rusko ministarstvo je saopštilo da su njihove snage uništile dva drona iznad Belgoroda i jedan iznad Kurska.

Vjačeslav Gladkov, regionalni guverner Belgoroda, rekao je na Telegramu da su u ukrajinskom napadu dronom oštećene kuća i automobil, ali da niko nije povrijeđen.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Američki filantrop gradi domove za raseljene Ukrajince

Američki filantrop gradi domove za raseljene Ukrajince
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:40 0:00

Od proljeća 2022, Dell Loy Hansen je potrošio preko 70 miliona dolara za izgradnju domova za interno raseljene Ukrajince. Američki filantrop kaže da je četiri puta bio u Ukrajini i da je tek počeo.

Španija, Norveška i Irska formalno priznale palestinsku državu

Muškarac šeta ispred zgrade opštine u gradu Ramallah na Zapadnoj obali 24. maja 2024, okićene zastavama Španije, Irske i Norveške.
Muškarac šeta ispred zgrade opštine u gradu Ramallah na Zapadnoj obali 24. maja 2024, okićene zastavama Španije, Irske i Norveške.

Španija, Norveška i Irska u utorak su formalno priznale palestinsku državu u koordinisanom naporu tri zapadnoevropske nacije koje su osmišljene da pojačaju međunarodni pritisak na Izrael da ublaži svoj razorni odgovor na prošlogodišnji napad pod vodstvom Hamasa.

Tel Aviv je osudio diplomatski potez koji neće imati neposredan uticaj na njegov žestoki rat u Gazi.

Španski premijer Pedro Sanchez rekao je u utorak da će njegova vlada odobriti službeno priznanje palestinske države, rekavši da je to potez, koji je već poduzelo više od 140 zemalja, usmjeren na "doprinos postizanju mira između Izraelaca i Palestinaca".

"To je jedini način da se ostvari rješenje koje svi prepoznajemo kao jedino moguće za postizanje budućnosti mira, palestinske države koja koegzistira uz državu Izrael u miru i sigurnosti", rekao je Sanchez.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz brzo se obrušio na Španiju na X-u, rekavši da je Sanchezova vlada "saučesnik u poticanju genocida nad Jevrejima i ratnih zločina".

U Dublinu, podignuta je palestinska zastava ispred Leinster Housea, sjedišta irskog parlamenta.

Nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU u ponedjeljak, irski ministar vanjskih poslova Micheal Martin rekao je "prvi put na sastanku EU, na pravi način, vidio značajnu diskusiju o sankcijama" za Izrael.

Simon Harris, irski premijer, insistirao je u utorak da bi EU trebalo da razmotri ekonomske sankcije za Izrael, rekavši da bi "Evropa mogla da radi mnogo više".

Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide rekao je u izjavi da je "više od 30 godina Norveška bila jedan od najjačih zagovornika palestinske države".

"Danas, kada Norveška zvanično priznaje Palestinu kao državu, to je prekretnica u odnosima između Norveške i Palestine", rekao je on.

Dok su desetine zemalja priznale palestinsku državu, nijedna od velikih zapadnih sila to nije učinila. Ipak, pridruživanje tri evropske zemlje grupi predstavlja pobjedu palestinskih napora u svijetu javnog mnijenja.

Španija je prvi put objavila svoju namjeru da prizna palestinsku državu prošle sedmice, zajedno s Irskom i Norveškom, koje su također odredile utorak kao datum stupanja na snagu njihovih odluka.

Izrael je taj potez nazvao poklonom Hamasu i u znak protesta opozvao svoje ambasadore iz sve tri zemlje.

Španski premijer Pedro Sanchez je u utorak rekao da odluka o priznanju palestinske države "odražava naše apsolutno odbacivanje Hamasa, terorističke organizacije koja je protiv rješenja o dvije države".

On je dalje rekao da taj potez "nije protiv nikoga, a najmanje protiv Izraela".

Sanchez je rekao da pozicija Španije podržava granice iz 1967. godine, osim ako Izrael i Palestinci ne pristanu na promjene, te održivu palestinsku državu koja uključuje Zapadnu obalu i Gazu povezane koridorom i istočni Jerusalem kao glavni grad.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG