Najnovije
Napadač optužen za ubistva u Buffalu planirao još jednu pucnjavu
Bijeli napadač optužen za masakr desetero crnaca u pucnjavi u samoposluzi u Buffalu planirao je da nastavi da ubija, u slučaju da pobjegne sa mjesta prvog napada, saopštio je policijski komesar u ponedjeljak.
Napadač je govorio o planovima da otvori vatru u još jednoj prodavnici, rekao je za CNN komesar policije Buffala Joseph Gramaglia.
Mladić, optužen za masovno ubistvo, prošlog proljeća je bio na radaru policije, koja je posjetila njegovu srednju školu zbog njegove prijetnje nasiljem. Međutim, nikada nije optužen za krivično djelo, i nije imao daljeg kontakta sa policijom, nakon što je pušten poslije kraćeg boravka u bolnici, gdje je izvršena procjena njegovog mentalnog stanja, saopštili su zvaničnici.
To je pokrenulo pitanja o tome da li je propuštena još jedna prilika da se neko ko predstavlja potencijalnu prijetnju zajednici pažljivije prati, da mu se pruži pomoć ili postara da nema pristup smrtonosnom oružju.
Nadležni su saopštili da istražuju napad na pretežno crnačke kupce i radnike u samoposluzi Tops Friendly Market kao potencijalni federalni zločin iz mržnje ili akt domaćeg terorizma. Masovna pucnjava u Buffalu imala je najteži bilans žrtava u talasu pucnjava tokom vikenda, uključujući one u jednoj crkvi u Californiji i na buvljoj pijaci u Texasu.
18-godišnji Payton Gendron otputovao je iz svoje kuće u Conklinu u New Yorku do Buffala, koji je udaljen 320 kilometara, kako bi izvršio napad, navodi policija. Federalne vlasti još rade na potvrdi autentičnosti rasističkog dokumenta na 180 stranica koji je Gendron navodno napisao. U manifestu se navodi da je cilj napada da se terorišu svi koji nisu bijelci i hrišćani, i podstaknu da napuste zemlju.
U nedjelju je ustanovljeno da je policija države New York prošlog juna pozvana u Gendronovu srednju školu zbog izvještaja da je tada 17-godišnjak upućivao prijetnje školi. Gendron je zaprijetio da će izvršiti pucnjavu u školi Conklinu u vrijeme mature, izjavio je anonimni zvaničnik agencije za sprovođenje zakona.
Komesar policije Buffala rekao je da Gendron nije imao daljilh kontakta sa policijom posle procene mentalnog zdravlja zbog koje je dan i po proveo u bolnici.
"Niko nas više nije pozvao, niko nije iznio nikakve žalbe", rekao je Gramaglia, i dodao da je Gendronova prijetnja bila "opšte prirode" i da se nije odnosila na rasu.
New York je jedna od nekoliko država koje su proteklih godina uvele "zakone crvenih zastavica", čiji je cilj pokušaj da se spriječe masovne pucnjave koje bi počinili ljudi koji pokazuju znake da bi mogli da budu prijetnja sebi ili drugima.
Ti zakoni omogućavaju policiji, rođacima, ili u nekim slučajevima zdravstvenim profesionalcima i školskom osoblju da predaju sudovima zahtjev da se privremeno zaplijeni oružje kod potencijalno opasnih osoba ili se one spriječe u kupovini oružja.
Federalni zakon zabranjuje posjedovanje oružja osobama za koje je sud zaključio da imaju određeni mentalni poremećaj, ili su boravili u nekoj mentalnoj instituciji, ali sama procjena mentalnog zdravlja nije dovoljna za zabranu posjedovanja oružja. Još nije jasno da li su zvaničnici mogli da se pozovu na propise iz zakona za sprječavanje potencijalne prijetnje.
Duga lista masovnih pucnjava u SAD gdje je propuštena prilika da se interveniše prije ubistva obuhvata maskar 17 učenika u srednjoj školi u Parklandu 2018. godine, gdje su vlasti primile brojne žalbe zbog prijetećih izjava mladića koji je potom i izvršio napad, kao i ubistvo više od 20 vjernika u jednoj crkvi u Texasu koje je izvršio bivši pripadnik američkog vojnog vazduhoplovstsva koji je uprkos historijatu nasilja mogao da kupi oružje.
Među žrtvama napada u Buffalu su 86-godišnja žena koja je upravo posjetila svog supruga u domu za stare, muškarac koji je kupovao tortu za svog unuka, đakon koji je pomagao ljudima u nošenju namirnica, i čuvar supermarketa.
Napadač je na platformi Twitch uživo prenosio svoj napad, što je pokrenulo i analizu koliko brzo platforme za društvene medije reaguju na nasilne video snimke.
Predsjednik Joe Biden planira da poseti Buffalo u utorak.
See all News Updates of the Day
Mladi Amerikanci više bi voljeli da imaju na listićima drugačiji izbor, a ne Trumpa i Bidena
Većina mladih koji će glasati na američkim predsjedničkim izborima u novembru kaže da bi im bilo draže da imaju na listićima drugačiji izbor, a ne Joea Bidena ili Donalda Trumpa.
Dijelom je tome razlog odmakla dob kandidata. No, tko su mladi koji podržavaju jednog od ove dvojice kandidata? Odgovor je potražio Scott Stearns.
U utrci između dvojice najstarijih ikad predsjedničkih kandidata dviju glavnih stranaka postavljaju se pitanja o sposobnosti kandidata da obavljaju predsjedničke dužnosti.
A takva pitanja postavljaju ponajviše mlađi birači. Neki bi voljeli vidjeti drugačiji izbor.
„Ako bi Republikanci ili Demokrate imenovali kandidate za koje vrijedi glasati, onda ću i glasati za njih”, kaže Desmond Kager, birač u New Hampshireu
U prošlotjednom ispitivanju javnog mnijenja, koje je proveo Pew Research, vidi se da bi dvije trećine birača mlađih od 30 godina, ako bi mogli, zamijenili obojicu kandidata. Ali, tko su oni među mladima koji bi ih podržali?
Francesce Panniello iz New Hampshirea daje podršku Bidenu zbog reproduktivnih prava: „Mislim da je pobačaj za mene važno pitanje, pravo da se izabere.”
Pravo na pobačaj, kao i rekreacijska upotreba marihuane, naći će se na biračkim listićima na Floridi. To Demokratama privlači mlađe birače.
„Mladi birači imaju stvarnu priliku da oblikuju izborno okruženje ovdje na Floridi. Pravo na izbor i rekreacijska marihuana su ključni za vrijednosne sisteme mladih, to im je prvo na umu, posebno pravo na pobačaj”, Jayden D'Onofrio, birač sa Floride
Neki mladi se protive Bidenu zbog njegove podrške Izraelu u ratu u Gazi. Ali zato će dobiti glas Eliane Stein iz Massachusettsa.
„Za mene je sada jedna od najvažnijih stvari nastavak podrške za Izrael, posebno u ovom sad sukobu. Stvarno cijenim sve što predsjednik Biden radi pružajući podršku Izraelu”, Stein.
U Wisconsinu, među mladima koji podržavaju Trumpa je i ovo dvoje birača.
„Pokušala sam razgovarati sa onima koji ne vole Trumpa, ali oni oni to odbijaju, govore: 'Možeš ići, ne želim uopće s tobom razgovarati.' Ljudi ne žele slušati”, kaže kaže Briauna Bonilla, birač u Wisconsinu.
Mlade pristalice Donalda Trumpa su već navikli da njihovi vršnjaci stavljaju pod upit njihov politički izbor.
„Kad odem u bar sa MAGA kapom na glavi, svi me čudno gledaju. Ali, to me ne smeta”, kaže Isayah Turner, birač u Wisconsinu
Turner kaže da se divi Trumpovom stavu protiv korupcije.
„Mislim da se mnogo skandaloznih stvari događa širom svijeta, a čini mi se da on ima hrabrosti da prozove takve ljude i da ih se ne boji. Mislim da će on raditi što je najbolje za zemlju”, kaže on.
Anketa Reutersa i Ipsosa u martu pokazala je da Amerikanci u dobi od 18 do 29 godina favoriziraju Bidena tri posto više nego Trumpa. No, to je daleko manje od 24 posto prednosti pred Trumpom, koliko je Biden osvojio među mladima prije četiri godine.
Policija naložila propalestinskim demonstrantima na Univerzitetu Kalifornia u Los Angelesu da se raziđu
Policija se grupisala u četvrtak rano ujutro u kampusu Univerziteta Kalifornia u Los Angelesu (UCLA), gdje su rukovodioci Univerziteta proglasili propalestinski kamp nelegalnim, a vlasti su poručile ljudima da raščiste to područje.
Policijska akcija uslijedila je noć nakon što su kontrademonstranti koji podržavaju Izrael u više navrata bacali predmete i pokušavali da demontiraju barikade koje je podigla propalestinska grupa, koja traži da se univerzitet ogradi od Izraela.
Kancelar UCLA Gene Block okrivio je "grupu huškača" za nasilje u srijedu uveče.
"Šta god neko mislio o kampu, ovaj napad na naše studente, profesore i članove zajednice bio je potpuno neprihvatljiv", rekao je Block u saopštenju.
Protest na UCLA je jedan je od mnogih propalestinskih demonstracija u univerzitetskim kampusima širom zemlje, na kojima je izvršeno na stotine hapšenja.
Policija u New Hampshireu je hapsila je demonstrante i uklanjala šatore kasno u srijedu i u četvrtak rano ujutru na koledžu Darthmouthu.
Propalestinski protestni kamp organizovan je u Darthmouthu u srijedu pošto su rukovodioci Univerziteta upozorili da bi takav kamp bio kršenje univerzitetske politike.
U pismu zajednici u kampusu, prorektor David Kotz je rekao da institucija "ostaje duboko posvećena dijalogu o razlikama i otvorena i voljna da se uključi u razgovore o teškim temama".
Dvojica studenata uhapšena su u Dartmouthu u oktobru nakon što su podigli šator u sklopu protesta pozivajući na ograđivanje od Izraela.
Grupa studenata iz Dartmuta kasnije je stupila u štrajk glađu u znak protesta zbog hapšenja, a skup solidarnosti u kampusu za Gazu prošle nedjelje privukao je više od 100 ljudi.
Na Univerzitetu Texas u Dallasu policija je rasčistila propalestinski kamp nakon hapšenja najmanje 17 ljudi.
U New Yorku je policija uhapsila najmanje 15 ljudi u srijedu na Univerzitetu Fordham dok je rastjerivala učesnike propalestinskog protestnog kampa.
Na Univerzitetu u Minnesoti, organizatori protesta rekli su kasno u srijedu da će se njihovo kampovanje nastaviti nakon što su ranije tokom dana razgovarali sa privremenim predsjednikom univerziteta Jeffom Ettingerom. Kao i na mnogim fakultetima, demonstranti pozivaju da se univerzitet ogradi od Izraela. Ettinger je razgovore opisao kao "konstruktivan dijalog".
Rukovodstvo Univerziteta Columbia saopštilo je u srijedu da će se sve preostale akademske aktivnosti za semestar, koji se bliži kraju, održavati na daljinu nakon protesta koji su uključivali zauzimanje zgrade kampusa. Policija je u utorak uveče rasterala demonstrante i uhapsila skoro 300 ljudi.
Ambasador Izraela oštro o demonstrantima
Na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u srijedu o palestinskoj državnosti, izraelski ambasador je osudio studente demonstrante.
"Uvijek smo znali da se Hamas krije u školama – jednostavno nismo shvatili da to nisu samo škole u Gazi, već su to i Harvard, Columbia i mnogi 'elitni' univerziteti" u SAD, rekao je Gilad Erdan.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Karin Jean-Pierre rekla je novinarima u srijedu da ljudi "imaju pravo da mirno protestuju sve dok je to u okviru zakona i dok je mirno".
"Govorimo o zaštiti studenata i obezbjeđivanju toga da se osjećaju bezbjedno u kampusu", rekla je ona. "Govorimo o maloj grupi studenata koji ometaju tu mogućnost da studenti imaju to akademsko iskustvo".
Jean-Pierre je rekla da će Bidenova administracija "također prozvati bilo koju vrstu antisemitizma koju čujemo, koju vidimo – mržnju".
Izrael je pokrenuo kontraofanzivu u Gazi nakon što je Hamas, koji SAD smatraju za terorističku grupu, pokrenula iznenadni napad na južni Izrael 7. oktobra.
Militanti su ubili oko 1.200 ljudi prema izraelskim izvještajima, većinom civila, i zarobili oko 250 talaca. Obećavajući da će zbrisati kontrolu Hamasa nad Gazom, Izrael je u svojoj kontraofanzivi ubio više od 34.500 Palestinaca na teritoriji duž Sredozemnog mora, od kojih su dvije trećine žene i djeca, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa.
Korištene su neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.
Neki zakonodavci zabrinuti da je američka vojska koja gradi pristanište uz Gazu nepotrebno izložena opasnosti
Dok Netanyahu obećava da će ući u Rafah kako bi iz pojasa Gaze uklonio Hamas, američka vojska gradi pristanište uz obalu Gaze u nadi da će pružiti dodatnu pomoć civilima. Novinarka Glasa Amerike Carla Babb objašnjava zašto je ovo pitanje izazvalo zabrinutost nekih zakonodavaca oko toga šta dalje.
Jevrejski studenti tuže Univerzitet Columbia usred propalestinskih protesta
Studenti Jevreji uputili su sudsku tužbu u kojoj tvrde da su morali napustiti kampus Univerziteta Columbia, jer im administracija univerziteta nije mogla garantirati bezbjednost. Izvještaj novinarke Glasa Amerike Natashe Mozgovaye.
Finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici upućen UN-u
Konačni prijedlog rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu i svim stalnim misijama u UN, objavio je ambasador Bosne i Hercegovine (BIH) pri UN Zlatko Lagumdžija
"Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog Rezolucije “Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, od strane 'cross- regional core group', otišao prema predsjedniku @UN_PGA i svim stalnim misijama u UN", napisao je Lagumdžija 1. maja kasno uveče na mreži X.
U finalnom prijedlogu rezolucije, koji je Radiju Slobodna Evropa proslijeđen iz Memorijalnog centra Potočari, navodi se odluka UN "da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine”.
UN, navodi se u tekstu, "osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti".
"Također", navodi se dalje, UN "bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici".
Naglašava se i važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.
Rezolucijom se "poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a".
Od generalnog sekretara UN traži se da "uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje".
Takođe, rezolucijom UN "poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti".
