Prvog siječnja ove godine, Mađarska je preuzela polugodišnje predsjedništvo nad Europskom unijom. Neki od ciljeva Budimpešte su ojačati prosperitet u zemljama istočno od Mađarske te nastaviti s prihvatom novih članica u Uniju. Čelnik Europske komisije Herman Van Rompuy očekuje da će se – za vrijeme mađarskog predsjedništva - ubrzati pristupni pregovori s Turskom.
Osim kroz Budimpeštu, Dunav protječe kroz još tri europska glavna grada. Sada Mađarska želi da kroz 14 zemalja dunavske regije počne protjecati i – novac, iz fondova Europske unije. U regiji živi oko 115 milijuna ljudi, neki od njih u dvije najsiromašnije članice Unije – Bugarskoj i Rumunjskoj - a drugi u dvije koje su među najbogatijima, Njemačkoj i Austriji. Mađarska je odlučna da svoje polugodišnje predsjedništvo Europskom unijom posveti infrastrukturnim projektima u regiji – modernizaciji cesta, željeznica i regulacije rijeka, kao i turizmu i energetici, a sve uz očuvanje okoliša.
Mađarsko predsjedavanje Unijom, u prvoj polovici ove godine, također će biti u znaku fiskalne discipline, kako se ne bi ponovila financijsko-proračunska kriza koja je dvije države članice - Grčku i Irsku – dovela na rub bankrota. Međutim, mađarska vlada smatra da svi ti ambiciozni planovi neće biti realizirani ako Unija ne preokrene jedan negativan demografski trend – starenje svog stanovništva. Budimpešta želi da Bruxelles više poradi na promicanju 'obiteljskih vrijednosti', a sve s ciljem da Europljani počnu imati više djece. O tome je nedavno govorio i šef mađarske diplomacije Janos Martony:
"Svi znamo da će od Europe biti vrlo teško učiniti najkompetitivniju regiju svijeta ako ona ima sve manje stanovnika, koji su sve stariji. Moramo se uhvatiti u koštac s tim demografskim izazovom. Zato moja vlada želi da se počne razgovarati o problemima obitelji, pluralizmu u društvu te o mjerama koje će smanjiti siromaštvo. Zato je za nas integracija Roma također vrlo važno pitanje."
Budimpešta također želi da za njezina predsjedništva Hrvatska okonča pregovore o članstvu u Uniji te da se napravi napredak u pristupnim pregovorima drugih balkanskih država, kao i Islanda i Turske. Čelnik Europske komisije Herman Van Rompuy pozdravio je ovu mađarsku inicijativu, iako se neke zemlje protive daljnjem proširenju, zbog njegovih potencijalnih troškova. Rompuy je uvjeren da će za mađarskog predsjedništva posebno odmaknuti pregovori s Turskom:
"Pregovori s Turskom počeli su 2005. Oni su teški i složeni. Ali, postoji šansa da se u ovoj godini postigne napredak. Turski napori da zemlja postane članica su impresivni. U isto vrijeme, Turska ima aktivnu ulogu i u svom susjedstvu. Ona je posrednik u odnosima Izraela i Sirije, a nastoji i popraviti odnose s Armenijom."
Armenija je inače članica grupe zemalja, bivših članica Sovjetskog saveza, koja se naziva Istočno partnerstvo. Mađarska je nedavno organizirala summit tih država na kojem se raspravljalo o energetici, a u svibnju će se u Budimpešti održati i drugi summit ove grupe zemalja na istu temu. Budimpešta također želi iskoristiti svoje predsjedanje Unijom kako bi za Mađare koji žive izvan domovine, u susjednim zemljama, osigurala pravo na mađarsku putovnicu.