Ambiciozni desetogodišnji projekt istraživanja svjetskih oceana ovih je dana završio objavljivanjem prvog izvješća svoje vrste – Popisom živih vrsta u morima i oceanima. Istraživanja – okarakterizirana kao jedna od najvećih znanstvenih suradnji u povijesti – pokazuju da je život u oceanima bogatiji, povezaniji i promjenjiv mnogo brže nego što se mislilo.
Oceani čine 70 posto našeg planeta. Oni pokreću meteorološke sustave, reguliraju temperature i pružaju hranu. No, usprkos tih vitalnih funkcija, mora i oceani uglavnom su neistraženi. Prije deset godina, pokrenut je projekt 'Popis živih vrsta mora i oceana' s ciljem da se to izmijeni. Dvije tisuće 700 znanstvenika iz 80 zemalja provelo je 540 ekspedicija kako bi dokumentirali raznolikost, raspodjelu i izobilnost živih vrsta morskog svijeta.
Oceanograf Paul Snelgrove, profesor na Memorijalnom sveučilištu Newfoundlanda, sabrao je te desetogodišnje napore u svojoj novoj knjizi „Discoveries of the Census of Marine Life: Making Ocean Life Count“, objavljenoj ovih dana.
"S priličnom dozom pouzdanosti sada znamo za oko 250 tisuća opisanih živih vrsta u oceanima. To je vjerojatno oko četvrtine onoga što ustvari tamo živi. Dakle, još uvijek nam ostaje da otrijemo tri do četiri vrste za svaku koja nam je sada poznata," kaže Snelgrove.
Znanstvenici su odaslali robote da istraže oceanske dubine i postavili podvodnu mrežu mikrofona kako bi pratili lososa i druge vrste koje se sele iz Aljaske u Meksiko. Više od četiri tisuće morskih stvorenja iz 23 vrste bilo je obilježeno elektroničkim senzorima. Znanstvenici također pune i bazu podataka o DNK.
Snelgrove kaže da su svi ti podaci prikupljeni u ogroman, javnosti dostupan digitalni arhiv: "Za mnoge od nas, to je, vjerujemo, najveće pojedinačno dostignuće projekta popisa živih vrsta mora. Ti su podaci dostupni političarima, vladarima, ekološkim organizacijama, pa i pojedincima koji žele znati koje vrste životinja žive blizu njih, u moru ili oceanu."
Popis je zabilježio potencijalno 6 tisuća novih vrsta, od kojih je 1200 opisano. Među njima su dlakavi rak, mesojedna spužva, kao i jedan drevni račić za koga se smatralo da je izumro prije 50 milijuna godina. Ustanovljeno je da – po težini – do 90 posto života u moru čine majušni mikrobi. Tijekom desetljeća rada, znanstvenici su objavili 2600 znanstvenih članaka.
Snelgrove kaže da već vidi kako se istraživanja prenose u praksu: "Postoje područja Arktika, Antarktika, te, također, uzduž Srednjoatlantičkog grebena, koja su stavljena pod pojačanu zaštitu kao posljedica podataka koja je pružio popis morskih vrsta. Mislim da će u budućnosti biti mnogo više zaštićenih područja u oceanima i morima, a s podacima popisa posjedujemo mnogo više upotrebljivog znanja o tome gdje ih treba locirati."
Saznanja koja je pružio popis o životu u morima tek su početak, kaže Snelgrove. Mnogo toga još ostaje neistraženo, a i ono što je otkriveno tek treba staviti u točne ekološke okvire: što određena vrsta znači za svoj ekosustav, što za zdravlje oceana.
Snelgrove se nada da će Popis morskih vrsta pobuditi osjećaj hitnosti oko zaštite oceana i mora, koji su, kaže on, ključ za naš vlastiti opstanak. I sami možete pogledati podatke iz Popisa morskih vrsta na web stranici www.coml.org.