Linkovi

Najveća bakterija na svijetu vidljiva golim okom


Bakterija Thiomargarita magnifica
Bakterija Thiomargarita magnifica

Bakterija, nedavno pronađena na području Kariba, iznenadila je naučnike: ne samo svojom veličinom, nego i nekim osobinama građe, koje pružaj uvid u evoluciju života na Zemlji.

Bakterija Thiomargarita magnifica, doseže veličinu od čaj 1 cm. Ovo se ne uklapa u sliku klasične bakterije – da je to organizam koji se može vidjeti samo od mikroskopom koji živi kao samostalne ćelije ili u kolonijama.

Grupa naučnika, predvođena Jean-Marie Vollandom s kalifornijske Lawrence Berkeley nacionalne laboratorije, primijetila je još nešto neobično vezano za ovu bakteriju. Bakterija živi u braktičnim vodama (miješane slane i slatke vode) močvara crvenih mangrova u Guadeloupe i Malih Antila. Istraživači su objavili rad o ovom pronalasku krajem juna u časopisu Science.

Mount Everest među bakterijama

Thiomargarita magnifica je predloženi naučni naziv za bakteriju koja naseljava mangrove i ovaj naziv se tek treba usvojiti u naučnoj zajednici. Nalazi se na površini listova drveća mangrova koje truli i ima oblik niti, što naučnici nazivaju „filamentozni oblik“. Dužina tih niti iznosi i oko 1 cm. To znači da je ova bakterija oko 50 puta veća od većine do sada poznatih gigantskih bakterija i oko 5000 puta veća od običnih bakterija, koje su veličine oko 0.2 do 2 mikrometra.

No ovo znači da je Thiomargarita magnifica veća čak i od nekih ljudskih ćelija, koje obično imaju veličinu od oko 30-40 mikrometara ili su čak manje, i veća je od vinske mušice. Staviti običnu bakteriju pored Thiomargarita magnifica bi bilo kao da čovjek naiđe na drugog čovjeka visine Mount Everesta.

Neobična građa

Ali, bakterije su po svojoj građi umnogome razlikuju od naših ćelija i ćelija biljaka, životinja. Bakterijske ćelije nemaju unutrašnje membrane, njihov genetički materijal slobodno pluta u ćeliji i nije odvojen nikakvom pregradom. Kod organizama koji nisu bakterije, poput nas, ćelija sadrže mnoštvo struktura koje su od ostatka ćelije odvojene pregradama i koje zovemo organele, a genetički materijal je posložen u jedru, odvojen od ostatka ćelije.

Međutim, kod Thiomargarita magnifica uočeno je postojanje kompleksnih unutrašnjih membrana koje odvajaju genetički materijal, ali i ogromnu količinu genetičkog materijaka, DNK, koja je umnožena u više kopija. Ova bakterija se može dijeliti nesimetričnom diobom, što je još uvijek daleko od tipične diobe ćelija kod nebakterija. No, njena građa je mnogo složenija nego građa drugih bakterija.

Značaj otkrića

Ova bakterija pruža određene sliku toga kako su se mogli razviti viši organizmi evolucijom iz bakterija, i kako su eukariotske ćelija – kakve su naše – postale veće i kompleksnije. Sama Thiomargaita magnifica živi od oksidacije sumpora na svom staništu i moguće je da je vremenom postala tako velika da može bolje iskorištavati sumpor i kisik. Neki misle i da je bakterija evolurirala da je ova velika kako bi bila veća od svojih predatora.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG