ECB je počela da gasi dvogodišnju kampanju protiv visoke inflacije koja je uslijedila nakon brzog ponovnog otvaranja ekonomije nakon pandemije COVID-19 i ruske invazije na Ukrajinu.
Inflacija u 20 zemalja koje dijele euro je pala na 2,2% ovog mjeseca, što je najsporiji tempo od jula 2021. i približava se cilju ECB-a od 2%, prema brzom očitanju statističkog ureda Evropske unije, Eurostata.
Iako je pad uglavnom bio vođen nižim cijenama energije i mogao bi se čak i preokrenuti kasnije ove godine, još uvijek je vjerovatno da će zaključiti dogovor o drugom smanjenju kamatne stope ECB-a 12. septembra nakon prvog poteza u junu.
„Značajan pad ukupne inflacije u avgustu čini septembarski rez već gotovim zaključkom“, rekao je Tomas Dvorak, viši ekonomista u Oxford Economics.
Činilo se da je čak i članica odbora ECB-a i istaknuti politički 'jastreb' Isabel Schnabel u petak otvorila vrata za dodatno ublažavanje, rekavši da dalje postepeno smanjenje kamatnih stopa možda neće poremetiti proces dezinflacije kao što su se neki kreatori politike bojali.
Ipak, izvještaj je pokazao da je rast cijena u sektoru usluga – koji kreatori politike pomno prate jer bolje odražava domaću potražnju, a ne eksterne uslove – ubrzan na 4,2% sa već visokih 4,0%.
Ovo je vjerojatni rezultat podsticaja Olimpijskih igara u Parizu, ali i veće potrošačke moći radnika nakon nedavnih povećanja plata.
"Ovo vjerovatno odražava relativno teško tržište rada, kao što pokazuje smanjenje stope nezaposlenosti u julu", rekao je Gian Luigi Mandruzzato, viši ekonomista u EFG Asset Management.
Tržišta za sada vide oko šest smanjenja kamatnih stopa prije kraja sljedeće godine, otprilike jedno smanjenje više nego što je zapisano u vlastitim ekonomskim projekcijama ECB-a, što ukazuje da su tržišta optimističnija u pogledu izgleda cijena od ECB-a.
To je dijelom zato što tržišni ekonomisti ove jeseni vide veći pad inflacije od osoblja ECB-a.
Kreatori politike kažu da neće biti sigurni u izglede za inflaciju dok se rast plata ne uspori, pri čemu je njemačka centralna banka posebno glasna o ovom riziku.
Ipak, s obzirom da je inflacija sada na niskom nivou blizu cilja ECB-a, centralni bankari eurozone će vjerovatno proširiti svoju debatu sa usmjerenog fokusa na inflaciju kako bi uzeli u obzir znakove ekonomske slabosti.
Rast plata je naglo usporen, a nezaposlenost već raste u otprilike četvrtini od 20 zemalja eurozone. Podaci anketa među firmama i domaćinstvima ukazuju na to da se očekuje dalje pogoršanje tržišta rada.
Pozajmljivanje se smanjilo na curenje otkako je ECB prošle godine podigla kamatne stope, uzrokujući sušenje investicija i ometajući sektore koji se na njih oslanjaju, kao što su građevinarstvo i proizvodnja.
Ovo je dovelo do toga da ekonomski rast eurozone jedva diše više od godinu dana, a slabost u industrijskoj moćnici Njemačkoj samo je djelimično nadoknađena snagom u zemljama orijentiranim na usluge kao što je Španija.
"Mislimo da je ECB već iza krivulje, previše fiksirana na trenutne i uske mjere inflacije, dok ne obraća dovoljno pažnje na slab rast, s potencijalnim dugoročnim štetnim utjecajima", rekao je Dvorak iz Oxford Economics.
