Linkovi

Muzej voštanih figura posvećen Amerikancima afričkog porijekla


Muzej voštanih figura za istaknute američke crnce
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:39 0:00
Jedan mali muzej u Baltimoreu, u saveznoj državi Maryland, prenosi priču o Amerikancima afričkog porijekla, koji su bili nacionalno poznati i slavni, i to čini putem voštanih figura. To je prvi put da se taj dio američke povijesti predstavlja na taj način. Prikazane su njihove patnje, ali i njihova ostvarenja…

Među 150 voštanih figura one su pisca i edukatora Bookera T. Washingtona, jazz legende Eubieja Blakea te Thurgooda Marshalla, prvog Amerikanaca afričkog porijekla koji je postao sucem Vrhovnog suda . Tu je i Harriet Tubman koja je, prije Građanskog rata, pomagala odbjeglim robovima i osiguravala sigurno kretanje, do sigurnih utočišta, mrežom puteva zvanom Underground Railroad, koji je sama osnovala. A tu je, naravno, i Martin Luther King, Jr., vođa pokreta za građanska prava.

Muzej, u privatnom vlasništvu, osnovali su, prije 30 godina, edukatori Elmer i Joanne Martin. Bio je to njihov odgovor na često krivo portretiranje američkih crnaca na koje su nailazili u povijesnim knjigama.

Deborah Pierce Fakunle član je upravnog odbora muzeja. “Koncept muzeja je bio – staviti lice na našu povijest. Mi to činimo putem voštanih figura jer one mogu povijest tako živo prenositi.”

Povijesno putovanje započinje u Africi i kulminira izborom prvog američkog predsjednika afričkog porijekla, Baracka Obame.

Ushango Owens je iznenađen stvarnim, vjernim izgledom figura. “Prolazio sam hodnikom, okrenuo glavu i trgnuo se, pomislio sam, na trenutak, da se preda mnom našla živa osoba.”

Muzejski vodič Tom Saunders prenosi posjetiteljima fascinantne priče poput one o Henryju Brownu, robu koji je uspio pobjeći tako što se sakrio u sanduku i u njemu bio transportiran do grada. Ili one o kraljici Ann Nzingha, koja je vladala Angolom 50 godina. “Svaki trgovac robljem koji bi zašao na njezin teritorij bio je ubijen. Sve do njezine smrti, 1663. godine, nije bilo niti jednog roba iz Angole.”

Replika broda iz 19. stoljeća, kojim su se prevozili robovi, pokazuje svu bijedu, jad i čemer takvog putovanja. Mnogi Amerikanci afričkog porijekla, kaže posjetitelj muzeja Waymon Lefall, nisu svjesni tih strašnih uvjeta. “A većina bi o njima trebala znati, jer ako vam vaša povijest nije poznata, teško je znati ka čemu idete u budućnosti.”

Posjetitelji muzeja, kaže Tom Saunders, saznaju kako su nadzornici nadgledali i kontrolirali robove na plantažama. Jedan od njihovih brutalnih načina bio je stavljanje željezne maske na glavu roba. “S njom na glavi niste mogli ni jesti ni piti. A budući da je maska bila pričrvšćena na zid, rob je u njoj visio, obješen za glavu.”

Na izložbi su zastupljeni i neki manje poznati, ali jednako važni Amerikanci afričkog porijekla poput medicinskog znanstvenika Charlesa Drewa, čiji rad je rezultirao stvaranjem banaka krvi, te Guya Bluforda, prvog Afro-Amerikanca u svemiru.

Shirron Rice je zapanjena onime što je naučila. “Mnogo o mojoj afričkoj baštini, mnogo o ljudima za koje nikad nisam čula, a ni znala da postoje. Doista, mnogo mi toga nije bilo poznato.”

Mali muzej ima velike planove – širenje, za dvije godine, kako bi mogli govoriti bolje i pokazati više o borbi Amerikanaca afričkog porijekla, njihovom napretku i nadama za budućnost.
XS
SM
MD
LG