U Mostaru je 21. Međunarodni sajam privrede "Mostar 2018. okupio oko 700 izlagača iz 20 zemalja svijeta. Zemlja partner je Srbija, čiji je predsjednik Aleksandar Vučić otvorio Sajam uz poruku kako su svi narodi u regiji, kako je kazao, dobre komšije.
"I ovih 60 kompanija iz Srbije na ovom sajmu i robna razmena koja se približava dve milijarde evra, činjenica da je Bosna i Hercegovina prošle godine bila zemlja partner na sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, sve to zajedno govori da postajemo pametnije i bolje komšije. Komšije koje umeju da nađu zajednički interes i kojima je jasno da će im biti onoliko dobro koliko je dobro i njihovom susedu, nadam se prijatelju", rekao je Vučić.
"Zato", dodao je, "zbog tih lekcija koje ponavljamo - učimo, ovakvi sajmovi i jesu potrebni".
"Tu se obnavlja gradivo važnosti saradnje i razmene, a mi podeljeni na sitne države i još sitnija tržišta nemamo šta da tražimo, i nemamo čemu da se nadamo u odnosima sa svetom ako upravo kroz neometanu razmenu roba, znanja, ljudi i kapitala, ta svoja mala tržišta ne ujedinimo i ne stvorimo jedno, mnogo veće tržište u budućnosti", poručio je Vučić.
Bosnu i Hercegovinu na sajmu je predstavljao Dragan Čović, član bh. Predsjedništva. Za njega su organizatori, barem u onom protokolarnom dijelu, imali samo riječi hvale, a uručeno mu je i priznanje za međunarodnu promociju Sajma.
Čović je ponovio kako je Mostarski sajam prije 21 godinu bio lokalna manifestacija koja je dvije godine nakon rata trebala dati pokretački zamah privrednicima.
"Danas ste došli u naš Mostar, našu Hercegovinu, moju domovinu BiH koja pretenduje da bude dio EU. BiH kao jedini put ima evropski put. Ovdje su zemlje partneri koji unutar trgovinske razmjene imaju najveću razmjenu na ovom prostoru. Onda je na razini ili oko dvije milijarde eura. To još možemo podići i eliminisati sve granice kako bi ovo postao i formalno evropski prostor", kazao je Čović.
Dan uoči otvaranja i prvi dan Sajma bio je obilježen brojnim susretima, s obzirom da su mu prisustvovali i crnogorski predsjednik Filip Vujanović, te premijeri Hrvatske i Bugarske, Andrej Plenković i Bojko Borisov. Uprkos ovim zvanicama, na Sajam nisu došli predsjedavajući i član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić.
Odgovarajući na pitanje kako komentariše to da danas na Sajmu u Mostaru nema niko od bošnjačkih predstavnika, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović je odgvoorio:
"Nemojte povrijediti bošnjačke zvaničnike, ovdje imate stotine bošnjačkih zvaničnika, sa razine države, entiteta, javnih institucija, obiđite i pozdravite ih. Ovi što se predstavljaju kao dominantni predstavnici Bošnjaka, pozvani su danas, i gospodin Izetbegović i svi drugi, da budu i na otvaranju", rekao je Čović.
Bosanskohercegovački analitičari ovu činjenicu ocjenjuju kao još jedu bruku za imidž države.
"Ja to ne mogu da objasnim i mislim da je neophodno da sva tri člana Predsjedništva bolje objasne bh. javnosti kako je moglo doći do toga, jer pojavljivanje samo jednog od tri člana Predsjedništva na ovakvim događajima od očigledne regionalne važnosti, pod tim podrazumijevam sastanke regionalnih lidera koji su se održavali u Mostaru, u takvoj situaciji kada samo jedan član Predsjedništva prisustvuje tome, šalje ponovo jako lošu sliku o Bosni i Hercegovini i o njenim političkim liderima koji bi trebali da zastupaju čitavu zemlju i sve građane, a ne samo pojedinačne političke partije", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Srećko Latal.
Netrpeljivost koja vlada među trojicom članova bh. Predsjedništva, a posebno među Bakirom Izetbegovićem i Draganom Čovićem, datira već duže vrijeme.
No, kako navodi profesor na Mostarskom Sveučilištu Slavo Kukić, to ne smije biti razlog nedolaska Izetbegovića i Ivanića u Mostar. Apsurdno je, kako ističe profesor Kukić, što je pokrovitelj cijele mostarske manifestacije Predsjedništvo BiH, a tamo ga predstavlja samo jedna član.
"Sve ono što se događa oko Mostarskog sajma govori o svom jadu i bijedi u koju su Bosnu i Hercegovinu gurnule njezine etnonacionalističke političke elite. Naprosto je nevjerojatno da članova kolektivnog šefa države nema tamo gdje je kolektivni šef službeni pokrovitelj", komentariše Kukić.
"Nevjerojatno je, potom", dodaje, "da nema ni drugih državnih funkcionera sa samog vrha državne piramide, ako nisu pripadnici HDZ-ove političke vrhuške".
"To po sebi govori da narod ove zemlje ne može svoju budućnost graditi sa ovim političkim filozofijama i da ako ne želi da mu djeca završavaju van granica ove zemlje pod hitno mora mijenjati politički čip, na način da onima koji zemlju dovode u ovakav ambijent totalne nesnošljivosti, okrene im leđa i bira druge na njihovo mjesto", zaključuje profesor Kukić.
Da predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, kao ni član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić neće doći u Mostar rečeno je još prije održavanja Sajma.
Izetbegović je istovremeno u Sarajevu na sastanku u utorak okupio bošnjačke političke predstavnike, uglavnom iz njegove Stranke demokratske akcije (SDA), u institucijama BiH i oba bh. entiteta, kako bi, rečeno je, "razmotrili sveukupnu situaciju i odnose u BiH i regiji".
Na sastanku je bio i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, a poručeno je, uz ostalo, kako su "Bošnjaci trajno opredijeljeni za očuvanje i jačanje cjelovite Bosne i Hercegovine kao demokratske, multietničke, evropske, sekularne i građanske države utemeljene na vladavini zakona, članice Evropske unije i NATO-a".
I ovaj sastanak, kao i Sajam u Mostaru, dešavaju se svega oko mjesec dana do isteka roka za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH, pri čemu Čović snažno lobira da se usvoji prijedlog Izbornog zakona stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, čemu se protive bošnjačke i građanske stranke, uz riječi da bi se tim prijedlogom potpuno ukinuo građanski, a zacementirao etnički princip u BiH.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 1990, politički rival Čovićevog HDZ-a BiH Sajam je u saopštenju nazvala manifestacijom kojom se manipulira, koja već desetak godina ne donosi ništa novo, uz aluziju kako se Sajam održava u hangarima bivše fabrike Soko, koja je prije rata u BiH proizvodila avione i helikoptere.
