Linkovi

'Most: Život i uspon Baracka Obame' - biografija američkog predsjednika iz pera Davida Remnicka


David Remnick i naslovnica njegove biografije predsjednika Obame
David Remnick i naslovnica njegove biografije predsjednika Obame

Autor u knjizi pokazuje da je prijelomna točka u karijeri američkog predsjednika najvjerojatnije bio jedan politički neuspjeh i to da je njegov put do Bijele kuće često bio isprepleten s poviješću rasnih odnosa u Americi

Ovaj se tjedan u američkim knjižarama pojavila biografija aktualnog američkog predsjednika pod naslovom Most: život i uspon Baracka Obame. Autor David Remnick u njoj pokazuje da je prijelomna točka u karijeri predsjednika Obame najvjerojatnije bio jedan politički neuspjeh i to da je njegov put do Bijele kuće često bio isprepleten s poviješću rasnih odnosa u Americi.

Iako se životna priča Baracka Obame često opisuje kao iznenadni uspon kandidata od rasno miješanih roditelja na sam američki politički vrh, jedno poglavlje knjige Davida Remnicka pokazuje da to nije posve točno. Remnick u njemu govorio o porazu koji je današnji američki predsjednik doživio u utrci za Kongres 2000. u crnačkoj četvrti Chicaga od Bobbyja Rusha, bivšeg člana Crnih pantera i apsolutnog favorita južnog Chicaga. U to su vrijeme mnogi su pitanje dovodili rasnu autentičnost Baracka Obame, jer mu je majka bila bijelkinja.

David Remnick: Promatrali su Obamu kao pridošlicu s Harvarda. Promatrali su ga kao osobu miješane rase, kao netko tko nije poput njih. I on nije bio jedan od njih. Međutim, nisu samo glasači slabo reagirali na njegove političke aspiracije. Svi oko njega vjerovali su da je to pogreška – supruga Michaelle, savjetnici, prijatelji. I bili su u pravu. Bobby Rush nije bio baš najbolji kongresnik na svijetu, ali su ga ljudi voljeli. Barack Obama je izgubio u utrci za to kongresno mjesto u omjeru 2:1.

Spretno smještajući političku karijeru Baracka Obame na raskrižju rase i politike u Chicagu, Remnick nam kroz prizmu povijesti američkih rasnih odnosa također pokazuje često vrlo suprotstavljene ciljeve starijih crnačkih čelnika, kao i Obamine sukobe s njima. Iako je ovo jedna od prvih Obaminih biografija, autor u njoj ne kronologizira samo njegov život, već i pokazuje da je u jednoj zemlji - čiji su svi predsjednici bili bijelci Anglosaksonci, osim jednog koji je bio bijelac katolik - izbor Amerikanca afričkog podrijetla, s imenom koje zvuči afrički, velika stvar. Međutim, na početku svoje političke karijere, Obama je u nekoliko navrata dolazio u napast da napusti politiku. U jednom slučaju prijavio se za rukovodeće mjestu u nekoj velikoj zakladi. David Ramnick kaže kako je taj pokušaj od samog početka bio osuđen na neuspjeh.

David Remnick: Ta zaklada bi mu pružila izvrsne mogućnosti. Dobio bi ogromnu plaću, imao bi dovoljno novca da može donirati za dobrotvorne svrhe. Ušao je na razgovor za posao i ruke su mu se tresle. Uglavnom, osoba koja ga je intervjuirala rekla je 'Naravno, možete kod nas dobiti posao, ali vi ga ne želite'. Bila je to stvarnost koju u to vrijeme budući predsjednik nije mogao poreći. On je bio ovisnik. Ovisan o tome da bude političar. Iako je bio sumnjičav prema 'velikoj politici' dok je bio aktivist, sve je više postajao uvjeren da mora krenuti u politiku jer tamo se događaju prave stvari.

Kroz niz opsežnih razgovora s prijateljima, nastavnicima, mentorima, članovima obitelji i samim Barackom Obamom, David Remnick nam omogućava da vidimo kako je jedan zbunjeni mladi čovjek bez korijena pretvorio sebe prvo u aktivista u lokalnoj zajednici u Chicagu, iskustvo koje nije samo uobličilo njegovu želja da uđe u politiku, već mu priskrbilo i dom i zajednicu kojoj pripada, te ga dovelo do pravnog fakulteta Sveučilišta Harvard, gdje je sazrilo njegovo uvjerenje kako ga čeka neka velika misija u životu. Nedavno je u jednom interviewu David Remnick objasnio kako je biografiji američkog predsjednika nadjenuo naslov Most.

David Remnick: Očito most je metafora o prvom američkom predsjedniku afričkog podrijetla, ali je isto tako knjiga koja počinje na mostu Edmund Pettus u mjestu Selma, u Alabami 1965, poprištu jednog od najužasnijih primjera nasilja, a potom veličanstvenom trenutku pobjede, maršu za glasačka prava Amerikanaca afričkog podrijetla. Predsjednik Obama je otišao tamo odmah nakon što je objavio svoju predsjedničku kandidaturu i izravno se obratio zajednici Amerikanaca afričkog podrijetla u crkvi Brown Chapel u kojoj je često govore držao Martin Luther King.

David Remnick bio dugogodišnji novinar i dopisnik iz Moskve Washington Posta, a od 1998. radi kao glavni urednik kultnog časopisa New Yorker. Njegovu knjigu Most: život i uspon Baracka Obame objavila je ovaj tjedan izdavačka kuća Knopf.

XS
SM
MD
LG