Ovo je pokazao izvještaj Komiteta Vijeća Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti (Moneyval) kao i Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF), sa čijim su se preporukama sve zemlje dužne uskladiti.
Međutim, BiH je gotovo do kraja ispunila posljednju preporuku Moneyval-a koja se odnosi na podizanje svijesti nevladinih organizacija u pogledu rizika od pranja novca i financiranja terorizma.
Grenko Arapović, šef Odsjeka za edukaciju u kaznenim stvarima pred Sudom BiH i član BH Moneyval delegacije kaže da su u Moneyval-u i FATF-u bili prilično iznenađeni time što se u BiH uspjela pokrenuti suradnja između nevladinog sektora i Ministarstva pravde.
„Vjerovatno postoje takvi problemi i u drugim zemljama, pa mislim da se nisu nadali da će u BiH to posebno dobro to proći“, kaže Arapović.
On objašnjava da su nevladine organizacije bile dužne da svoje financijske izvještaje dostavljaju Agenciji za financijsko poslovanje, ali da je od 22 hiljade registrovanih organizacija u BiH, tek nešto više od 8 hiljada prošle godine podnijelo izvještaj.
„Postoji velika disproporcija između registriranih nevladinih organizacija i onih za koje se smatra da rade sukladno zakonskim propisima. Novim izmjenama i dopunama zakona o udrugama i fondacijama, predviđen je i nadzor nad njihovim radom“, pojašnjava Arapović.
Novim izmjenama i dopunama zakona prema kojem su nevladine organizacije dužne čuvati svoje finansijske izvještaje pet godina, BiH je ispunila jedan od važnijih uslova Moneyval-a i FATF-a.
Iako postoji veliki broj organizacija koje ne podnose svoje izvještaje, postoje i one koje su registrovane, ali nisu više aktivne.
Omir Tufo iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD) kaže da su se mnoge od tih organizacija ugasile po završetku svojih projekata i samim tim ne podnose izvještaje.
„Institucije države su te koje trebaju uspostaviti sistem u kojem će se moći to provjeriti. Rizici postoje jer ogroman novac prolazi kroz nevladine organizacije, što iz stranih izvora, tako i iz domaćih“, navodi Tufo.
U posljednjem krugu evaluacija, Moneyval je ocijenio 57% zemalja svijeta sa negativnom ocjenom.
„BiH jeste loše ocijenjena, ali smo u nekom prosjeku“, kaže Borislav Čvoro, član Moneyval tima u BiH i šef financijsko-obavještajnog odjela Državne agencije za istrge i zaštitu (SIPA).
On navodi da se donošenjem specifičnih zakonskih akata vezanih za nevladin sektor, treba primijeniti pristup zasnovan na procjeni rizika.
„To je odredba koju je FATF uveo 2012. godine kao obavezu za sve države. Dakle vršiti procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, te u skladu sa rezultatima te procjene prilagoditi pristup“, pojašnjava Čvoro.
BiH skinuta sa sive liste
Grenko Arapović navodi da je redovnim izvještavanjem prema Moneyval-u, te napretkom koji je ostvaren, BiH skinuta sa njihove sive liste.
„Kako smo se našli na toj sivoj listi, tako nas je i FATF ocijenio kao nezadovoljavajućim. Zbog toga moramo ponovo proći kompletnu proceduru bez obzira što nas je njihova podorganizacija Moneyval, skinula sa svoje sive liste“, objašnjava Arapović.
Navodi da je rok za ispunjenje ostalih preporuka kraj januara ove godine.
„Opet smo po starom običaju odabrali zadnji trenutak da uskočimo u vagon. Hoće li nam to FATF cijeniti odgovarajućim, vidjet ćemo slijedeći mjesec kada stigne ocjena iz Pariza“, zaključuje Arapović.
