Dogadjaji od 11. rujna 2001. promijenili su možda način na koji gledamo i vidimo stvari oko sebe, čak i one koje su nastale prije tog datuma. To je i tema koju istražuje nova izložba postavljena u ogranku njujorškog Muzeja moderne umjetnosti u Long Island Cityju, u Queensu. Izlošci datiraju iz vremena dosta prije 11. rujna 2001., ali u novom kontekstu, oni nose drugo značenje, sadrže drugačije odgovore...
Onima koji se sjećaju New Yorka u danima nakon terorističkih napada dobro su poznati improvizirani memorijali podignutim voljenim osobama na raznim mjestima u gradu. Ali jedan, iz 1997. godine, zvan “Mondrianov oltar,” djelo je umjetnika rodjenog u Švicarskoj – Thomasa Hirschhorna.
“Mondrianov oltar” je dio izložbe otvorene pod nazivom “September 11,” u ogranku Muzeja moderne umjetnosti u Long Island Cityju. Izložba je postavljena uz 10. godišnjicu napada, ali većina izložaka starija je od deset godina. Onog jutra 11. rujna, na ovom istom mjestu, kanadska je umjetnica Janet Cardiff postavila eksperimentalnu instalaciju zvanu “Motet u 40 dijelova,” načinjenu od 40 zvučnika. Svaki je predstavljao jednog člana zbora koji je pjevao jedan žalobni srednjevjekovni engleski crkveni napjev.
Sada, deset godina kasnije, ista je instalacija ponovno postavljena, s namjerom da se vidi kakav učinak su napadi odigrali na naše percipiranje, cak i onoga sto datira iz vremena prije napada. Primjerice, u jednom pejzažu, naslikanom prije 15 godina, naziru se sjene Trgovinskih tornjeva. A dokumentarac Jema Cohena o trijumfalnoj je paradi kojom se slavio povratak američkih vojnika iz Zaljevskog rata 1991. godine. Ali taj film, o dogadjaju koji se zbio 10 godina prije terorističkih napada posjetitelja podsjeća na napade toga dana: "Ono sto smo vidjeli 1991. i filmom zabilježili, bila je jedna druga reakcija – ponos, patriotizam. Dogadjaji koji su uslijedili 2001. daju jednu drugu dimenziju. To znaci da su ponekad povijesni dokumenti koje stvaramo izvan naše kontrole".
Jedini izložak koji izravno ukazuje na 11. rujan kolaž je američkog umjetnika Ellswortha Kellyja, pripadnika minimalističke škole Kustos izložbe Peter Elley kaže da je Ellsworthov pristup u tom kolažu upravo ono sto je on želio primijeniti na cijelu izložbu: "Ono sto me je privuklo kod Ellswortha to je da nam on dopusta da drugačije gledamo na lokaciju koja za sve nas nosi duboki ožiljak nasilja. I počeo sam razmišljati o tome kako jednom izložbom postići to isto... proširiti kontekst unutar kojega razmišljamo o 11. rujnu, gledati na jedan drugi način, moći kreirati, u nekom smislu, naše vlastito značenje".
Pod okriljem te ideje izložba i oživljava neke umjetničke radove koji su nastali u novije vrijeme, umjetnost koja ili nam je već dobro poznata ili je pak zaboravljena, poput slupanog automobila, skulpture Johna Chamberlaina iz 1982. godine. Ona sada simbolizira nasilje počinjeno onog rujanskog dana 2001. godine.
Umjetnička fotografija Sarah Charlesworth, iz 1980., simbolizira mučne prizore koji ce se ponoviti 20 godina kasnije: "Bilo je sedam fotografija, sve su bile uvećane, preuzete iz novina, ljudi koji iskaču.... naravno, prva je asocijacija, kad ih vidite, na prizore od 11. rujna".
Novinske fotografije su takodjer predmet jedne druge instalacije postavljene na zidovima velike muzejske prostorije: "Nizozemski umjetnik Willem De Rooji... Isječci iz novina koje je on skupljao u razdoblju od 2000. do 2002. godine".
Jedan potpuno nedužni prizor – sunčani dan, na avionu, poprima sada jedno potpuno drugo značenje, priziva u sjecanje druge scene – Trgovinske tornjeve, avione pune goriva, ljude...
U glavnoj muzejskoj odaji skulptura je žene, njujorškog umjetnika Georgea Segala, koji je umro godinu dana prije terorističkih napada.
Segalova žena gleda dolje, na sivu prašinu koja prekriva cijeli pod: "Radi se o zdrobljenim, samljevenim motorima putničkog aviona, aluminij i čelik uglavnom, koje je britanski umjetnik Roger Hiorns poslao jednoj industrijskoj kompaniji na mljevenje u fini prah".
Izložba “September 11,” u ogranku Muzeja moderne umjetnosti u Long Island Cityju, u Queensu, bit ce otvorena do 9. siječnja iduće godine.