Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, njen susjed Moldavija suočio se s nizom kriza koje su povremeno izazvale strah da je zemlja također na nišanu Rusije.
To je uključivalo slijetanje zalutalih projektila na njenu teritoriju; teška energetska kriza nakon što je Moskva dramatično smanjila isporuke gasa; neobuzdana inflacija; i protesti proruskih stranaka protiv prozapadne vlade.
Moldavija je također primila najveći broj ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u bilo kojoj zemlji.
"Ove protekle dvije godine bez pretjerivanja bile su daleko najteže u proteklih 30 godina", rekao je Mihai Popsoi, imenovan za ministra vanjskih poslova krajem januara, za Associated Press.
Moldavija je stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine, ali Rusija i dalje vidi tu zemlju — stisnutu između Ukrajine i Rumunije, članice EU — kao svoju sferu uticaja.
Moldavski zvaničnici su u više navrata optuživali Rusiju za vođenje "hibridnog rata" protiv zemlje - finansiranje antivladinih protesta, miješanje u lokalne izbore i vođenje velikih kampanja dezinformacija kako bi pokušali srušiti vladu i skrenuti Moldaviju s njenog puta ka punopravnom članstvu u EU. Rusija je negirala optužbe.
Prošle sedmice, Moldavska nacionalna obavještajna i sigurnosna agencija saopćila je da je prikupila podatke koji ukazuju na planove Moskve bez presedana da pokrene novu kampanju destabilizacije dok se Moldavija priprema za referendum o članstvu u EU i predsjedničke izbore kasnije tokom godine.
„Znamo da će Kremlj uložiti mnogo energije i finansijskih resursa preko svojih zastupnika kako bi pokušao da postigne svoj put“, rekao je Popsoi.
"Pokušavaju podmititi birače i koriste građane da ih podmite", dodao je. „Rusi uče i prilagođavaju se i pokušavaju da iskoriste demokratski proces protiv nas... da sruše demokratsku vladu u Moldaviji.
Tenzije su također povremeno rasle u otcijepljenom regionu Pridnjestrovlja, koji podržava Rusija, Moldavije - tankom pojasu zemlje koji graniči s Ukrajinom koji nije priznata od strane nijedne zemlje članice UN-a, ali gdje Rusija drži oko 1.500 vojnika kao takozvane mirovne snage, koje čuvaju ogroman dio sovjetske ere zalihe oružja i municije.
Ubrzo nakon što je rat počeo, niz eksplozija je pogodio regiju; jedan opozicioni lider pronađen je ubijen u svojoj kući prošlog jula; a zabrinutost je porasla prošlog mjeseca kada su se neki bojali da će region tražiti da bude pripojen Rusiji. Umjesto toga, region je apelirao na Rusiju za diplomatsku “zaštitu” usred, kako je rekla, sve većeg pritiska iz Kišinjeva.
Popsoi je priznao da je situacija s Pridnjestrovljem napeta i brine da bi spekulacije mogle negativno uticati na investicije. „Situacija će ostati napeta sve dok je linija fronta udaljena 200 milja“, rekao je on.
37-godišnji ministar je istakao da je period testiranja kroz koji je Moldavija ipak bio transformativan za njegovu zemlju, koja ima oko 2,5 miliona ljudi.
“Kada pogledamo energetsku sigurnost Moldavije, prije dvije godine bilo je to vrlo malo,” rekao je on. “Sada je Moldavija prilično nezavisna ili ima alternative i može birati gdje će kupiti plin i struju.”
Isto se može reći, dodao je, za odbrambene sposobnosti njegove zemlje, otpornost ključnih institucija kao što su obavještajne službe, policijske snage i reforma pravosuđa. “Moldavija se kreće u pravom smjeru uprkos ogromnim izazovima.”
Cristian Cantir, moldavski vanredni profesor međunarodnih odnosa u Oakland Univerzitetu, kaže da se Moldavija suočila sa "konstantnim napadom" ruskih testova kako bi se ispitale slabosti koje bi mogle potkopati njenu putanju prema EU.
"Osjeća se kao geopolitička utrka u kojoj Rusija pokušava spriječiti Moldaviju da se kreće ka EU, dok Moldavija pokušava da se odbrani od ruskog utjecaja dok ne uđe u EU", rekao je on, dodajući da su vlasti "mnogo otvorenije po pitanju priznavanja opasnosti koju Rusija predstavlja za demokratiju zemlje.”
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Moldavija je podnijela zahtjev za pridruživanje EU i dobila je status kandidata u junu 2022. U decembru je Brisel rekao da će otvoriti pregovore o pridruživanju i za Moldaviju i za Ukrajinu.
Iako vojno neutralna, Moldavija koja nije članica NATO-a povećala je potrošnju na odbranu u protekloj godini i nedavno je odobrila novu strategiju nacionalne sigurnosti koja je identifikovala Rusiju kao glavnu prijetnju i koja ima za cilj povećanje potrošnje za odbranu na 1% BDP-a.
"Značajan broj Moldavaca i dalje živi pod čarolijom ruske propagande koja je od NATO-a napravila bauk", rekao je Popsoi. Ali to nas ne spriječava da sarađujemo sa našim NATO partnerima i gradimo otpornost u našim oružanim snagama.
Od početka rata, Moldavija je dobila kritičnu finansijsku i diplomatsku podršku od svojih zapadnih partnera, ali joj trebaju dugoročna ulaganja, rekao je Popsoi.
Referendum kasnije ove godine o članstvu u EU ima za cilj da procijeni gdje Moldavci vide svoju budućnost. Zvaničnici imaju ambiciozan cilj da dobiju puno članstvo do 2030. godine.
"Učinit ćemo sve što je u našoj moći da prenesemo ovu poruku da postoji bolje sutra i da je to unutar Evropske unije", dodao je Popsoi. “Bez obzira koliko ruska propaganda pokušava da uvjeri naše građane u suprotno.”
