Za farmere koji žele postići maksimum iz svojih njiva, gnojivo je ključan, ali skup sastojak, kaže Roland Buresh s Međunarodnog instituta za istraživanje riže. Nabava gnojiva predstavlja oko 20 posto troškova za uzgajivače riže. Premalo gnojiva donosi siromašnu žetvu i slabiju zaradu, a s previše se gubi novac i zagađuje okolina. Zbog različitih veličina rižinih polja, vrlo je komplicirano izračunati koliko je točno gnojiva potrebno za svako od njih. Kako bi u tome pomogli farmerima, Roland Buresh i njegovi kolege sastavili su za njih nekoliko ključnih pitanja:
"Radi se o vrlo jednostavnom pomagalu u računici. Na postavljena pitanja uzgajivači riže moći će odmah odgovoriti."
Da bi proces bio još jednostavniji, farmeri će uskoro odgovore na ta pitanja pronaći putem svojih mobilnih telefona. Moći će nazvati besplatan broj na kojem će čuti snimku na kojoj su pitanja o veličini polja, količini vreća prošlogodišnje riže te o dobu godine.
Mogu se naći i odgovori o prirodnim gnojivima, i još mnogo toga. Jednom kad farmeri odgovore na sva pitanja, bit će im poslana tekstovna poruka na mobitelu, s podacima o količini i tipu gnojiva koje bi trebali primijeniti. Roland Buresh kaže da bi učinak na farmere mogao biti značajan:
"Jednostavna računica pokazat će da bi na Filipinima – ukoliko u godini dana na ovaj način kontaktiramo samo pet tisuća farmera i njihova polja povećaju svoj urod za pola tone po hektaru – oni bi mogli povisiti svoju zaradu za oko pola milijuna dolara."
Osim financijske dobiti, ova bi tehnologija mogla pomoći farmerima u smanjenju zagađivanja gnojivom, kaže Danielle Nierenberg iz ekološke organizacije Worldwatch Institute:
"Na Filipinima i u čitavoj Aziji, gnojivo se koristi u pretjeranim količinama jer farmerima nitko nije objasnio kako ga se i koliko treba koristiti".
Danielle Nierenberg kaže da potencijal ove tehnologije seže daleko izvan Azije. Posljednjih osam mjeseci ona je putovala supsaharskom Afrikom i gdjegod se našla – od zabitih sela Ugande pa do siromašnih poljoprivrednika u Nigeru – gotovo da je svatko imao mobitel. Zbog dostupnosti i lakoće korištenja, ona misli da će farmeri u budućnosti najlakše informirati upravo preko mobitela. I ne samo informirati!
U Zambiji, na primjer, farmeri bez bankovnog računa mogu koristiti svoj mobitel za kupnju sjemena i gnojiva. A mogu saznati i cijenu po kojoj se njihov usjev prodaje na gradskim tržnicama. Na taj im način mobilni telefoni uštede put do grada. Stoga, iako ne mogu pomoći pri oranju ili berbi, mobiteli su postali jedno od najdragocjenijih oruđa farmera u siromašnim zemljama.