Linkovi

NATO razmatra fond od 100 milijardi eura za Ukrajinu, reagovala Mađarska


Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obraća se medijima tokom izjave uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u sjedištu NATO-a u Briselu, 3. aprila 2024. godine.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obraća se medijima tokom izjave uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u sjedištu NATO-a u Briselu, 3. aprila 2024. godine.

Članice NATO-a saglasile su se u srijedu da počnu da planiraju dugoročnu vojnu pomoć Ukrajini, ali su ministri spoljnih poslova različito reagovali na prijedlog generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da se to uradi putem petogodišnjeg fonda od 100 milijardi eura, prenosi Reuters.

Stoltenbergov plan također predviđa da NATO ima direktniju ulogu u koordinisanju zaliha oružja, municije i opreme za Ukrajinu da se brani od ruske invazije.

Zapadna vojna alijansa bi prema prijedlogu preuzela određenu koordinaciju od koalicije predvođene Amerikom, poznate kao Rammstein grupa - što je potez koji bi između ostalog trebalo da bude zaštita od eventualnog ukidanja američke pomoći ako se bivši predsjednik Donald Trump ponovo vrati u Bijelu kuću, prenosi Reuters pozivajući se na diplomate.

"Ukrajina ima hitne potrebe. Bilo kakvo odlaganje u pružanju pomoći ima trenutne posledice na ratištu. Moramo da promijenimo dinamiku naše podrške. Moramo da osiguramo pouzdanu i predvidljivu dugoročnu bezbjednosnu pomoć Ukrajini kako si se manje oslanjali na dobrovoljna izdvajanja a više na NATO obaveze, manje na kratkoročne ponude a više na višegodišnje obavezivanje", rekao je Stoltenberg u srijedu uoči sastanka.

Stoltenberg je rekao da je cilj da se odluka donese na samitu NATO-a u julu. NATO se kao organizacija do sada fokusirao na pomoć Ukrajini koja nije bila u oružju, iz straha da bi direktnija uloga mogla da izazove eskalaciju u sporu sa Rusijom. Članice su do sada na bilateralnoj osnovi izdvojile milijarde dolara za oružje Kijevu.

Međutim, diplomate na koje se poziva Reuters navode da nije poznato da li će biti prihvaćen iznos od 100 milijardi eura niti kako će to biti finansirano. NATO odluke donosi konsenzusom 32 članice.

Mađarski šef diplomatije Peter Szijjatro rekao je da "Mađarska neće podržati ni jedan prijedlog NATO-a koji bi alijansu mogao da približi ratu ili da je pretvori od odbrambene u ofanzivnu koaliciju", naveo je portparol mađarske vlade Zoltan Kovacs na X-u.

Stoltenberg je naveo da čvršći NATO okriv neće promijeniti odbrambenu prirodu alijanse i dodao da je uvjeren da bi primjedbe Mađarske mogle da budu riješene narednih nedjelja.

Njemačka ministrica spoljnih poslova Annalena Baerbock rekla je da je plan "ispravan i važan", a pozdravio ga je i letonski šef diplomatije Krisjanis Karins.

Drugi ministri su naveli da moraju da razmotre detalje i kako će se plan finansirati.

Uoči briselskih pregovora, državni sekretar SAD Antony Blinken obnovio je pozive Kongresu SAD da odobri vojnu pomoć Ukrajini.

"Nalazimo se u kritičnom trenutku kada je apsolutno neophodno da Ukrajinci dobiju ono što im je potrebno za odbranu, posebno kada je riječ o municiji i protivvazdušnoj odbrani", rekao je Blinken u utorak u Parizu tokom posjete jednom odbrambenom postrojenju sa francuskim ministrom odbrane.

Kongres SAD tek treba da odobri dodatni budžetski zahtev Bidenove administracije koji bi pružio pomoć za snabdijevanje ukrajinskih oružanih snaga i pomogao zemlji da se odbrani od ruskih ofanziva.

Biden je pozvao Predstavnički dom Kongresa SAD, predvođen republikancima da odobri paket vojne i finansijske pomoći. Republikanci u Predstavničkom domu su mjesecima odlagali akciju po tom pitanju, dajući prioritet domaćim pitanjima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da će ukrajinske snage morati da se povlače "postepeno, malim koracima", ako Kijev ne primi američku vojnu pomoć.

Francuski ministar spoljnih poslova Stephane Sejourne boravio je u Pekingu ranije ove nedelje. On je poslije sastanka sa kineskim ministrom spoljnih poslova Wangom Yijem rekao da Francuska očekuje da Kina prenese "jasne poruke" svom bliskom partneru Rusiji u vezi sa akcijama Moskve u Ukrajini.

Francuska i Kina nastoje da ojačaju veze posljednjih godina. Kineski predsjednik Xi Jinping planira posjetu Francuskoj u maju.

Tokom sastanaka u Parizu u februaru, Wang je rekao francuskom predsjedniku Macronu da Peking cijeni "nezavisan" stav njegove zemlje. Ali Pariz je također nastojao da izvrši pritisak na Peking po pitanju bliskih veza Pekinga i Moskve, koje su samo ojačale nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.

Američki i francuski zvaničnici rekli su da blisko sarađuju na efikasnom sprječavanju prenosa oružja i materijala u Rusiju iz Sjeverne Koreje i Kine, što bi moglo da podstakne odbrambenu industrijsku bazu Moskve.

U izvještaju su korištene neke informacije agencije Reuters i AP.
XS
SM
MD
LG