Istanbul danas domaćin drugom Međunarodnom danu jazza

Rođen u Americi početkom 20. stoljeća, jazz svoje korijene ima u afričkim tradicijama, crpi na evropskim glazbenim formama i razvija se u razne stilove diljem planeta

Jazz je istinski ljudsko iskustvo. Sposobnost ljudskih bića da najteže okolnosti i borbu pretvore u nešto kreativno i konstruktivno. To je nešto što je utkano u tkivo svakog ljudskog bića. Zato, mislim, ljudi i reagiraju na jazz. Osjećaju slobodu u njemu. A i obilježja jazza nešto su što zaslužuje divljenje. Jazz je dijalog. Jazz je razmjena. I timski rad. Jazz je doživljaj sadašnjeg trenutka i nije predrasudan.

• Herbie Hancock

Zahvaljujući dobrim ljudima iz Smithsoniana, konkretno – iz njegova Muzeja američke povijesti, travanj je sada poznat diljem svijeta kao Mjesec jazza (Jazz Appreciation Month, JAM), mjesec u kojemu slavimo jedan od najvećih američkih doprinosa svijetu glazbe. U čast jazza, kao autohtono američkog umjetničkog izraza, JAM je, 2001. godine, pokrenut na inicijativu kustosa Muzeja američke povijesti Johna Edwarda Hassea. Zamišljen da slavi jazz i kao živuću i kao povijesnu glazbu, JAM mnoštvom događaja, od besplatnih koncerata do obrazovnih programa, obilježavaju škole, najraznoraznije organizacije, čak i vlade – američka i mnoge strane.

Zašto baš travanj? Zato što je to mjesec u kojemu su rođeni neki od najvećih jazz glazbenika, između ostalih – Ella Fitzgerald, 25. travnja, Duke Ellington, 29. travnja. Za prvi JAM, 2001. godine, novčana je sredstva i osigurala Zaklada Elle Fitzgerald. Ovogodišnji, dvanaesti po redu JAM, čija tema je bila “U duhu i ritmu jazza,” slavio je tri legende jazza - vibrafonista Lionela Hamptona, pijanista i skladatelja Randyja Westona te basista i menadžera Johna Levyja.

Kulminaciju Mjeseca jazza predstavlja, drugu godinu za redom, Međunarodni dan jazza, koji se obilježava u više od 30 zemalja. Na Općoj konferenciji UNESCO-a, u studenome 2011., za Međunarodni je dan jazza određen zadnji dan JAM-a, 30. travnja. Službeni domaćin prvome, 2012. godine, bio je Pariz. Za službenog globalnog domaćina ovogodišnjeg Međunarodnog dana jazza odabran je Istanbul.

Dan je, u partnerstvu UNESCO-a sa Thelonious Monk Institute of Jazz, u Washingtonu, pokrenut sa ciljem da se jazz koristi kao obrazovno i kao sredstvo za postizanje mira, sloge, dijaloga, tolerancije, boljeg razumijevanja među kulturama, bolje suradnje među ljudima. Drugim riječima, da se ističu jazz i njegova diplomatska uloga zahvaljujući kojoj se ujedinjuju ljudi u svakom kutku svijeta.

Međunarodnim danom jazza predsjedaju Irina Bokova, glavna ravnateljica UNESCO-a i jazz pijanist i skladatelj Herbie Hancock, UNESCO-ov ambasador dobre volje za interkulturalni dijalog.

Turska ima dugu tradiciju jazza. Munir Ertegun, prvi ambasador Republike Turske u Washingtonu, tridesetih godina prošlog stoljeća otvorio je prostorije svoje ambasade afro-američkim jazz glazbenicima pruživši im tako priliku da slobodno sviraju u društveno-povijesnom kontekstu kojim je u to vrijeme vladala duboka rasna podijeljenost. Inspirirani očevom baštinom, sinovi Munira Erteguna – Ahmet i Nesuhi – osnovali su, 1947. godine, prvu jazz i gospel etiketu u SAD-u – Atlantic Records – koja je odigrala seminalnu ulogu u širenju ljepote jazza cijelim svijetom.

U poruci turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoğlua i ministra kulture i turizma Ömera Çelika rečeno je: “Turska pozdravlja priliku da bude domaćinom Međunarodnom danu jazza, u Istanbulu, 30. travnja. Tom prigodom, slavit ćemo jazz ne samo kao globalni jezik ljudskog duha, već i kao jezik inkluzivnijih društava, civlizacija koje se međusobno upotpunjuju i obogaćuju i UNESCO-vih ideala.” U svojoj pismenoj izjavi, Irina Bokova je, između ostaloga, rekla: “Stjecište svjetskih kultura, Istanbul je idealna lokacija za isticanje širokog utjecaja jazza.”

Danas prijepodne Herbie Hancock, saksofonist Wayne Shorter i drugi održavaju u Istanbulu posebni nastup za srednjoškolce. Na večerašnjem koncertu u Aja Ireni (Crkvi Svetog Mira), koji će na web sajtovima UNESCO-a, američkog Državnog tajništva i Thelonious Monk instituta biti prenošen uživo, nastupit će jazz glazbenici iz cijeloga svijeta: pijanisti John Beasley, George Duke, Robert Glasper, Herbie Hancock, Ramsey Lewis, Abdullah Ibrahim, Keiko Matsui, Eddie Palmieri; vokalisti Dianne Reeves, Joss Stone, Milton Nascimento, Al Jarreau, Rubén Blades; trubači Hugh Masekela, Terence Blanchard, Imer Demirer, Christian Scott; basisti James Genus, Marcus Miller, Ben Williams, Esperanza Spalding; bunjari Vinnie Colaiuta, Terry Lyne Carrington; gitaristi John McLaughlin, Lee Ritenour, Bilal Karaman, Joe Louis Walker; saksofonisti Jimmy Heath, Branford Marsalis, Igor Butman, Dale Barlow, Wayne Shorter, Liu Yuan; klarinetisti Anat Cohen, Hüsnü Şenlendirici; violinist Jean-Luc Ponty, perkusionisti Pedro Martinez, Zakir Hussain... i još mnogi, mnogi drugi.

Glavni koncert na Međunarodni dan jazza u Istanbulu, ali još 80 koncerata i događaja vezanih uz jazz u više od 30 zemalja, uključujući Argentinu, Australiju, Južnu Koreju, Francusku, Gabon, Maleziju, Trinidad i Tobago, Armeniju... U Meksiku, danas će biti održano više od 10 jazz koncerata; u Danskoj, u Kopenhagenu, cjelodnevni seminar i večernji koncert pod naslovom “Jazz As a Verb” okupit će i danske i glazbenike iz drugih zemalja; u Indiji, na mega-koncertu Jazz Goa nastupit će glazbenici iz cijeloga svijeta; u Swazilandu, poseban trodnevni program “Jazz Across Borders and Cultures” uključuje jazz radionice, jam sessione i koncerte.

Na Međunarodni dan jazza, rekao je Hancock, jazz se slavi, proučava i izvodi u cijelom svijetu, puna 24 sata. Kolaboracija je obilje – među jazz ikonama, stručnjacima, skladateljima, muzičarima, plesačima, piscima i misliocima koji su prigrlili ljepotu, duh i načela jazza i svoja iskustva slobodno dijele i razmijenjuju u gradovima velikima i malima, na svim kontinetima.” Prošle godine, više od milijardu ljudi sudjelovalo je u obrazovnim programima, nastupima i medijskom izvještavanju, rekao je Tom Carter, predsjednik Thelonious Monk Institute of Jazz, i dodao: “Fenomenalna brojka, vjerujemo da će ove godine biti nadmašena.”

JAM i UNESCO-ov Međunarodni dan jazza pružaju platforme za pojedince i zajednice da istražuju jazz načela slobode, uključivanja i kreativnosti da bi saznali kako je jazz transformirao Ameriku i nadahnuo ostatak svijeta.