Malarija je po život opasna bolest koju uzrokuju paraziti poput Plasmodium falciparum i Plasmodium malariae koji se prenose na ljude ubodima zaraženih ženki komaraca iz roda Anopheles.
Premda je kod nas više nema, za veći dio čovječanstva malarija predstavlja pošast i veliku opasnost. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 2019. bilo je zabilježeno preko 229 miliona slučajeva malarije, a 67% smrtnih slučajeva od ove bolesti su djeca ispod 5 godina starosti. Na regiju Afrike otpada oko 94% slučajeva malarije u svijetu. Malarija je bolest koja koči i socioekonomski razvoj određenih područja i nije samo zdravstveni problem. Iako postoje lijekovi za ovu bolest, to nije dovoljno, i jedan od ciljeva borbe s malarijom bio je i razvoj dovoljno efikasne vakcine.
Međutim, vakcine protiv parazita je još teže razviti nego vakcine protiv bakterija i virusa. Jednostavno – paraziti koji izazivaju malariju su složenije građe, pa je teže odrediti šta bi to moglo imati najpovoljnije dejstvo kao antigen i pobuditi imunološki odgovor organizma, a da pri tome ta vakcina bude i sigurna i da nuspojave ne prevagnu na koristi. Ovi paraziti imaju daleko više gena od virusa i treba dodati da se ne radi o samo jednoj vrsti parazita nego o više njih, što dodatno usložnjava pronalaženje najadekvatnijeg antigena.
Naučnici s Univerziteta Oxford i njihovi partneri izvijestili su 23. aprila o nalazima iz faze IIb ispitivanja kandidata za vakcinu protiv malarije, R21 / Matrix-M, koja je pokazala visoku efikasnost od 77% tokom 12 mjeseci praćenja. U svojim nalazima napominju da su prvi koji su ispunili cilj stvaranja ovakve vakcine koja bi prešla prag od 75% efikasnosti koji je zadala Svjetska zdravstvena organizacija. Samo neki od partnera u stvaranju i istraživanju ove vakcine su čuvena Londonska škole higijene i tropskih bolesti, Novavax, Kenija medicinski istraživački centar, Institut za serume Indija i Institut za zdravstvene studije u Nanoru, Burkina Faso.
Njihovi nalazi su još uvijek objavljeni u preprintu, i to Preprints with the Lancet te još nisu recenzirani, ali sudeći po preliminarnim rezultatima, ovo pruža mnogo nade za dijelove svijeta koji su u riziku od ove bolesti. Istraživanje je provedeno na 450 učesnika u dobi od 5 do 17 meseci, u Burkina Faso.
Vakcina, koja za sada nosi naziv R21/Matrix-M, zasniva se na cirkumsporozoitnom proteinu (CSP) parazita kao antigen i Matrix-M adjuvantu na bazi saponina koji se koristi u Novavaxovoj COVID-19 vakcini. Sporozoit je jedan od stadijuma razvoja parazita iz roda Plasmodium, a upravo sporozoiti luče cirkumsporozoitni protein. Istraživanja su pokazala kako bi ovaj protein bio dobra antigenska meta za vakcinu protiv malarije. R21 je proizveden ekspresijom rekombinantnih čestica sličnih virusu hepatitisa B (HBsAg) u jednoj vrsti kvasca naučnog naziva Hansenula polymorpha, koje obuhvaćaju središnje ponavljanje i C-kraj proteina CSP od Plasmodium falciparum, stopljen s N-terminalnim krajem virusolike čestice-nosača. Proizvodi ga Serum Institute of India.
Nakon obećavajućih rezultata Faze IIb, u planu je ispitivanje faze III s 4 800 djece iz četiri afričke zemlje. Ako je vakcina bude odobrena, Institut za serum u Indiji bi počeo s godišnjom proizvodnjom od preko 200 miliona doza.
* 29/04 edit: Iz prvobitnog naslova je izbrisana riječ "prva". Ovo nije prva vakcina protiv malarije - prva je odobrena 2015."
