Linkovi

Maida Krzović i AD Orion: lov na asteroide s NASA


Maida Krzović

Građanska nauka je način uključivanja svih onih koji vole nauku i žele s njom baviti u neku vrstu amaterskih, hobističkih, ali zapravo vrlo ozbiljnih istraživanja. To je veoma demokratičan pristup nauci, jer je otvoren za sve zainteresirane, a ne samo za one koji su završili neki naučni studij. Ujedino je i dobra metoda komunikacije nauke široj javnosti te jača javno razumijevanje nauke. Astronomija nudi veliki prostor za građane-naučnike da zadovolje svoju strast prema istraživanjima, pa čak i otkriju nešto novo i interesantno. 

Maida Krzović je jedna od takvih naučnika-građana/građanki. Završila je prvo Historiju umjetnosti i studij engleskog jezik i književnosti, da bi potom upisala i Master iz nečega potpuno drugačijeg – elektrotehnike.

„Mnogo sam zadovoljna ovom odlukom mada očekivano, nije bio lak prelaz u ovu oblast. Imam dosta interesovanja, kao što je amaterska astronomija, pisanje, trčanje, slikanje“, kaže Maida. Astronomija je Maidi ipak postala jedna dublja ljubav i interesovanje.

„Oduvijek me je fascinirala astronomija i njena otkrića pa sam počela ići na predavanja Oriona (op.a. Astronomsko udruženje Orion iz Sarajeva) čim sam saznala za njih, otprilike davne 2013. godine. Pohađala sam i školu Astronomije za početnike, koja se održavala na PMF-u, i ponekad posjetila poneko posmatranje koje je Orion organizovao. Na taj način sam proširivala svoje znanje i interesovanje za ovu nauku, i čekala sam zgodno vrijeme da im se priključim. Sada mi je žao što se nisam priključila ranije“, priča Krzović.

Ona je članica AD Orion već tri godine i kaže kako su za nju to bile prekrasne godine s mnogo nesvakidašnjih dešavanja, interesantnih predavanja, posmatranja, druženja, razmjenjivanja i diskusije o naučnim temama.

U Orion dolaze ljudi različitog obrazovanja i iz različitih oblasti - od fizičara, za koje možemo pretpostaviti da im je astronomija bliska, matematičara, onih koji su završili elektrotehniku, ali i onih koji dolaze iz oblasti umjetnosti.

„To nas čini zanimljivom skupinom ljudi koji uvijek žele nešto interesantno čuti i naučiti od drugih“, dodaje Maida.

Astronomsko Društvo Orion postoji već skoro 60 godina, a AD Orion je sljedbenik Univerzitetskog astronomskog društva Sarajevo koje je djelovalo u razdoblju od 1963. do 1992. godine pod vodstvom jednog od najpriznatijih astronoma sa naših područja Muhameda Muminovića. U tom zlatnom dobu bosanskohercegovačke astronomije u ovom udruženju su se izdavale knjige, udžbenici i druge publikacije vezane za astronomiju te je izgrađena Opservatorija na Trebeviću. Nažalost, ovaj objekt je u ratu devastiran i dugo traje borba za njegovu obnovu, ali je vrlo moguće da će uskoro biti obnovljen i da će astronomi u Bosni i Hercegovini nastaviti raditi u boljim uslovima.

„Planirana obnova Astronomske opservatorije u Sarajevu bit će od koristi ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za region. U ovom trenutku BiH je tamna mrlja u jugoistočnoj Evropi bez ijednog ozbiljnijeg astronomskog instrumenta“, kaže Muminović, naglašavajući kako se upravo preko astronomije mladi ljudi lakše usmjeravaju prema prirodnih naukama.

I zaista, djeca i mladi se često interesuju za nebeska tijela i svemir, ali u BiH imaju tako malo mogućnosti da zaista osjete kako je gledati kroz teleskop ili vidjeti planetarij. Obnova opservatorije dala bi nove mogućnosti edukacije priliku mladima za upoznaju, zavole i ostanu bliski s naukom, ali bi omogućila i javna posmatranja neba za sve zainteresirane

Od 2008. godine pa do danas, AD Orion je realizovao niz aktivnosti kao što su projekat 1000 Galileoskopa za 1000 škola u BiH - Jedno nebo za sve ili Meteorske mreže BiH. U proteklih 12 godina, AD Orion tim je redovni organizator javnih astronomskih posmatranja i predavanja i učesnik brojnih naučno-kulturnih manifestacija, te je na prostore BiH doveo i nemali broj globalnih inicijativa i programa iz oblasti astronomije. Charlie Bates Solar Astronomy Project, Universe Awareness, World Space Week, International Astronomical Search Collaboration (IASC), IAU 100 NameExoWorlds i NASA’s #CountdownToMars samo su neki od njih.

„Ja sam učestvovala u realizaciji predavanja za ljubitelje astronomije kao predavač u IASC projektu - potrazi za asteroidima, u posmatranjima koje smo organizovali naprimjer, meteorske kiše te kao pomoć u organizovanju STEAM radionica za učenike“, govori Maida.

Ovoliki rad i posvećenost nije prošao nezapaženo i Krzović je nedavno dobila NASA-ino priznanje za otkriće dva asteroida 2020. godine.

Radi se o asteroidima 2020 HF49 i 2020 HL27 i oni su otkriveni u sklopu IASC projekta. „Naš BiH tim je podijeljen u dva tima, a koordinišu nas naše članice Helena Bišćević i Medina Dugonjić. Potvrđeno je otkriće našeg tima za ova dva asteroida, dok je naš drugi tim otkrio jedan asteroid“, objašnjava Krzović.

Maida Krzović dobila priznanje NASA-e.
Maida Krzović dobila priznanje NASA-e.

Inače, AD Orion već četvrtu godinu aktivno učestvuje u globalnom NASA-inom IASC programu, što je zapravo građansko-naučni program potrage za asteroidima na daljinu. Trenutno nekoliko objekata detektovanih od strane AD Orion tima dobili su tzv. provisional status, što u praksi znači da su novootkriveni objekti prošli početnu fazu dvogodišnjeg procesa verifikacije i dobili privremeni status asteroida. Tek po završetku svih faza dvogodišnjeg verifikacijskog procesa, novootkrivene objekte će se moći zvanično klasifikovati kao asteroide. Ako se objekti otkriveni od strane Astronomskog društva Orion i zvanično potvrde kao asteroidi, astronomi iz ovog društva će imati mogućnost imenovanja čak četiri nova nebeska tijela.

„Mi u potrazi za asteroidima koristimo softver Astrometrica, te svako ponaosob obavlja pretragu setova fotografija snimljenih u Pan-STARRS (The Panoramic Survey Telescope and Rapid Response System) opservatoriju lociranom na Havajima, SAD, a koje mi dobijemo na ispitivanje“, objašnjava proceduru traženja asteroida Maida. Velike zasluge što je Orion uključen u ovaj projekat ima i predsjednica društva, fizičarka Adela Subašić-Kopić.

„Svakako da mnogo znači dobiti ovakvo priznanje od organizacije kakva je NASA, za rad koji obavljamo kao amateri astronomi. Astronomija je zaista jedna od najdinamičnijih nauka i jedna od rijetkih gdje amateri mogu učiniti toliko toga za njen razvoj. Ne moramo biti u observatorijima ili naučnim centrima u Texasu, Havajima ili Londonu da bismo dali svoj mali doprinos nauci. Također, to je i podstrek za dalje bavljenje naukom u svojoj oblasti, jer nam daje nadu da je moguće da naš trud bude primijećen“, ističe Maida.

Treba dodati da skoro svi zainteresovani mogu da prođu kroz obuku rukovanja softverom Astrometrica i poduče se glavnim principima uočavanja asteroida, međutim ipak je potrebno osnovno kompjutersko znanje, logičko razmišljanje i moć observacije da bi neko zaista savladao ovu metodu.

Poznato je da određeni broj asteroida može ući u Zemljinu atmosferu i takvi mogu predstavljati opasnost. Tu stupaju na scenu građani-naučnici koji nakon obuke mogu da mogu da analiziraju fotografije dijelova neba zabilježene moćnim teleskopima. Drugi način je direktno praćenje putem teleskopa, koje rade naučnici.

„Postoje parametri koje pratimo i upoređujemo, prateći par koraka ne bi li donijeli zaključak o potencijalnom asteroidu. Ako se parametri poklapaju, bilježimo potencijalni asteroid“, objašnjava ovu proceduru Maida.

Sve ovo govori kako je amaterska astronomija sve samo ne amaterska i lagana: građanska astronomija je itekako ozbiljna i podrazumijeva i IT i matematičke vještine. Možda se nekome otkriće jedno asteroida može učiniti malim i nedovoljno značajnim, ali svaki otkriveni i potvrđeni asteroid jeste jedan objekat više za koji znamo i koji možemo pratiti u budućnosti, za svaki slučaj.

Institucije poput NASA i ESA jesu ozbiljne ali i pored svih uposlenih, opet nemaju dovoljno ljudi da „prečešljavaju“ ogromnu količinu podataka. U tome i jeste snaga građanske nauke: u brojnosti, veliki broj ljudi koji iz hobija prikuplja podatke i dijeli ih, omogućavaći njihovu javnu dostupnost. A to može itekako pomoći i naučnoj zajednici.

Komentari

XS
SM
MD
LG