Osobama koje prežive srčani ili moždani udar ljekari preporučuju promjenu mnogih navika i načina života koji su imali do udara. Osnovne preporuke su - gubljenje prekomjerne težine, fizička aktivnost, prestanak pušenja. U studiji objavljenoj u časopisu Američkog medicinskog udruženja prezentirana su saznanja i podaci prikupljeni širom svijeta o tome koliko osobe koje su preživjele srčani ili moždani udar slijede preporuke ljekara.
Najkraći rezime je..... ne baš mnogo i ne baš dosljedno. A poruke o tome kako živjeti zdravije izricane su toliko često da je teško zamisliti da ima nekog ko ih nije čuo.
I doktorica Patrice Desvinge Nickens iz američkog Nacionalniog instituta za srce, pluća i krv po ko zna koji put poručuje:
„Oboljenja srca se mogu spriječiti. Zdrav način života smanjuje rizike.“
I uz tu poruku ističe tri osnovna elementa zdravog življenja:
„Ne pušiti, održavati primjerenu težinu, vježbati.“
Ignoriranje samo jednog od tih elemenata povećava rizik kardiovaskularnih oboljenja, posebno srčanih i moždanih udara, najvećih svjetskih ubica.
Doktor Koon Teo, ljekar Opće bolnice u kanadskom gradu Hamilton, čelnik obimnog istraživanja širom svijeta o načinu života onih koji preživjeli neki od udara, ističe:
„Jedna petina onih koji su preživjeli udar nastavlja pušiti. Samo jedna trećina redovno vježba. A dvije petine onih koji su preživjeli udar drži se zdrave dijete.“
I nije bitno gdje žive, dodaje doktor Teo:
„U najsiromašnjim zemljama ishrana je najlošija, ali ni preživjeli iz bogatih zemalja ne jedu mnogo zdravije.“
Sve u svemu, samo oko 4 procenta osoba obuhvaćenih istraživanjem slijedi preporuke ljekara:
„Sve zemlje bi morale naći načina da poboljšaju uslove života, da smanje procjep između nezdravog i zdravog življenja, posebno onih koji su preživjeli ovaj ili onaj udar“ - takođe upozorava doktor Teo..
Preporuke, nacionalnih i međunarodnih zdravstvenih organizacija, o kontroliranju krvnog pritiska i smanjivanju količine soli u hrani daju rezulatata.
I jedno i drugo smanjuje rizik srčanog ili moždanog udara kaže Janet Wright iz američke asocijacije Milion srca i preporučuje:
„Učinite neku malu promjenu i držite se toga svakodnevno. Dodajte malo voća ili povrća, potrudite se da vježbate makar 150 minuta svakog tjedna.“
Klinika za srčana oboljenja u Clevelandu provodi program zdravog života za svoje zaposlene. Doktor te klinike Michael Roizen savjetuje:
„Ključno je početi i, naravno, nastaviti. Kupite mjerač koraka, pokušajte svakog dana napraviti 10 hiljada koraka.“
A onima koji uzimaju lijekove za snižavanje krvnog protiska Janet Wright preporučuje da to čine kako je propisano:
„Svaki dan nekontroliranja krvnog pritiska štetno utiče na srce, bubrege, oči, krvne sudove i povećava rizik srčanog ili moždanog udara.“
Sve u svemu, ljekari, posebno specijalisti za oboljenja srca i krvih sudova, ističu i upozoravaju da je preventiva rizika jednog ili drugog udara u našim vlastitim rukama. I isto tako i život nakon preživljenog udara.
Najkraći rezime je..... ne baš mnogo i ne baš dosljedno. A poruke o tome kako živjeti zdravije izricane su toliko često da je teško zamisliti da ima nekog ko ih nije čuo.
I doktorica Patrice Desvinge Nickens iz američkog Nacionalniog instituta za srce, pluća i krv po ko zna koji put poručuje:
„Oboljenja srca se mogu spriječiti. Zdrav način života smanjuje rizike.“
I uz tu poruku ističe tri osnovna elementa zdravog življenja:
„Ne pušiti, održavati primjerenu težinu, vježbati.“
Ignoriranje samo jednog od tih elemenata povećava rizik kardiovaskularnih oboljenja, posebno srčanih i moždanih udara, najvećih svjetskih ubica.
Doktor Koon Teo, ljekar Opće bolnice u kanadskom gradu Hamilton, čelnik obimnog istraživanja širom svijeta o načinu života onih koji preživjeli neki od udara, ističe:
„Jedna petina onih koji su preživjeli udar nastavlja pušiti. Samo jedna trećina redovno vježba. A dvije petine onih koji su preživjeli udar drži se zdrave dijete.“
I nije bitno gdje žive, dodaje doktor Teo:
„U najsiromašnjim zemljama ishrana je najlošija, ali ni preživjeli iz bogatih zemalja ne jedu mnogo zdravije.“
Sve u svemu, samo oko 4 procenta osoba obuhvaćenih istraživanjem slijedi preporuke ljekara:
„Sve zemlje bi morale naći načina da poboljšaju uslove života, da smanje procjep između nezdravog i zdravog življenja, posebno onih koji su preživjeli ovaj ili onaj udar“ - takođe upozorava doktor Teo..
Preporuke, nacionalnih i međunarodnih zdravstvenih organizacija, o kontroliranju krvnog pritiska i smanjivanju količine soli u hrani daju rezulatata.
I jedno i drugo smanjuje rizik srčanog ili moždanog udara kaže Janet Wright iz američke asocijacije Milion srca i preporučuje:
„Učinite neku malu promjenu i držite se toga svakodnevno. Dodajte malo voća ili povrća, potrudite se da vježbate makar 150 minuta svakog tjedna.“
Klinika za srčana oboljenja u Clevelandu provodi program zdravog života za svoje zaposlene. Doktor te klinike Michael Roizen savjetuje:
„Ključno je početi i, naravno, nastaviti. Kupite mjerač koraka, pokušajte svakog dana napraviti 10 hiljada koraka.“
A onima koji uzimaju lijekove za snižavanje krvnog protiska Janet Wright preporučuje da to čine kako je propisano:
„Svaki dan nekontroliranja krvnog pritiska štetno utiče na srce, bubrege, oči, krvne sudove i povećava rizik srčanog ili moždanog udara.“
Sve u svemu, ljekari, posebno specijalisti za oboljenja srca i krvih sudova, ističu i upozoravaju da je preventiva rizika jednog ili drugog udara u našim vlastitim rukama. I isto tako i život nakon preživljenog udara.
