Dolina Qadisha u sjevernom dijelu Libana je prostor na kojem su, od kraja 7. vijeka, počele nicati samostanske naseobine u kojima su kršćani Maroniti živjeli i molili se. Sve ono što je stoljećima građeno i pravljeno na liticama dubokog klanca koji su izdubile vode rijeke Qadisha Ujedinjene nacije 1988. proglasile su dijelom svjetske kulturne baštine i stavile pod zaštitu UNESCO-a.
Dolina Qadisha je, i povijesno i vizuelno, vrijednost koju treba sačuvati. Tu se mogu naći neki od najstarijih krščanskih samostana, a desetinama hiljada godina prije naseljavanja Maronita, prirodne pećine ili izdubine u stijenama korištene su i kao skloništa i kao mjesta za ukop.
Duž 10 kilometara duge dolina nalazi se šest, vijekovima starih, crkava i samostana. Zbog ukupne kulturne, historijske i graditeljske vrijednosti i jedinstvenosti prirodnog ambijenta dolina Qadisha uvrštena je na UNESCO-vu listu svjetskog kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa prije 22 godine. Sada, međutim, predstavnici UNESKO-a upozoravaju vladu Libana da mora dosta toga učiniti da poboljša stanje u dolini ili će dolina biti skinuta sa liste.
Riad Keirouz, čelnik Odbora za zaštitu doline Qadisha čiji je cilj očuvati cjelovitost doline, ističe:
“Maroniti nikad nisu, niti će ikada više imati bilo koje drugo mjesto ili prostor kao što je dolina Qadisha da svijetu predstave maronitizam kao kulturu, tradiciju i civilizacijsku zajednicu.”
Maroniti-kršćani su najveća vjerska grupa na području doline Qadisha. Tokom stoljeća dolina je bila utočište i pribježište onima koji su tražili samotnost, i to ne samo kršćanima nego i u muslimanima-sufijima. Za suvremene turiste i hodočasnike dolina Qadisha je privlačna zbog mira i spokojstva kojim odiše taj prostor. Rolla, posjetiteljka iz Francuske kaže:
“Takav prostor za molitvu i takav prirodni ambijent omogućava vam da se duhovno opustite, zaboravite saobraćaj, zagađenja, ljude loše volje... Ovdje možete disati punim plućima.”
Prema zahtjevima UNESCO-a prostori i objekti uvršrteni u listu svjetskog kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa moraju održati originalne karakteristike. Dolina Qadisha se, međutim, mijenja.
Nova gradnja je jedan od problema, kaže predstavnik UNESCO-a Abdel Moneim Osman, i dodaje:
“Zabrinuti smo za obje odlike doline Qadisha. I materijalnu, dakle graditeljsku i, naravno, duhovnu odliku.”
Gospodin Osman kaže da su problemi koji takođe brinu kanalizacija, bez potrebnih saglasnosti podignuti restorani, korištenje rekreacionih vozila za sve vrste terena.
UNESCO je uputio pismo upozorenja libanskom ministru kulture. Ako se vrsta nasilja o kojoj je govorio gospodin Osman nastavi, moglo bi uslijediti i zvanično upozorenje i, konačno, preporuka da se dolina Qadisha skine sa liste svjetskog naslijeđa.
Konzervatori nastoje obnoviti punu svijest Libanaca o svim vrijednostima doline Qadisha. Nedavno su razaslali peticiju kojom traže pomoć u nastojanjima da se dolina sačuva kao dio svjetske baštine. Do sada je peticiju potpisalo preko 5 hiljada Libanaca. Među potpisnicima je i predsjednik Libana Michel Suleiman.
