"Umjesto da iznalaze načine da dalje kontrolišu šta novinari i građani rade na internetu, iranski zakonodavci bi trebali da promovišu slobodni protok informacija", rekao je u izjavi 1. novembra, Šerif Mansour, program koordinator CPJ-a za Bliski istok i sjevernu Afriku.
"Cijelo društvo pati kada se barijerama na internetu novinarima onemogućava da rade svoj posao", dodao je.
Zakon koji je u pitanju prošlog mjeseca je bio na raspravi u parlamentarnom pododboru i sada ide dalje sa prijedlogom zakona za koji se, prema navodima medija, očekuje da će biti odobren početkom 2022.
Nacrt zakona, objavljen u julu, postrožiće vladina ovlaštenja da se blokiraju web-stranice i platforme koje vode strane tehnološke kompanije bez lokalnih predstavnika u Iranu.
Takođe će se od ljudi tražiti da se registruju kako bi pristupili internetu dok će produkcija, prodaja i distribucija virtualnih privatnih mreža (VPN) kojima se može zaobići restrikcija vlade, biti kriminalizovana.
Međunarodne platforme društvenih medija već su blokirane u Iranu a novinari i drugi građani oslanjaju se na VPN kako bi pristupili Telegramu, Twitteru, YouTube-u ili Facebooku.
Od 15 zatvorenih novinara koje CPJ registruje na godišnjem nivou a objavljuje u mjesecu decembru, nekolicina je bila zatvorena jer je obljavljivana na društvenim mrežama.
Peticiju na internetu iz Irana kojom se poziva vlada da "ne stvara nove barijere" do sada je dobila više od 1,1 milion potpisa.
