Oporbena stranka Vetevendosje (Samoopredeljenje) odnijela je oko 48 posto glasova, prema zbroju od više od 90 posto glasačkih listića izglasanih u nedjelju.
Trijumf je gotovo udvostručio posljednji izborni nastup stranke 2019. godine, što je odraz gladi za novim vodstvom na problematičnom Kosovu.
"Ova velika pobjeda prilika je da započnemo promjene koje želimo", rekao je čelnik stranke Albin Kurti, već dugo trn u oku establišmenta, u pobjedničkom govoru.
"Izbori su uistinu bili referendum o pravdi i zapošljavanju te protiv korupcije i zarobljavanja države", dodao je 45-godišnjak, upozoravajući na "mnoge prepreke" pred nama.
Vanredni izbori uslijedili su nakon burne godine u kojoj je pandemija koronavirusa produbila socijalnu i ekonomsku krizu u bivšoj srpskoj pokrajini, koja je neovisnost proglasila prije 13 godina nakon separatističkog rata pod vodstvom pobunjenika etničkih Albanaca.
Jedna od najsiromašnijih europskih ekonomija, Kosovo se sada bori s padom izazvanim pandemijom, a vakcinacija tek treba započeti.
Ali za pristaše Vetevendosja, nedjeljni rezultati potaknuli su nadu u bolje dane, navijači su trubili, postavljali vatromet i okupljali se na glavnom trgu u glavnom gradu Prištini da proslave svoju pobjedu.
Sljedeće dvije najveće stranke zaostale su daleko, s oko 13, odnosno 17 posto za vladajuću centrističku Demokratsku ligu Kosova (LDK) i Demokratsku stranku Kosova (PDK) - stranku bivših pobunjenika koji već dugo dominiraju politikom u zemlji.
Oba su tabora priznala poraz, a odlazeći premijer LDK Avdullah Hoti obvezao se da će biti "konstruktivna oporba" u parlamentu.
Suzavac u parlamentu
Nekada poznato po provokativnim vratolomijama poput puštanja suzavca u parlamentu, Vetevendosje je započelo kao ulični pokret u 2000-ima protestirajući protiv lokalnih elita i međunarodnih utjecaja na Kosovu, koje je nakon rata bilo protektorat UN-a.
U izbornu politiku ušlo je 2011. godine, a posljednjih godina prigušila je svoje radikalnije ludorije.
Stranka se kandidirala na antikorupcijskoj platformi, optužujući prošle čelnike da su rasipali prve godine neovisnosti Kosova lošim upravljanjem dok su obični ljudi patili.
Većinu prošlog desetljeća Kosovom su upravljali bivši zapovjednici koji su vodili pobunu protiv srpskih snaga krajem 1990-ih.
Ako su nekoć bili proglašeni herojima neovisnosti, politička elita sada je postala zaštitno lice socijalnih i ekonomskih nevolja koje muče 1,8 milijuna stanovnika, gdje su prosječne plaće oko 500 eura (oko 600 dolara) mjesečno, a nezaposlenost mladih premašuje 50 posto.
"Ljudi čekaju promjene, čekaju uklanjanje onoga što nas je omelo, poput korupcije i nepotizma", rekao je liječnik Sadik Kelemendi za AFP prije nego što je glasao u snijegom prekrivenoj Prištini.
Bivši pobunjenici također su ove godine oslabljeni odsutnošću najviših čelnika, uključujući bivšeg predsjednika Hashima Thacija, kojega je u studenom sud u Haagu uhapsio zbog optužbi za ratne zločine datirane iz pobune protiv Srbije 1998-1999.
Nova generacija
Vetevendosje sada ima jasan put do vladajuće većine ako se udruže s manjinskim strankama, za koje je u skupštini od 120 članova rezervirano 20 mjesta, pola za srpsku zajednicu.
Stranka je također završila na prvom mjestu na posljednjim izborima 2019. godine, ali s nešto više od četvrtine glasova izdržali su samo 50-ak dana na vlasti prije nego što se njihova klimava koalicija s LDK-om raspala.
Jači prikaz ovog puta dijelom se pripisuje novom Kurtijevom savezu s vršiteljicom dužnosti predsjednika Vjose Osmani (38), koja je nedavno napustila LDK kako bi se pridružila Kurtiju, pretvorivši ih u karizmatični dvojac u kampanji.
"Mislim da je krajnje vrijeme da Kosovo predvode ne samo nova generacija političara u smislu dobi, već posebno u smislu mentalnog sklopa", rekla je Osmani za AFP uoči glasanja.
Iako se sam Kurti nije kandidirao za zastupnika - zabranjen je zbog sudske presude iz 2018. zbog bacanja suzavca u parlamentu - njegova ga stranka još uvijek može imenovati za premijera.
Poznat po čvrstom stavu o odnosima sa Srbijom, suočit će se s velikim pritiskom Zapada da ponovno pokrene razgovore sa sjevernim susjedom, koji još uvijek negira državnost Kosova.
Njihov dugotrajni spor izvor je velikih napetosti u regiji više od 20 godina nakon rata i prepreka za obje strane u njihovim snovima o pridruživanju Europskoj uniji.
