Linkovi

Top priča BiH

Cijena liječenja od koronavirusa prelazi mjesečna primanja građana

Računi lijekova. (Foto: BIRN BiH)

Cijena lijekova koje propisuju ljekari za liječenje oboljelih od koronavirusa kod pojedinih građana prelazi mjesečna primanja, ali do sada nije bilo inicijativa da se dopune ili ujednače liste lijekova koje građani mogu dobiti jeftinije ili potpuno besplatno, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Fata Muratović kaže da je porodica njene kćerke, koja broji tri člana, morala privatno platiti testiranje nakon što su dobili simptome koronavirusa jer su im rekli da Zeničko-dobojski kanton nema dovoljno testova.

“Beba je u tom vremenu imala upalu uha i temperature pa su se testirali. Vjerovali ili ne, sa testom koji su sami radili i lijekovima za njih troje, koštalo je 870 KM, a samo je zet zaposlen”, ispričala je Muratović za BIRN BiH, dodajući da je to veliki iznos na tročlanu porodicu s jednim izvorom prihoda.

Maja Mihalj iz Sarajeva je također morala pretrage raditi privatno, jer, kako kaže, iz Doma zdravlja je dobila uputu da laboratorijski nalazi koje oni rade ne obuhvataju sve potrebno.

“Kada bi sve šta sam kupila stavila na papir, to bi koštalo 500 KM. Možda je neko koristio i neke jeftinije preparate, ali sve što sam kupila je bilo zaista po preporuci ljekara”, ispričala je Mihalj.

Za liječenje su joj bili propisani antibiotici, analgetici, vitamini, te preparati za imunitet. Brojni drugi sagovornici koji su se javili BIRN-u BiH imali su slične troškove liječenja.

Trenutna lista pozitivnih lijekova u BiH sadrži samo nekoliko vrsta antibiotika koji se propisuju oboljelima od koronavirusa, ali ne i ostali preparati. Analiza BIRN-a BiH pokazala je da građani u različitim dijelovima BiH nemaju jednak pristup jeftinijim ili besplatnim lijekovima za koronavirus jer liste nisu ujednačene.

Prema odgovorima koje je dobio BIRN BiH, liste se od marta nisu mijenjale kako bi bile prilagođene potrebama pacijenata tokom pandemije.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo kažu kako nisu imali inicijativu za promjenu liste.

“S obzirom na veliki broj oboljelih članova Komisije za lijekove, istu nismo imali u zadnjih 15 dana, tako da ne postoji inicijativa za promjene liste, a ne možemo je ni mijenjati bez Federacije”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona kažu kako je nakon zahtjeva Doma zdravlja jedan lijek ubrzo odobren za potrebe bolničkog liječenja, dok za ostale potrebe nije bilo sličnih primjera.

“Inicijativa za revidiranje esencijalne liste – pozitivne liste lijekova TK-a zbog pandemije nije bilo od bilo kojih strana”, naveli su iz Ministarstva zdravstva ovog kantona.

Sagovornici s kojim su novinari BIRN-a BiH razgovarali kazali su da su im uglavnom od antibiotika propisivani Ciprol (Ciprofloksacin), Neocef i Pancef (Cefiksim), Sumamed (Azitromicin) i Favira (Favipiravir) te nerijetko dodatak Ecomer Imuno.

Na takozvanoj pozitivnoj “A” listi u Kantonu Sarajevo, sa koje su lijekovi plaćeni u cijelosti, nalaze se dva od ovih antibiotika. Još dva se nalaze na pozitivnoj listi lijekova “B” koji se plaćaju djelimično ili potpuno, dok se jedan antibiotik ne nalazi na listi i plaća se u potpunosti.

Prema listi Zeničko-dobojskog kantona, potpuno oslobođeni plaćanja su dva antibiotika, dok se tri ne nalaze na listi i plaćaju se u potpunosti.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da nezvanične informacije sa terena pokazuju da se COVID pacijentima u izolaciji preporučuje upotreba raznih vitamina, minerala i dodataka prehrani, uz antibiotik.

“Od lijekova se spominju antibiotici: Azitromicin i Cefiksim. Kada je u pitanju dostupnost navedenih lijekova, oba ova lijeka se nalaze na pozitivnoj listi lijekova TK-a”, rekli su iz Ministarstva zdravstva TK-a, dodajući da se jedan nalazi na listi “A”, drugi na listi “B”.

Liste koje je analizirao BIRN BiH pokazuju različit odnos kantona prema lijekovima koje danas propisuju ljekari za kućno liječenje. Neki kantoni imaju tek po jedan ili dva antibiotika na listi, dok drugi finansiraju ili učestvuju u troškovima za više antibiotika koje ljekari propisuju oboljelim od virusa.

Dodatni troškovi uz antibiotike

Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina
Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina

Iz Javne ustanove “Apoteke Sarajevo” za BIRN BiH su naveli da se za pacijente bez znakova pneumonije propisuju lijekovi za imunitet, snižavanje temperature, a da se u slučaju “najmanjeg znaka zapaljenja pluća” propisuju i antibiotici.

“Lijekovi protiv bolova i snižavanje tjelesne temperature se plaćaju, kao i svi suplementi za jačanje imunog sistema”, kazali su iz “Apoteka Sarajevo”.

Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, smatra kako je liječenje uz suplemente efikasnije i brže.

“Dokazano je da određeni suplementi poboljšavaju i jačaju imunitet, a s obzirom da je ovo virusna infekcija, jedini način prevencije i borbe trenutno, dok se ne desi vakcina, jeste korištenje različitih suplemenata, kao i korištenje hrane koja je zdrava, koja je energetski jaka”, kaže Kurtagić-Pepić.

Ona navodi kako se suplementi u BiH, pa i u svijetu plaćaju i da su vrlo često skupi, ali da su kod virusnih oboljenja izuzetno potrebni.

“Kod virusa je slučaj da živi u ćeliji, kao rezultat toga morate ubiti ćeliju da biste ubili virus. Jedini način jeste da ojačate organizam, da spriječite da virus unutar ćelije se toliko razmnoži i da napusti ćeliju i napadne druge ćelije”, istakla je ona.

Medina Imamović-Pino je na prvom pregledu bez testiranja i RTG-a pluća dobila terapiju, koja je nakon testiranja i ponovljena. Kupila je sve što su joj ljekari preporučili kako bi se što brže izliječila.

“Sve je bilo na recept, ali smo sve platili mi. Drugi pregled sve isto je i muž dobio. Djeca su također dobila antibiotik i imunoglukan. Nagrubo, samo ovo gore je oko 500 maraka. Ništa nije bilo besplatno”, naglasila je ona.

Još jedna sagovornica, sa kojom je uz uslov anonimnosti razgovarao BIRN BiH, kaže kako se cijela tročlana porodica morala liječiti privatno jer nisu mogli na telefon dobiti svoje ljekare i jer smatraju da nisu dobili odgovarajuću uslugu kada su otišli u ordinaciju.

“Oko 1.700 KM nas je koštalo to privatno liječenje za mjesec dana. Tu spadaju CT pluća, RTG pluća, razni nalazi krvi, između ostalog koji je i D dimer, te lijekovi. Mi smo imali sreću pa smo to mogli u tom trenutku priuštiti sebi, a šta će neki penzioner”, kaže ona i dodaje kako nijedan od ljekova kojeg su kupili nije bio na esencijalnoj listi lijekova, te su ga morali platiti u cijelom iznosu.

“Strašno je kad ste primorani da sav svoj budžet dajete za doktora ili posuđujete novac u ovom vremenu kad ljudi ostanu bez posla ili su jednostavno prepušteni sudbini”, zaključuje ona.

Iz “Apoteka Sarajevo” objašnjavaju kako je određeni broj antibiotika na esencijalnoj listi, te se uz recept mogu dobiti besplatno, ali da se svi dodatni suplementi plaćaju bez umanjenih troškova.

“Antibiotici Azitromicin, Ciprofloksacin, Doksiciklin se nalaze na esencijalnoj listi lijekova, te su pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje, oslobođeni plaćanja”, objašnjavaju iz “Apoteka”.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da su dvije vrste antibiotika koje se propisuju za liječenje od posljedica koronavirusa na pozitivnoj listi lijekova, ali da suplementi nisu.

Na Facebook grupi “Život poslije covida”, svoja iskustva su podijelili i oni pacijenti koji nisu plaćali puni iznos lijekova ili su antibiotike dobili potpuno besplatno. Oni kažu da se to razlikuje od kantona do kantona.

“Moja mama i sestra su sve platile u Zenici, apsolutno sve, dok pacijenti u Sarajevu eto makar taj antibiotik dobiju besplatno. Sve ostalo se kupuje i jedna prosječna plata teško može izdržati sve to. Na kraju antibiotik je najjeftiniji, svaki suplement je skuplji od antiobiotika”, kazala je Maida Mujčinović-Tinjak.

Iz Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Građani se nadaju refundaciji troškova lijekova

Drive in testing on coronavirus, Sarajevo
Drive in testing on coronavirus, Sarajevo

Prema primjerima sagovornika sa kojima je razgovarao BIRN BiH, liječenje antibioticima i dodatnim suplementima iznosi od 300 do više od 1.000 KM.

“Iznos liječenja jednog tretmana zavisi od težine kliničke slike pacijenta, dužine trajanja bolesti, životne dobi, što je individualno od pacijenta do pacijenta, te odabrane kombinacije lijekova i suplemenata”, naveli su iz “Apoteka Sarajevo”.

U nezvaničnim razgovorima sa nekoliko privatnih apoteka u Kantonu Sarajevo, rekli su da građani negoduju na visinu lijekova i da svakodnevno imaju upite da li će im ta sredstva biti refundirana.

Federalni Zavod zdravstvenog osiguranja je na upit BIRN BiH kazao da nisu nadležni za posebne liste i refundacije, već da to određuju kantonalni zavodi. Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo kažu kako je odluku o listi lijekova donijela Vlada, na prijedlog Ministarstva zdravstva ovog kantona.

“Zavod zdravstvenog osiguranja refundira sredstva samo za lijekove koji nisu dio Odluke o listi lijekova, a potrebni su u terapiji naših osiguranika”, naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo su za BIRN BiH rekli kako o refundiranju sredstava za lijekove treba da odluči onaj ko plaća, a to je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Ministarstva u Tuzli navode da sredstva potrošena na vitamine i preparate za imunitet neće biti refundirana.

“Ukoliko se misli na refundaciju troškova za vitamine, minerale i dodatke prehrani, oni ne spadaju pod esenciju i obavezno zdravstveno osiguranje bilo gdje u svijetu, te se u skladu s tim ne može očekivati refundacija troškova za navedeno”, kazali su iz Ministarstva.

Na upite BIRN-a BiH nisu odgovorili iz ostalih osam ministarstava zdravstva.

Antibiotici na listama

KANTON SARAJEVO: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

TUZLANSKI KANTON: Na “A” listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok je na listi “B” za participaciju u plaćanju Cefiksim. Lijek Favira nije na listi.

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin su na listi “A”, dok Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

POSAVSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin na listi. Cefiksim i Favipiravir nisu na listi i plaćaju se u potpunosti.

SREDNJOBOSANSKI KANTON: Azitromicin se nalazi na esencijalnoj listi, dok Ciprofloksacin, Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON: Na listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok Cefiksim i Favipiravir nisu.

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI KANTON: Besplatni lijekovi su Azitromicin te Cefiksim od pojedinih proizvođača dok je kod drugih potrebno učešće; uz djelimično učešće dostupan lijek Ciprofloksacin. Favipiravir se ne nalazi na listi.

HERCEGBOSANSKI KANTON: Na listi za djelimično plaćanje su Azitromicin, Cefiksim, Ciprofloksacin, dok Favipiravir nije.

UNSKO-SANSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, dok lijekovi Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

REPUBLIKA SRPSKA: Azitromicin, Cefiksim, Ciprol i Favipiravir nisu na listi, dok se na listi nalazi Ciprofloksacin.

See all News Updates of the Day

Ukrajina pokrenula krivični postupak zbog 'ilegalnog uvoza' ikone

Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo je u petak, 15. januara, da je Ured glavnog tužitelja Ukrajine pokrenuo postupak u vezi “ilegalnog uvoza” ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu.

“Ured glavnog tužitelja Ukrajine je pokrenuo postupak u krivičnom slučaju nelegalnog izvoza”, kazao je u pisanoj izjavi za RSE glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, Oleg Nikolenko.

U izjavi se navodi kako je neosporna činjenica da ikona, koja je sredinom decembra 2020. godine poklonjena Lavrovu, potiče sa teritorije Ukrajine.

Milorad Dodik, u intervjuu agenciji Srna 14. januara, rekao je da iz Ukrajine nikada nije dobio odgovor da li traže ikonu, niti su dostavljeni bilo kakvi podaci u vezi sa njom.

"Ukoliko Ukrajina dokaže da je tražila ikonu prije datuma kada sam imao sastanak sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovom, prihvatiću da im je predamo", rekao je Dodik.

U reakciji na ovu izjavu iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine kažu „Ukrajina odbacuje jezik uslovljavanja i ultimatume člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. Neosporna je činjenica da ikona potiče sa teritorije Ukrajine”.

Naveli su i da očekuju da vlasti BiH pruže pomoć u okviru krivične istrage kako bi se ovaj artefakt “što je prije moguće” vratio u Ukrajinu.

“Očekujemo da će, umjesto da ikonu pretvore u taoca domaće političke borbe, vlasti Bosne i Hercegovine pružiti pomoć u okviru krivične istrage,” kazali su u izjavi.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmytro Kuleba 6. januara je na svom Twitter profilu objavio da Ukrajina i dalje zahtijeva da joj se vrati ikona iz Luganjska.

"Ukrajinska ikona opekla je ruke, čak, i iskusnim ciničnim ruskim diplomatama koji su je se odrekli. Ali, gospodin Dodik i dalje laže, nadmašujući svoje starije prijatelje. Ukrajina i dalje zahtijeva povratak ikone", napisao Kuleba.

Iz Ministarstva su podsjetili da su i Ukrajina i BiH države potpisnice UNESCO-ve Konvencije iz 1970. godine o načinima zabrane i sprječavanja neovlaštenog uvoza, izvoza i prenosa vlasništva nad kulturnim dobrima.

“U skladu sa Članom 7. ove Konvencije, države potpisnice se obavezuju na zabranu uvoza kulturnih dobara ukradenih iz muzeja ili vjerskog ili sekularnog javnog spomenika ili slične institucije u drugu državu potpisnicu ove Konvencije, kao i da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se otkrilo i vratilo bilo koje kulturno dobro na zahtjev zemlje porijekla”, kazali su iz Ministarstva.

Dodik je pozlaćenu ikonu uručio Lavrovu 14. decembra.

Nakon toga, ambasada Ukrajine u BiH uputila je notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH u kojoj su ih zamolili za "detaljne informacije o porijeklu ovog predmeta ukrajinske kulturne baštine".

Rusija je 23. decembra vratila Ambasadi BiH u Moskvi ikonu koja je nastala prije 300 godina i pronađena u Luganjsku, na okupiranoj teritoriji Ukrajine, nakon što je izražena sumnja da se radi o ukrajinskom nacionalnom blagu.

Tužilaštvo BiH je 18. decembra formiralo predmet o ovom slučaju.

Hiljade radnika ostalo bez posla zbog pandemije

Hiljade radnika ostalo bez posla zbog pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

Život na temperaturi ispod nule

Život na temperaturi ispod nule
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:59 0:00

Nevladin sektor: Zapošljavanje bez konkursa uzelo maha tokom pandemije

Nevladin sektor: Zapošljavanje bez konkursa uzelo maha tokom pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:14 0:00

BiH naručila vakcine 4 proizvođača, prve se očekuju krajem januara ili početkom februara

Vakcina kompanije Moderna

Prve količine vakcina protiv korona virusa u Bosnu i Hercegovinu (BiH) će vjerovatno stići krajem januara ili početkom februara, rečeno je nakon sastanka u Doboju, koji je održan 11. januara na inicijativu Minstarstva civilnih poslova BiH.

“Više vakcina je u opticaju. Kroz Gavi i Covax mehanizam to su Pfizerova vakcina, Modernina, uskoro AstraZenecina. U Republici Srpskoj preko direktne nabavke bit će i vakcina Sputnjik V”, rekao je Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (RS).

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je na sjednici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBIH), koja se održava 11. januara u Sarajevu da se prve vakcine protiv virusa korona u BiH očekuju do kraja januara.

"Najave su bile da će se početkom godine pojaviti vakcina, a da će stanovništvo u cijelom svijetu u prvoj polovini ove godine u najvećoj mjeri biti vakcinisano, prije svega prioritetne grupe", rekao je Tegeltija.

Još nije poznato koliko će vakcina stići u BiH u prvoj pošiljci.

“Kako bi procedura nabavki vakcina tekla lakše i brže trebalo bi promijeniti određene članove Zakona o javnim nabavkama. Nismo raspravljali o detaljima, nego je rečeno da je potrebno da se taj Zakon promijeni”, rekao je Davor Pehar, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Pehar je dodao da su sastanku Savjetodavnog tijela za Covax mehanizam u BiH prisustvovali i predstavnici UNICEF-a , koji su izvijestili da je u toku nabavka frižidera za ultra hladni lanac za skladištenje vakcina na minus 80 stepeni.

“Najizglednije je da će prva stići Pfizerova vakcina. Mi smo spremni za tu priču”, dodao je Pehar.

Iz BiH do sada su upućene dvije porudžbine za vakcine protiv korona virusa.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je naručilo milion i 230 hiljada doza cjepiva kroz COVAX mehanizam, za 20 posto populacije putem Globalnog saveza za vakcine (GAVI). Iskazana je i potreba entiteta za 892.000 doza u okviru EU mehanizma nabavke.

Druga porudžbina odnosi se na nabavku vakcina Sputnjik V, koje je RS uputila ka Rusiji. Ova vakcina je u Rusiji registrovana u avgustu 2020.godine, ali još je nije potvrdila Svjetska zdravstvena organizacija, niti Evropska agencija za lijekove (EMA)

Zaključci današnjeg sastanka u Doboju detaljnije će biti predstavljeni u narednih nekoliko dana na ministarskoj konferenciji, koju će organizirati ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević i na kojoj će učestvovati entitetski ministri zdravstva.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG