Izdvojeno
Cijena liječenja od koronavirusa prelazi mjesečna primanja građana
Cijena lijekova koje propisuju ljekari za liječenje oboljelih od koronavirusa kod pojedinih građana prelazi mjesečna primanja, ali do sada nije bilo inicijativa da se dopune ili ujednače liste lijekova koje građani mogu dobiti jeftinije ili potpuno besplatno, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Fata Muratović kaže da je porodica njene kćerke, koja broji tri člana, morala privatno platiti testiranje nakon što su dobili simptome koronavirusa jer su im rekli da Zeničko-dobojski kanton nema dovoljno testova.
“Beba je u tom vremenu imala upalu uha i temperature pa su se testirali. Vjerovali ili ne, sa testom koji su sami radili i lijekovima za njih troje, koštalo je 870 KM, a samo je zet zaposlen”, ispričala je Muratović za BIRN BiH, dodajući da je to veliki iznos na tročlanu porodicu s jednim izvorom prihoda.
Maja Mihalj iz Sarajeva je također morala pretrage raditi privatno, jer, kako kaže, iz Doma zdravlja je dobila uputu da laboratorijski nalazi koje oni rade ne obuhvataju sve potrebno.
“Kada bi sve šta sam kupila stavila na papir, to bi koštalo 500 KM. Možda je neko koristio i neke jeftinije preparate, ali sve što sam kupila je bilo zaista po preporuci ljekara”, ispričala je Mihalj.
Za liječenje su joj bili propisani antibiotici, analgetici, vitamini, te preparati za imunitet. Brojni drugi sagovornici koji su se javili BIRN-u BiH imali su slične troškove liječenja.
Trenutna lista pozitivnih lijekova u BiH sadrži samo nekoliko vrsta antibiotika koji se propisuju oboljelima od koronavirusa, ali ne i ostali preparati. Analiza BIRN-a BiH pokazala je da građani u različitim dijelovima BiH nemaju jednak pristup jeftinijim ili besplatnim lijekovima za koronavirus jer liste nisu ujednačene.
Prema odgovorima koje je dobio BIRN BiH, liste se od marta nisu mijenjale kako bi bile prilagođene potrebama pacijenata tokom pandemije.
Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo kažu kako nisu imali inicijativu za promjenu liste.
“S obzirom na veliki broj oboljelih članova Komisije za lijekove, istu nismo imali u zadnjih 15 dana, tako da ne postoji inicijativa za promjene liste, a ne možemo je ni mijenjati bez Federacije”, stoji u odgovoru Ministarstva.
Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona kažu kako je nakon zahtjeva Doma zdravlja jedan lijek ubrzo odobren za potrebe bolničkog liječenja, dok za ostale potrebe nije bilo sličnih primjera.
“Inicijativa za revidiranje esencijalne liste – pozitivne liste lijekova TK-a zbog pandemije nije bilo od bilo kojih strana”, naveli su iz Ministarstva zdravstva ovog kantona.
Sagovornici s kojim su novinari BIRN-a BiH razgovarali kazali su da su im uglavnom od antibiotika propisivani Ciprol (Ciprofloksacin), Neocef i Pancef (Cefiksim), Sumamed (Azitromicin) i Favira (Favipiravir) te nerijetko dodatak Ecomer Imuno.
Na takozvanoj pozitivnoj “A” listi u Kantonu Sarajevo, sa koje su lijekovi plaćeni u cijelosti, nalaze se dva od ovih antibiotika. Još dva se nalaze na pozitivnoj listi lijekova “B” koji se plaćaju djelimično ili potpuno, dok se jedan antibiotik ne nalazi na listi i plaća se u potpunosti.
Prema listi Zeničko-dobojskog kantona, potpuno oslobođeni plaćanja su dva antibiotika, dok se tri ne nalaze na listi i plaćaju se u potpunosti.
Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da nezvanične informacije sa terena pokazuju da se COVID pacijentima u izolaciji preporučuje upotreba raznih vitamina, minerala i dodataka prehrani, uz antibiotik.
“Od lijekova se spominju antibiotici: Azitromicin i Cefiksim. Kada je u pitanju dostupnost navedenih lijekova, oba ova lijeka se nalaze na pozitivnoj listi lijekova TK-a”, rekli su iz Ministarstva zdravstva TK-a, dodajući da se jedan nalazi na listi “A”, drugi na listi “B”.
Liste koje je analizirao BIRN BiH pokazuju različit odnos kantona prema lijekovima koje danas propisuju ljekari za kućno liječenje. Neki kantoni imaju tek po jedan ili dva antibiotika na listi, dok drugi finansiraju ili učestvuju u troškovima za više antibiotika koje ljekari propisuju oboljelim od virusa.
Dodatni troškovi uz antibiotike
Iz Javne ustanove “Apoteke Sarajevo” za BIRN BiH su naveli da se za pacijente bez znakova pneumonije propisuju lijekovi za imunitet, snižavanje temperature, a da se u slučaju “najmanjeg znaka zapaljenja pluća” propisuju i antibiotici.
“Lijekovi protiv bolova i snižavanje tjelesne temperature se plaćaju, kao i svi suplementi za jačanje imunog sistema”, kazali su iz “Apoteka Sarajevo”.
Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, smatra kako je liječenje uz suplemente efikasnije i brže.
“Dokazano je da određeni suplementi poboljšavaju i jačaju imunitet, a s obzirom da je ovo virusna infekcija, jedini način prevencije i borbe trenutno, dok se ne desi vakcina, jeste korištenje različitih suplemenata, kao i korištenje hrane koja je zdrava, koja je energetski jaka”, kaže Kurtagić-Pepić.
Ona navodi kako se suplementi u BiH, pa i u svijetu plaćaju i da su vrlo često skupi, ali da su kod virusnih oboljenja izuzetno potrebni.
“Kod virusa je slučaj da živi u ćeliji, kao rezultat toga morate ubiti ćeliju da biste ubili virus. Jedini način jeste da ojačate organizam, da spriječite da virus unutar ćelije se toliko razmnoži i da napusti ćeliju i napadne druge ćelije”, istakla je ona.
Medina Imamović-Pino je na prvom pregledu bez testiranja i RTG-a pluća dobila terapiju, koja je nakon testiranja i ponovljena. Kupila je sve što su joj ljekari preporučili kako bi se što brže izliječila.
“Sve je bilo na recept, ali smo sve platili mi. Drugi pregled sve isto je i muž dobio. Djeca su također dobila antibiotik i imunoglukan. Nagrubo, samo ovo gore je oko 500 maraka. Ništa nije bilo besplatno”, naglasila je ona.
Još jedna sagovornica, sa kojom je uz uslov anonimnosti razgovarao BIRN BiH, kaže kako se cijela tročlana porodica morala liječiti privatno jer nisu mogli na telefon dobiti svoje ljekare i jer smatraju da nisu dobili odgovarajuću uslugu kada su otišli u ordinaciju.
“Oko 1.700 KM nas je koštalo to privatno liječenje za mjesec dana. Tu spadaju CT pluća, RTG pluća, razni nalazi krvi, između ostalog koji je i D dimer, te lijekovi. Mi smo imali sreću pa smo to mogli u tom trenutku priuštiti sebi, a šta će neki penzioner”, kaže ona i dodaje kako nijedan od ljekova kojeg su kupili nije bio na esencijalnoj listi lijekova, te su ga morali platiti u cijelom iznosu.
“Strašno je kad ste primorani da sav svoj budžet dajete za doktora ili posuđujete novac u ovom vremenu kad ljudi ostanu bez posla ili su jednostavno prepušteni sudbini”, zaključuje ona.
Iz “Apoteka Sarajevo” objašnjavaju kako je određeni broj antibiotika na esencijalnoj listi, te se uz recept mogu dobiti besplatno, ali da se svi dodatni suplementi plaćaju bez umanjenih troškova.
“Antibiotici Azitromicin, Ciprofloksacin, Doksiciklin se nalaze na esencijalnoj listi lijekova, te su pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje, oslobođeni plaćanja”, objašnjavaju iz “Apoteka”.
Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da su dvije vrste antibiotika koje se propisuju za liječenje od posljedica koronavirusa na pozitivnoj listi lijekova, ali da suplementi nisu.
Na Facebook grupi “Život poslije covida”, svoja iskustva su podijelili i oni pacijenti koji nisu plaćali puni iznos lijekova ili su antibiotike dobili potpuno besplatno. Oni kažu da se to razlikuje od kantona do kantona.
“Moja mama i sestra su sve platile u Zenici, apsolutno sve, dok pacijenti u Sarajevu eto makar taj antibiotik dobiju besplatno. Sve ostalo se kupuje i jedna prosječna plata teško može izdržati sve to. Na kraju antibiotik je najjeftiniji, svaki suplement je skuplji od antiobiotika”, kazala je Maida Mujčinović-Tinjak.
Iz Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.
Građani se nadaju refundaciji troškova lijekova
Prema primjerima sagovornika sa kojima je razgovarao BIRN BiH, liječenje antibioticima i dodatnim suplementima iznosi od 300 do više od 1.000 KM.
“Iznos liječenja jednog tretmana zavisi od težine kliničke slike pacijenta, dužine trajanja bolesti, životne dobi, što je individualno od pacijenta do pacijenta, te odabrane kombinacije lijekova i suplemenata”, naveli su iz “Apoteka Sarajevo”.
U nezvaničnim razgovorima sa nekoliko privatnih apoteka u Kantonu Sarajevo, rekli su da građani negoduju na visinu lijekova i da svakodnevno imaju upite da li će im ta sredstva biti refundirana.
Federalni Zavod zdravstvenog osiguranja je na upit BIRN BiH kazao da nisu nadležni za posebne liste i refundacije, već da to određuju kantonalni zavodi. Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo kažu kako je odluku o listi lijekova donijela Vlada, na prijedlog Ministarstva zdravstva ovog kantona.
“Zavod zdravstvenog osiguranja refundira sredstva samo za lijekove koji nisu dio Odluke o listi lijekova, a potrebni su u terapiji naših osiguranika”, naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a.
Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo su za BIRN BiH rekli kako o refundiranju sredstava za lijekove treba da odluči onaj ko plaća, a to je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.
Iz Ministarstva u Tuzli navode da sredstva potrošena na vitamine i preparate za imunitet neće biti refundirana.
“Ukoliko se misli na refundaciju troškova za vitamine, minerale i dodatke prehrani, oni ne spadaju pod esenciju i obavezno zdravstveno osiguranje bilo gdje u svijetu, te se u skladu s tim ne može očekivati refundacija troškova za navedeno”, kazali su iz Ministarstva.
Na upite BIRN-a BiH nisu odgovorili iz ostalih osam ministarstava zdravstva.
Antibiotici na listama
KANTON SARAJEVO: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.
TUZLANSKI KANTON: Na “A” listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok je na listi “B” za participaciju u plaćanju Cefiksim. Lijek Favira nije na listi.
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin su na listi “A”, dok Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.
POSAVSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin na listi. Cefiksim i Favipiravir nisu na listi i plaćaju se u potpunosti.
SREDNJOBOSANSKI KANTON: Azitromicin se nalazi na esencijalnoj listi, dok Ciprofloksacin, Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON: Na listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok Cefiksim i Favipiravir nisu.
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI KANTON: Besplatni lijekovi su Azitromicin te Cefiksim od pojedinih proizvođača dok je kod drugih potrebno učešće; uz djelimično učešće dostupan lijek Ciprofloksacin. Favipiravir se ne nalazi na listi.
HERCEGBOSANSKI KANTON: Na listi za djelimično plaćanje su Azitromicin, Cefiksim, Ciprofloksacin, dok Favipiravir nije.
UNSKO-SANSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, dok lijekovi Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.
REPUBLIKA SRPSKA: Azitromicin, Cefiksim, Ciprol i Favipiravir nisu na listi, dok se na listi nalazi Ciprofloksacin.
See all News Updates of the Day
Obavještajni propusti Izraela i novi poredak na Bliskom istoku
Dok se Izrael se i dalje bori sa militanatima Hamasa koji su probili barijere oko Gaze i upadali u mjesta na jugu zemlje, ubijajući stotine civila u izraelskim gradovima, šefovi odbrane suočilli su se sa sve težim pitanjima o tome kako je takva katastrofa mogla da se dogodi.
Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.
"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.
Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.
Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.
Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.
Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.
Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.
Obavještajni neuspjeh
Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.
"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.
"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.
Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.
Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.
Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.
U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.
"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".
Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka
Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.
Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.
"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.
Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".
"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".
Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.
U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.
Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.
"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.
Trenutak u kom je napad izveden
Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.
"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".
Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.
Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".
On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.
U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.
"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.
Uticaj Irana
Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.
"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.
Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.
U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.
Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.
Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".
Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".
"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.
Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.
Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".
SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida
Američki i meksički zvaničnici održali su razgovore o imigraciji, ilegalnoj trgovini drogom i drugim izazovima u Meksiko Cityju. Zbunjenost oko mogućeg proširenja graničnog zida natjerala je američkog ministra za sigurnost u zemlji da napravi pauzu tokom dnevnog reda i razjasni stav administracije.
Biden kaže da ne može zaustaviti izgradnju zida na granici sa Meksikom
Predsjednik Joe Biden u četvrtak je branio odluku svoje administracije da odustane od 26 saveznih zakona u Južnom Texasu kako bi se omogućila izgradnja dodatnog graničnog zida u dužini od oko 32 kilometra.
Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.
Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."
"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."
To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".
Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.
"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).
Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.
U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.
Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.
"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.
Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.
Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".
Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.
"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.
Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.
"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.
James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan
Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.
On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.
Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.
"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.
Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".
Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.
Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.
Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma
Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.
Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.
Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.
Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.
Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.
Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.
Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.
McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.
Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.
