Linkovi

Izdvojeno

Cijena liječenja od koronavirusa prelazi mjesečna primanja građana

Računi lijekova. (Foto: BIRN BiH)

Cijena lijekova koje propisuju ljekari za liječenje oboljelih od koronavirusa kod pojedinih građana prelazi mjesečna primanja, ali do sada nije bilo inicijativa da se dopune ili ujednače liste lijekova koje građani mogu dobiti jeftinije ili potpuno besplatno, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Fata Muratović kaže da je porodica njene kćerke, koja broji tri člana, morala privatno platiti testiranje nakon što su dobili simptome koronavirusa jer su im rekli da Zeničko-dobojski kanton nema dovoljno testova.

“Beba je u tom vremenu imala upalu uha i temperature pa su se testirali. Vjerovali ili ne, sa testom koji su sami radili i lijekovima za njih troje, koštalo je 870 KM, a samo je zet zaposlen”, ispričala je Muratović za BIRN BiH, dodajući da je to veliki iznos na tročlanu porodicu s jednim izvorom prihoda.

Maja Mihalj iz Sarajeva je također morala pretrage raditi privatno, jer, kako kaže, iz Doma zdravlja je dobila uputu da laboratorijski nalazi koje oni rade ne obuhvataju sve potrebno.

“Kada bi sve šta sam kupila stavila na papir, to bi koštalo 500 KM. Možda je neko koristio i neke jeftinije preparate, ali sve što sam kupila je bilo zaista po preporuci ljekara”, ispričala je Mihalj.

Za liječenje su joj bili propisani antibiotici, analgetici, vitamini, te preparati za imunitet. Brojni drugi sagovornici koji su se javili BIRN-u BiH imali su slične troškove liječenja.

Trenutna lista pozitivnih lijekova u BiH sadrži samo nekoliko vrsta antibiotika koji se propisuju oboljelima od koronavirusa, ali ne i ostali preparati. Analiza BIRN-a BiH pokazala je da građani u različitim dijelovima BiH nemaju jednak pristup jeftinijim ili besplatnim lijekovima za koronavirus jer liste nisu ujednačene.

Prema odgovorima koje je dobio BIRN BiH, liste se od marta nisu mijenjale kako bi bile prilagođene potrebama pacijenata tokom pandemije.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo kažu kako nisu imali inicijativu za promjenu liste.

“S obzirom na veliki broj oboljelih članova Komisije za lijekove, istu nismo imali u zadnjih 15 dana, tako da ne postoji inicijativa za promjene liste, a ne možemo je ni mijenjati bez Federacije”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona kažu kako je nakon zahtjeva Doma zdravlja jedan lijek ubrzo odobren za potrebe bolničkog liječenja, dok za ostale potrebe nije bilo sličnih primjera.

“Inicijativa za revidiranje esencijalne liste – pozitivne liste lijekova TK-a zbog pandemije nije bilo od bilo kojih strana”, naveli su iz Ministarstva zdravstva ovog kantona.

Sagovornici s kojim su novinari BIRN-a BiH razgovarali kazali su da su im uglavnom od antibiotika propisivani Ciprol (Ciprofloksacin), Neocef i Pancef (Cefiksim), Sumamed (Azitromicin) i Favira (Favipiravir) te nerijetko dodatak Ecomer Imuno.

Na takozvanoj pozitivnoj “A” listi u Kantonu Sarajevo, sa koje su lijekovi plaćeni u cijelosti, nalaze se dva od ovih antibiotika. Još dva se nalaze na pozitivnoj listi lijekova “B” koji se plaćaju djelimično ili potpuno, dok se jedan antibiotik ne nalazi na listi i plaća se u potpunosti.

Prema listi Zeničko-dobojskog kantona, potpuno oslobođeni plaćanja su dva antibiotika, dok se tri ne nalaze na listi i plaćaju se u potpunosti.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da nezvanične informacije sa terena pokazuju da se COVID pacijentima u izolaciji preporučuje upotreba raznih vitamina, minerala i dodataka prehrani, uz antibiotik.

“Od lijekova se spominju antibiotici: Azitromicin i Cefiksim. Kada je u pitanju dostupnost navedenih lijekova, oba ova lijeka se nalaze na pozitivnoj listi lijekova TK-a”, rekli su iz Ministarstva zdravstva TK-a, dodajući da se jedan nalazi na listi “A”, drugi na listi “B”.

Liste koje je analizirao BIRN BiH pokazuju različit odnos kantona prema lijekovima koje danas propisuju ljekari za kućno liječenje. Neki kantoni imaju tek po jedan ili dva antibiotika na listi, dok drugi finansiraju ili učestvuju u troškovima za više antibiotika koje ljekari propisuju oboljelim od virusa.

Dodatni troškovi uz antibiotike

Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina
Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina

Iz Javne ustanove “Apoteke Sarajevo” za BIRN BiH su naveli da se za pacijente bez znakova pneumonije propisuju lijekovi za imunitet, snižavanje temperature, a da se u slučaju “najmanjeg znaka zapaljenja pluća” propisuju i antibiotici.

“Lijekovi protiv bolova i snižavanje tjelesne temperature se plaćaju, kao i svi suplementi za jačanje imunog sistema”, kazali su iz “Apoteka Sarajevo”.

Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, smatra kako je liječenje uz suplemente efikasnije i brže.

“Dokazano je da određeni suplementi poboljšavaju i jačaju imunitet, a s obzirom da je ovo virusna infekcija, jedini način prevencije i borbe trenutno, dok se ne desi vakcina, jeste korištenje različitih suplemenata, kao i korištenje hrane koja je zdrava, koja je energetski jaka”, kaže Kurtagić-Pepić.

Ona navodi kako se suplementi u BiH, pa i u svijetu plaćaju i da su vrlo često skupi, ali da su kod virusnih oboljenja izuzetno potrebni.

“Kod virusa je slučaj da živi u ćeliji, kao rezultat toga morate ubiti ćeliju da biste ubili virus. Jedini način jeste da ojačate organizam, da spriječite da virus unutar ćelije se toliko razmnoži i da napusti ćeliju i napadne druge ćelije”, istakla je ona.

Medina Imamović-Pino je na prvom pregledu bez testiranja i RTG-a pluća dobila terapiju, koja je nakon testiranja i ponovljena. Kupila je sve što su joj ljekari preporučili kako bi se što brže izliječila.

“Sve je bilo na recept, ali smo sve platili mi. Drugi pregled sve isto je i muž dobio. Djeca su također dobila antibiotik i imunoglukan. Nagrubo, samo ovo gore je oko 500 maraka. Ništa nije bilo besplatno”, naglasila je ona.

Još jedna sagovornica, sa kojom je uz uslov anonimnosti razgovarao BIRN BiH, kaže kako se cijela tročlana porodica morala liječiti privatno jer nisu mogli na telefon dobiti svoje ljekare i jer smatraju da nisu dobili odgovarajuću uslugu kada su otišli u ordinaciju.

“Oko 1.700 KM nas je koštalo to privatno liječenje za mjesec dana. Tu spadaju CT pluća, RTG pluća, razni nalazi krvi, između ostalog koji je i D dimer, te lijekovi. Mi smo imali sreću pa smo to mogli u tom trenutku priuštiti sebi, a šta će neki penzioner”, kaže ona i dodaje kako nijedan od ljekova kojeg su kupili nije bio na esencijalnoj listi lijekova, te su ga morali platiti u cijelom iznosu.

“Strašno je kad ste primorani da sav svoj budžet dajete za doktora ili posuđujete novac u ovom vremenu kad ljudi ostanu bez posla ili su jednostavno prepušteni sudbini”, zaključuje ona.

Iz “Apoteka Sarajevo” objašnjavaju kako je određeni broj antibiotika na esencijalnoj listi, te se uz recept mogu dobiti besplatno, ali da se svi dodatni suplementi plaćaju bez umanjenih troškova.

“Antibiotici Azitromicin, Ciprofloksacin, Doksiciklin se nalaze na esencijalnoj listi lijekova, te su pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje, oslobođeni plaćanja”, objašnjavaju iz “Apoteka”.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da su dvije vrste antibiotika koje se propisuju za liječenje od posljedica koronavirusa na pozitivnoj listi lijekova, ali da suplementi nisu.

Na Facebook grupi “Život poslije covida”, svoja iskustva su podijelili i oni pacijenti koji nisu plaćali puni iznos lijekova ili su antibiotike dobili potpuno besplatno. Oni kažu da se to razlikuje od kantona do kantona.

“Moja mama i sestra su sve platile u Zenici, apsolutno sve, dok pacijenti u Sarajevu eto makar taj antibiotik dobiju besplatno. Sve ostalo se kupuje i jedna prosječna plata teško može izdržati sve to. Na kraju antibiotik je najjeftiniji, svaki suplement je skuplji od antiobiotika”, kazala je Maida Mujčinović-Tinjak.

Iz Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Građani se nadaju refundaciji troškova lijekova

Drive in testing on coronavirus, Sarajevo
Drive in testing on coronavirus, Sarajevo

Prema primjerima sagovornika sa kojima je razgovarao BIRN BiH, liječenje antibioticima i dodatnim suplementima iznosi od 300 do više od 1.000 KM.

“Iznos liječenja jednog tretmana zavisi od težine kliničke slike pacijenta, dužine trajanja bolesti, životne dobi, što je individualno od pacijenta do pacijenta, te odabrane kombinacije lijekova i suplemenata”, naveli su iz “Apoteka Sarajevo”.

U nezvaničnim razgovorima sa nekoliko privatnih apoteka u Kantonu Sarajevo, rekli su da građani negoduju na visinu lijekova i da svakodnevno imaju upite da li će im ta sredstva biti refundirana.

Federalni Zavod zdravstvenog osiguranja je na upit BIRN BiH kazao da nisu nadležni za posebne liste i refundacije, već da to određuju kantonalni zavodi. Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo kažu kako je odluku o listi lijekova donijela Vlada, na prijedlog Ministarstva zdravstva ovog kantona.

“Zavod zdravstvenog osiguranja refundira sredstva samo za lijekove koji nisu dio Odluke o listi lijekova, a potrebni su u terapiji naših osiguranika”, naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo su za BIRN BiH rekli kako o refundiranju sredstava za lijekove treba da odluči onaj ko plaća, a to je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Ministarstva u Tuzli navode da sredstva potrošena na vitamine i preparate za imunitet neće biti refundirana.

“Ukoliko se misli na refundaciju troškova za vitamine, minerale i dodatke prehrani, oni ne spadaju pod esenciju i obavezno zdravstveno osiguranje bilo gdje u svijetu, te se u skladu s tim ne može očekivati refundacija troškova za navedeno”, kazali su iz Ministarstva.

Na upite BIRN-a BiH nisu odgovorili iz ostalih osam ministarstava zdravstva.

Antibiotici na listama

KANTON SARAJEVO: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

TUZLANSKI KANTON: Na “A” listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok je na listi “B” za participaciju u plaćanju Cefiksim. Lijek Favira nije na listi.

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin su na listi “A”, dok Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

POSAVSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin na listi. Cefiksim i Favipiravir nisu na listi i plaćaju se u potpunosti.

SREDNJOBOSANSKI KANTON: Azitromicin se nalazi na esencijalnoj listi, dok Ciprofloksacin, Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON: Na listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok Cefiksim i Favipiravir nisu.

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI KANTON: Besplatni lijekovi su Azitromicin te Cefiksim od pojedinih proizvođača dok je kod drugih potrebno učešće; uz djelimično učešće dostupan lijek Ciprofloksacin. Favipiravir se ne nalazi na listi.

HERCEGBOSANSKI KANTON: Na listi za djelimično plaćanje su Azitromicin, Cefiksim, Ciprofloksacin, dok Favipiravir nije.

UNSKO-SANSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, dok lijekovi Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

REPUBLIKA SRPSKA: Azitromicin, Cefiksim, Ciprol i Favipiravir nisu na listi, dok se na listi nalazi Ciprofloksacin.

See all News Updates of the Day

Sumorne prognoze stanja svjetske ekonomije za 2023.

Prodaja igračaka na Crni petak u prodavnici Walmart, Wilmington, Delawareu, 25. novembar 2022. (Foto: Samuel Corum / AFP)

Izgledi za globalnu ekonomiju pogoršali su se, prema brojnim nedavnim analizama, jer rat u Ukrajini nastavlja da opterećuje trgovinu, posebno u Evropi, a tržišta čekaju potpunije otvaranje kineske ekonomije nakon višemjesečnih poremećaja izazvanih karantinima uvedenim zbog Covida.

U Sjedinjenim Državama, situacija na tržištu rada i usporavanja poslovnih aktivnosti podstakli su strah od recesije. Globalno gledano, inflacija je rasla, a poslovna aktivnost, posebno u eurozoni i Ujedinjenom Kraljevstvu, nastavila da se smanjuje.

U analizi objavljenoj prošlog četvrtka, Institut za međunarodne finansije je predvidio stopu globalnog ekonomskog rasta od samo 1,2 odsto u 2023. godini, što je na nivou 2009. godine, kada je svijet tek počeo da izlazi iz finansijske krize.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) slaže se sa pesimističkom prognozom. U izvještaju objavljenom prošle nedjelje, privremeni glavni ekonomista organizacije Alvaro Santos Pereira napisao je: „Trenutno se suočavamo sa veoma teškim ekonomskim izgledima. Naš centralni scenario nije globalna recesija, već značajno usporavanje rasta svjetske ekonomije 2023. godine, kao i još uvek visoka, iako u padu, inflacija u mnogim zemljama”.

Američke kamatne stope

U SAD, inflacija i napori Federalnih rezervi za njeno suzbijanje bili su dominantni faktori u većini analiza sadašnjeg i budućeg stanja ekonomije.

SAD doživljavaju najviši nivo inflacije u posljednjih 40 godina, a cijene su počele značajno da skaču sredinom 2021. Do početka 2022. godine, godišnje stope su bile preko 6 procenata, i dok su se malo mijenjale, dotakle su maksimum od 6,6 odsto u oktobru.

Počevši od marta, Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC) centralne banke, koji određuje osnovne kamatne stope, podigao je referentnu stopu sa između 0,0 i 0,25 odsto na između trenutnih 3,75 i 4 odsto.

Američka centralna banka, svojim potezima, pokušava da smanji potražnju i uspori stopu rasta cijena. Dugoročni cilj joj je inflacija od 2 procenta na godišnjem nivou.

Izbjegavanje recesije

Cilj Federalnih rezevrvi je da inflaciju stavi pod kontrolu, a da privredu ne gurne u štetnu recesiju. I dok brojni ekonomski znaci ukazuju na to da napori da se uspori potražnja možda daju rezultate, opasnost od recesije i dalje postoji.

Podaci objavljeni ove nedjelje pokazali su da je poslovna aktivnost u SAD smanjena peti mjesec zaredom pošto su kompanije reagovale na smanjenu potražnju potrošača. Iako je privreda nastavila da otvara nova radna mjesta posljednjih mjeseci, zahtjevi za pomoć za nezaposlene su u porastu.

Znak za sajam radnih mjesta na Petoj aveniji na Manhattanu, 3. septembar 2021. (Foto: REUTERS/Andrew Kelly)
Znak za sajam radnih mjesta na Petoj aveniji na Manhattanu, 3. septembar 2021. (Foto: REUTERS/Andrew Kelly)

Federalne rezerve su ove sedmice objavile zapisnik sa sastanka FOMC-a početkom novembra. Zapisnik je otkrio pesimističan stav ekonomista centralne banke o američkoj ekonomiji u narednoj godini.

„Značajna većina” članova komiteta sa pravom glasa naznačila je da vjeruje da je vrijeme da se uspori povećanje kamatnih stopa, sugerišući da će se FOMC povući sa svojih nedavnih povećanja od 0,75 odsto kada se sastane u decembru, te da će možda povećati stope za samo 0,5 procenata.

Globalna borba

Na međunarodnom planu, vlade se suočavaju sa teškim izazovom: pokušavaju da pomognu građanima u vrijeme kada cijene dramatično rastu, posebno hrane i goriva, zbog rata Ukrajini.

U izvještaju ove nedjelje, Međunarodni monetarni fond ukazao je na to da vlade moraju da ulaže velike napore da održavaju ekonomsku ravnotežu.

„S obzirom da se mnogi ljudi još uvijek suočavaju sa poteškoćama, vlade bi trebalo da nastave da daju prioritet pomoći najugroženijim da se izbore sa rastućim računima za hranu i energiju i pokriju druge troškove — ali također treba da izbjegavaju da doprinose ukupnoj potražnji zbog opasnosti od povećanja inflacije. U mnogim razvijenim i privredama u razvoju, fiskalno ograničenje može smanjiti inflaciju uz istovremeno smanjenje duga.”

Prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF), dok će globalni rast biti nizak, ali neto pozitivan 2023. godine, određene oblasti će se suočiti sa padom. Glavna među njima je Evropa, gdje IIF predviđa pad kumulativnog BDP-a od 2 odsto.

Svijetle tačke

U mjeri u kojoj postoje svijetle tačke u globalnoj ekonomiji 2023. godine, one su u oblastima kao što su Latinska Amerika i Kina.

U mnogim zemljama Latinske Amerike, gdje izvoz sirovina - uključujući drvo i rudu - pokreće mnoge ekonomije, globalna inflacija se pokazala korisnom utoliko što su cijene te robe porasle. Izjveštaj IIF predviđa povećanje BDP-a od 1,2 odsto širom regiona, iako će u ostatkku svijeta doći do ekonomskog pada.

Kina trpi ekonomsku štetu zbog „nulte tolerancije” na Covid, strategije predsjednika Xi Jinpinga koja je primorala na masovno zatvaranje čitavih gradova i regiona, uz ozbiljan poremećaj ekonomske aktivnosti. IFF i druge organizacije očekuju značajno ublažavanje kineske politike u narednoj godini, što će dovesti do privrednog rasta od čak 2 procenta, dok kineska ekonomija pokušava da oživi samu sebe.

Ujedinjeno Kraljevstvo pati

Sa izuzetkom Rusije, koja je još pod teškim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo se suočava sa najtmurnijim izgledima za narednu godinu od bilo koje od vodećih svjetskih ekonomija.

Sa inflacijom koja je znatno ispred drugih zemalja, očekuje se da će godišnja povećanja cijena dostići 10 procenata do kraja godine, prije postepenog pada 2023.

Među zemljama članicama G7, Velika Britanija je jedina u kojoj se privredna proizvodnja nije vratila na nivoe prije pandemije, a predviđa se da će se dalje smanjivati. OECD predviđa da će se britanska ekonomija smanjiti za 0,3 odsto u 2023. godini i da će rasti za samo 0,2 odsto u 2024. godini.

Policija na ulicama Pekinga i Šangaja poslije protesta protiv Covid mjera

Policajci se okupljaju na mjestu gdje je održan protest protiv COVID-19 mjera, Kina, 27. novembra 2022. REUTERS/Josh Horwitz

Kineska policija u ponedjeljak je obilazila lokacije u Pekingu i Šangaju, gdje su tokom vikenda građani protestovali zbog oštrih Covid mjera. Na demonstracijama su građani tražili i ostavku predsjednika Xi Jinpinga. U ponedjeljak nije bilo novih okupljanja, ali je prisustvo policije bilo vidljivije.

Vlasti u Kini ublažile su neke Covid restrikcije pošto su preko vikenda u većim gradovima izbili potesti zbog strogih mjera.

To je ujedno bilo i najveće vidljivo protivljenje Komunističkoj partiji u proteklih nekoliko decenija.

Nema zvaničnih informacija o tome koliko je ljudi uhapšeno na protestima u Šangaju i Pekingu, gdje je policija rastjerivala demonstrante suzavcem i sukobljavala se sa njima.

Vlasti u Šangaju su u ponedjeljak ujutro blokirale ulice velikim metalnim ogradama, kako bi spriječile okupljanje građana.

BBC je saopštio da je policija napala i uhapsila jednog od njihovih novinara, koji je pušten nakon nekoliko sati. Novinar Reutersa također je bio zadržan u policijskoj stanici oko 90 minuta.

Demonstracije u Pekingu protiv strogih Covid mjera.
Demonstracije u Pekingu protiv strogih Covid mjera.

Lokalne vlasti u Pekingu objavile su da više neće zatvarati čitave stambene blokove u kojima su otkriveni zaraženi Covidom.

Protesti u Kini izbili su pošto je u požaru u gradu Urumći, u provinciji Šinđijang, poginulo najmanje 10 osoba, jer nisu mogli da otključaju kapiju, a vatrogasci nisu mogli da uđu.

"Mora se omogućiti prolaz medicinskim vozilima, hitnim službama i spasiocima", rekao je Wang Daguang, gradski zvaničnik zadužen za kontrolu epidemije.

Grad Guangdžou, u kojem je bilo najviše inficiranih u posljednje vrijeme, objavio je da ukida obavezno masovno testiranje za neke stanovnike.

Gradovi Urumći i Korla objavili su da će otvoriti poslovne distrikte, u kojima je procijenjeno da je nizak rizik od infekcije, i da će javni prevoz biti obnovljen.

Nulta tolerancija na Covid koju Kina primjenjuje, znači da se izoluje svaka zaražena osoba kako bi broj inficiranih bio minimalan. Međutim, za neke ljude je to značilo da mjesecima budu zatvoreni u svojim stanovima.

List vladajuće partije People’s Daily ipak piše da će se strategija protiv koronavirusa nastaviti u ovom obliku, te da Xi nema planove da je mijenja.

Iako je najveći broj demonstranata izašao na ulicu zbog Covid mjera, neki su uzvikivali slogane protiv lidera Kine i tražili njegovu ostavku.

Vladajuća partija je već bila predmet kritike javnosti iz istog razloga, poslije smrti dvoje djece, čiji su roditelji rekli da hitna pomoć nije mogla da stigne do njih zbog „lockdowna”.

Kina: Protesti protiv Covid mjera, sukobi policije i demonstranata u Šangaju

Protesti u Pekingu, nedjelja, 27. studenog 2022.

Kineski cenzori su u ponedjeljak radili na gašenju protesta koji su se rasplamsali u većim gradovima tokom vikenda i na kojima su ljudi pozivali na političke slobode i ukidanje karantina zbog Covida.

Stotine ljudi izašlo je u nedjelju na ulice kineskih gradova u znak protesta protiv politike „nultog Covida”, u zemlji u kojoj su rijetki izljevi javnog bijesa protiv države.

Kineska strategija virusa izaziva frustraciju javnosti, a mnogi su umorni od brzih zatvaranja, dugih karantina i kampanja masovnog testiranja.

Smrtonosni požar u četvrtak u Urumčiju, glavnom gradu sjeverozapadne kineske regije Sinđijang, postao je novi katalizator bijesa javnosti, a mnogi okrivljuju mjere Covida za ometanje spasilačkih napora. Vlasti negiraju tvrdnje.

U nedjelju uveče, između 300 i 400 ljudi okupilo se na obalama rijeke u glavnom gradu Pekingu nekoliko sati, uz povike: „Svi smo mi Sinđijang! Naprijed Kinezi!”

Novinari AFP-a na mjestu događaja opisali su masu koja je pjevala himnu i slušala govore, dok je s druge strane obale kanala čekao red policijskih automobila.

Nekoliko stotina ljudi, koji su ostali iza ponoći, mahali su praznim listovima papira, simbolizirajući cenzuru.

U centralnom gradu Wuhanu, gdje se prvi put pojavio koronavirus, prijenosi uživo koji su brzo cenzurirani prikazali su ljude kako hodaju ulicama skandirajući i snimajući svojim telefonima.

Šangajski sukobi

U centru Šangaja, AFP je vidio kako se policija sukobila sa grupama demonstranata, dok su policajci pokušavali udaljiti ljude s mjesta ranijih demonstracija u ulici Wulumuči – nazvanoj po mandarinskom Urumči.

Ljudi – koji su se okupili preko noći od kojih su neki uzvikivali „Xi Jinping, odstupi! KPK, odstupi!” – razišli su se do jutra.

Ali popodne, stotine su se okupile u istoj oblasti sa praznim listovima papira i cvijećem kako bi održali nešto što je izgledalo kao tihi protest, rekao je očevidac za AFP.

Protesti u Šangaju, 27. novembar 2022.
Protesti u Šangaju, 27. novembar 2022.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac, koji je želio ostati anoniman, rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuči.

Protesti u Pekingu, 27. novembar 2022.
Protesti u Pekingu, 27. novembar 2022.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

Univerzitetski protesti

Ranije tokom dana, stotine su se također okupile na elitnom pekinškom univerzitetu Tsingua u znak protesta protiv karantina, rekao je za AFP jedan svjedok koji je želio ostati anoniman.

„U 11:30 sati studenti su počeli da drže natpise na ulazu u menzu, a onda se pridružilo sve više ljudi”, rekli su, procjenjujući da je bilo prisutno od 200 do 300 ljudi, od kojih su neki držali prazne komade papira.

Ostala bdjenja su se održala preko noći na univerzitetima širom Kine, uključujući i jedno na Pekinškom univerzitetu u komšiluku Tsingue, rekao je student dodiplomskih studija za AFP.

Govoreći anonimno, zbog straha od posljedica, rekao je da su neki slogani protiv Covida iscrtani na zidu na univerzitetu.

Čuo sam ljude kako viču: „Ne Covid testovima, da slobodi!”, rekao je, dodajući da je tamo bilo između 100 i 200 ljudi.

Video snimci na društvenim mrežama također pokazuju masovno bdjenje u Nanđing institutu za komunikacije.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac koji je želio ostati anoniman rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuqi.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

KAMBEROVIĆ: Isključivo etnički interesi suprotni su načelima BiH

Husnija Kambereović, historian

Historičar s Univerziteta u Sarajevu Husnija Kamberović u intervjuu za Glas Amerike kaže da etnopolitičke elite insistiraju isključivo na etničkim, separatnim i nacionalnim interesima, što nije sukladno načelima Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini se 25. novembar Dan državnosti obilježava samo u entitetu Federacija BiH, dok u entitetu Republika Srpska ne priznaju državnotvornost BiH.

VOA: BiH je od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine prošla kroz težak period tranzicije. Iako je u Mrkonjić Gradu usvojena Rezolucija kojom su utvrđene historijske granice, mnogi negiraju njenu postojanost. Šta bi svima nama trebala biti domovina?

KAMBEROVIĆ: Domovina je, prije svega, prostor u kojem ljudi ugodno žive, imaju posao i osjećaj pripadnosti s drugima. Prostor gdje dijele iste vrijednosti i imaju iste želje i ambicije. Nažalost, BiH posljednjih decenija, posebno posljednjih nekoliko godina, kao da proživljava scenarij iz knjige “Brodolom civilizacija” o nestanku Levanta. Od civilizacije u kojoj su ljudi živjeli zajedno, a bez da su bili svjesni granica između naroda. BiH, koja je dugo u historiji baštinila zajednički život, saradnju i ponosila se etničkom i vjerskom šarolikošću, u posljednje vrijeme kao da šarolikost ne doživljava kao prednost, već kao problem. To je suprotno europskim vrijednostima. Svijet se objedinjava oko zajedničkih vrijednosti, a u BiH kao da naglašavamo ono što nas razdvaja. Ono što je napravljeno no na prvom i drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, jesu vrijednosti koje su pokazale kako ljudi u BiH, uprkos razlikama mogu živjeti zajedno. Imaju iste vrijednosti i želje za koje se zalažu i žele živjeti u miru. Ključna su dva pojma - ravnopravnost naroda i teritorijalna neovinost BiH. Na ova dva principa ljudi su funkcionirali skoro 50 godina i pokazali da zahvaljujući njima možemo praviti modernizacijske procese. Nažalost, danas imamo problem s etnonacionalnim elitama koje su suprotne načelima ZAVNOBiH-a. Niko se ne treba odricati nacionalnog identiteta, ali ne treba ni prenaglašavati etničku pripadnost.

VOA: Poruke s prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a su da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska. Čija je danas BiH i jesu li narodi koji žive u njoj ravnopravni?

KAMBEROVIĆ: Danas je BiH najmanje svačija. Narodi u BiH nisu ravnopravni, iako je to propisano Dejtonom. Nisu ni svi ljudi, pripadnici iste etničke zajednice, ravnopravni s drugima na istom teritoriju. Političke elite koje upravljaju BiH su iznad državnih interesa pa čak i iznad etničkih interesa. Nametnuli su interese partije kojom upravljaju, a vode se idejom da je partija sve dala i da je važnija od ostalog. Drugo je pitanje kako promatrati principe koje je uspostavio ZAVNOBiH - ravnopravnost i teritorijalnu cjelovitost. Danas bi od ZAVNOBiH-a neko uzeo što mu odgovara, npr. teritorijalnu cjelovitost, ali bi ravnopravnost ostavio sa strane. Iz drugog ugla, oni koji insistiraju na ravnopravnosti, pa kroz nju žele narušiti teritorijalni suverenitet BiH, čine to po istom modelu. Svi su na istom putu razgradnje BiH. Ova dva pojma se moraju posmatrati kao jedan nerazdvojivi paket. Ne možemo insisitrati na ravnopravnosti bez teritorijalne cjelovitosti i obrnuto.

VOA: Je li BiH od obilježavanja važnih datuma, poput ZAVNOBiH-a, više dobila ili izgubila na historijskom putu?

KAMBEROVIĆ: Bitna je razlika od perioda ‘43. i onoga što imamo poslije ‘90-ih godina, kada BiH izlazi na međunarodnu pozornicu kao nezavisna. Mislim da je period ‘60-ih i ‘70-ih godina doba modernizacije bh. društva na svim poljima. S druge strane, to je razdoblje velike afirmacije bh. identiteta. Tih godina BiH nije bila međunarodno priznata, ali je imala puno veći suverenitet kao ravnopravna članica Jugoslovenske Federacije. Ranijih godina smo odlučivali sami o sebi, bili prepoznatljiva tačka u svjetskim razmjerama. Iako smo ‘90-ih postali suvereni, danas smo podijeljeni kao država, gradimo društvo segregacije. Ono što imamo danas, nije ni blizu što smo imali ‘60-ih i ‘70-ih Političke elite danas mnogo bolje žive nego one ranije, ali obični ljudi imaju lošiji život.

VOA: 25. novembar dijeli mišljenje države i građana. Da li negiranje jednog dijela političara o postojanju BiH utječe na građane?

KAMBEROVIĆ: Građani su manji problem od politčkih elita, jer on kreiraju matricu koju promoviraju u dubine društva. Građani će prihvatiti što im se čini atraktivnim. U BiH nisu problem obični građani. Ako bi oni doista bili toliko nastrojeni protiv BiH, onda država ne bi imala perspektivu. Vidimo koliko su etnopolitičke elite, koje promoviraju koncept razbijanja BiH, aktivne na terenu. Da, npr, promoviraju patriotizam, promijenilo bi se uvjerenje da građani ne vole BiH. Svima je stalo do boljeg i kvalitetnijeg života u miru, perspektive za njihovu djecu I sl. Siguran sam da bi obični građani, samo da se napravi politička atmosfera, bili orjentirani prema BiH više nego to možemo pretpostaviti. Kada vidimo kako se prema građanima odnose u susjednim zemljama, za koje neki misle da su njihove matice, onda ćemo vidjeti koliko je svima u BiH bolje. Postoje uvjerenja da veliki dio bosanskih Srba doživljava Srbiju kao svoju domovinu, a BiH kao prostor u kojem su osuđeni da žive, kao što to često naglašava Milorad Dodik. Mislim da je to posve kriva interpretacija, jer su i ti Srbi na margini srpskog sveta. Jedino su u BiH oni, zapravo, središte. Zato ne mogu da shvatim zašto bi neko htio biti na margini, a ne u središtu i sam odlučivati o svojoj sudbini. Ako pogledate kako se u Hrvatskoj odnose prema Hrvatima, pa čak i ovima iz Zapadne Hercegovine, vidjet ćete da i njih doživljavljaju kao “neke druge”, koji dolaze iz druge države. Da se političke elite moraju vratiti BiH, to bi značajno utjecalo na građane.

VOA: Da li I kada se može očekivati da će 25. novembar biti zajednički praznik svih građana BiH?

KAMBEROVIĆ: To će biti dosta teško. Treba imati u vidu da su idruge države koje su prolazile kroz period usaglašavanja državnog praznika, imale iste probleme. U Sjedinjenim Američkim Državama su bili neredi na ulicama zbog pitanja državnog praznika. Mislim da će BiH još dugo prolaziti kroz razdobolje u kojem će jedni doživljavati ZAVNOBiH kao Dan državnosti, dok će drugi prednost davati Dejtonu kao utemeljiteljskoj tački. Treba pustiti vremenu da to uradi. Sve što obilježavamo, moraju biti tačke koje će objedinjavati ljude, a ne razjedinjavati. Danas imamo različite odnose prema Danu državnosti, jer neki to različito doživljavaju zbog iskustava. Ključni problem političkih i intelektualnih elita je da tragaju za onim što će ujedinjavati ljude. Nisam optimista da će se to desiti u narednih pet ili deset godina, ali sam siguran da će se uz promjenu modela političkog djelovanja, otvoriti procesi gdje će svi na Dan državnosti gledali kao jedan praznik.

SAD: Inflacija se nadvila nad Crnim petkom

Rasprodaja pred Crni petak u prodavnici u Majamiju, novembar 2022.

Trgovci u Americi suočavaju se sa velikim pitanjem - da li će potrošači i ove godine trošiti više novca na sniženjima za Crni petak?

Povjerenje potrošača je u padu, inflacija je visoka, što trgovce čini nesigurnim pred prazničnu šoping sezonu koja kreće odmah poslije Dana zahvalnosti.

Prošle godine prodavnice su imale problema sa snabdjevenošću, jer su se zbog kovida dešavali zastoji u lancu snabdijevanja. Kako bi se osigurali, trgovci su ove godine napunili magacine - što može biti i pogrešno ako ne prodaju dovoljno.

"Manjak robe je problem od juče. Današnji problem je potencijalni višak robe", kaže Nil Sonders iz konsultantske kuće Globala Data Ritejl.

Popusti u Volmartu u Nju Džerziju pred Crni petak, novembar 2022.
Popusti u Volmartu u Nju Džerziju pred Crni petak, novembar 2022.

Džamila Henderson uvek ide po rasprodajama, a ove godine posebno.

"Cijene odjeće su sada prilično dobre u prodavnici Old Navy. Ali, ako odjeća nije na rasprodaji, onda i ne kupujem", kaže ova stanovnica Njujorka.

Povećane cijene benzina i hrane ne pogađaju sve slojeve stanovništva jednako.

"Naravno da su siromašni više ugroženi zbog visoke inflacije, i oni novac troše na osnovne stvari", kaže Kler Li iz kuće Mudi.

I evopske zemlje, poput Britanije i Francuske, imaju ponude u radnjama za Crni petak, ali takođe imaju i visoku inflaciju, pa se prodavci muče sa sličnim problemima kao u SAD.

"Prodavci očajnički žele da kupci potroše novac, ali brinu da bi ovo više mogao da bude sumorni, nego Crni petak", kaže analitičarka tržišta iz Londona Suzana Striter.

Zabrinutost oko inflacije pretvara prazničnu kupovinu u lov na povoljne cene
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Kupci u SAD, kako se pokazalo, nisu odustajali od praznične kupovine prethodnih godina, pa su i tokom pandemije potrošili više novca nego što se očekivalo.

Dijelom zbog toga što su uštedjeli novac tokom pandemije, ali i taj fond se smanjio. Procjene su da je ukupna ušteđevina sredinom 2021. u SAD bila oko 2,5 triliona dolara, a u drugom kvartalu ove godine pala je na 1,7 triliona, pokazuju podaci kuće Mudi.

Krajem oktobra, zabilježen je pad u kupovini, što je ukazivalo na slabu prazničnu sezonu.

"Potrošači se već mjesecima bore sa visokom inflacijom. Paze šta kupuju, a ako kupuju nešto što im nije neophodno gledaju da bude što bolja cijena", kaže Brajan Kornel.

Potrošači poput Šarmejn Tejlor kupuju oprezno. Ona voli da putuje, ali je toga morala da se odrekne jer su cijene avionskih karata jako skočile.

Nije sigurna koliko će ove godine moći da potroši na poklone za porodicu.

"Trudiću se da im poklonim makar sitnice, ali ne znam da li ću imati novca za to. Inflacija nas je prilično pogodila".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG