Linkovi

Izdvojeno

Cijena liječenja od koronavirusa prelazi mjesečna primanja građana

Računi lijekova. (Foto: BIRN BiH)

Cijena lijekova koje propisuju ljekari za liječenje oboljelih od koronavirusa kod pojedinih građana prelazi mjesečna primanja, ali do sada nije bilo inicijativa da se dopune ili ujednače liste lijekova koje građani mogu dobiti jeftinije ili potpuno besplatno, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Fata Muratović kaže da je porodica njene kćerke, koja broji tri člana, morala privatno platiti testiranje nakon što su dobili simptome koronavirusa jer su im rekli da Zeničko-dobojski kanton nema dovoljno testova.

“Beba je u tom vremenu imala upalu uha i temperature pa su se testirali. Vjerovali ili ne, sa testom koji su sami radili i lijekovima za njih troje, koštalo je 870 KM, a samo je zet zaposlen”, ispričala je Muratović za BIRN BiH, dodajući da je to veliki iznos na tročlanu porodicu s jednim izvorom prihoda.

Maja Mihalj iz Sarajeva je također morala pretrage raditi privatno, jer, kako kaže, iz Doma zdravlja je dobila uputu da laboratorijski nalazi koje oni rade ne obuhvataju sve potrebno.

“Kada bi sve šta sam kupila stavila na papir, to bi koštalo 500 KM. Možda je neko koristio i neke jeftinije preparate, ali sve što sam kupila je bilo zaista po preporuci ljekara”, ispričala je Mihalj.

Za liječenje su joj bili propisani antibiotici, analgetici, vitamini, te preparati za imunitet. Brojni drugi sagovornici koji su se javili BIRN-u BiH imali su slične troškove liječenja.

Trenutna lista pozitivnih lijekova u BiH sadrži samo nekoliko vrsta antibiotika koji se propisuju oboljelima od koronavirusa, ali ne i ostali preparati. Analiza BIRN-a BiH pokazala je da građani u različitim dijelovima BiH nemaju jednak pristup jeftinijim ili besplatnim lijekovima za koronavirus jer liste nisu ujednačene.

Prema odgovorima koje je dobio BIRN BiH, liste se od marta nisu mijenjale kako bi bile prilagođene potrebama pacijenata tokom pandemije.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo kažu kako nisu imali inicijativu za promjenu liste.

“S obzirom na veliki broj oboljelih članova Komisije za lijekove, istu nismo imali u zadnjih 15 dana, tako da ne postoji inicijativa za promjene liste, a ne možemo je ni mijenjati bez Federacije”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona kažu kako je nakon zahtjeva Doma zdravlja jedan lijek ubrzo odobren za potrebe bolničkog liječenja, dok za ostale potrebe nije bilo sličnih primjera.

“Inicijativa za revidiranje esencijalne liste – pozitivne liste lijekova TK-a zbog pandemije nije bilo od bilo kojih strana”, naveli su iz Ministarstva zdravstva ovog kantona.

Sagovornici s kojim su novinari BIRN-a BiH razgovarali kazali su da su im uglavnom od antibiotika propisivani Ciprol (Ciprofloksacin), Neocef i Pancef (Cefiksim), Sumamed (Azitromicin) i Favira (Favipiravir) te nerijetko dodatak Ecomer Imuno.

Na takozvanoj pozitivnoj “A” listi u Kantonu Sarajevo, sa koje su lijekovi plaćeni u cijelosti, nalaze se dva od ovih antibiotika. Još dva se nalaze na pozitivnoj listi lijekova “B” koji se plaćaju djelimično ili potpuno, dok se jedan antibiotik ne nalazi na listi i plaća se u potpunosti.

Prema listi Zeničko-dobojskog kantona, potpuno oslobođeni plaćanja su dva antibiotika, dok se tri ne nalaze na listi i plaćaju se u potpunosti.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da nezvanične informacije sa terena pokazuju da se COVID pacijentima u izolaciji preporučuje upotreba raznih vitamina, minerala i dodataka prehrani, uz antibiotik.

“Od lijekova se spominju antibiotici: Azitromicin i Cefiksim. Kada je u pitanju dostupnost navedenih lijekova, oba ova lijeka se nalaze na pozitivnoj listi lijekova TK-a”, rekli su iz Ministarstva zdravstva TK-a, dodajući da se jedan nalazi na listi “A”, drugi na listi “B”.

Liste koje je analizirao BIRN BiH pokazuju različit odnos kantona prema lijekovima koje danas propisuju ljekari za kućno liječenje. Neki kantoni imaju tek po jedan ili dva antibiotika na listi, dok drugi finansiraju ili učestvuju u troškovima za više antibiotika koje ljekari propisuju oboljelim od virusa.

Dodatni troškovi uz antibiotike

Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina
Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina

Iz Javne ustanove “Apoteke Sarajevo” za BIRN BiH su naveli da se za pacijente bez znakova pneumonije propisuju lijekovi za imunitet, snižavanje temperature, a da se u slučaju “najmanjeg znaka zapaljenja pluća” propisuju i antibiotici.

“Lijekovi protiv bolova i snižavanje tjelesne temperature se plaćaju, kao i svi suplementi za jačanje imunog sistema”, kazali su iz “Apoteka Sarajevo”.

Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, smatra kako je liječenje uz suplemente efikasnije i brže.

“Dokazano je da određeni suplementi poboljšavaju i jačaju imunitet, a s obzirom da je ovo virusna infekcija, jedini način prevencije i borbe trenutno, dok se ne desi vakcina, jeste korištenje različitih suplemenata, kao i korištenje hrane koja je zdrava, koja je energetski jaka”, kaže Kurtagić-Pepić.

Ona navodi kako se suplementi u BiH, pa i u svijetu plaćaju i da su vrlo često skupi, ali da su kod virusnih oboljenja izuzetno potrebni.

“Kod virusa je slučaj da živi u ćeliji, kao rezultat toga morate ubiti ćeliju da biste ubili virus. Jedini način jeste da ojačate organizam, da spriječite da virus unutar ćelije se toliko razmnoži i da napusti ćeliju i napadne druge ćelije”, istakla je ona.

Medina Imamović-Pino je na prvom pregledu bez testiranja i RTG-a pluća dobila terapiju, koja je nakon testiranja i ponovljena. Kupila je sve što su joj ljekari preporučili kako bi se što brže izliječila.

“Sve je bilo na recept, ali smo sve platili mi. Drugi pregled sve isto je i muž dobio. Djeca su također dobila antibiotik i imunoglukan. Nagrubo, samo ovo gore je oko 500 maraka. Ništa nije bilo besplatno”, naglasila je ona.

Još jedna sagovornica, sa kojom je uz uslov anonimnosti razgovarao BIRN BiH, kaže kako se cijela tročlana porodica morala liječiti privatno jer nisu mogli na telefon dobiti svoje ljekare i jer smatraju da nisu dobili odgovarajuću uslugu kada su otišli u ordinaciju.

“Oko 1.700 KM nas je koštalo to privatno liječenje za mjesec dana. Tu spadaju CT pluća, RTG pluća, razni nalazi krvi, između ostalog koji je i D dimer, te lijekovi. Mi smo imali sreću pa smo to mogli u tom trenutku priuštiti sebi, a šta će neki penzioner”, kaže ona i dodaje kako nijedan od ljekova kojeg su kupili nije bio na esencijalnoj listi lijekova, te su ga morali platiti u cijelom iznosu.

“Strašno je kad ste primorani da sav svoj budžet dajete za doktora ili posuđujete novac u ovom vremenu kad ljudi ostanu bez posla ili su jednostavno prepušteni sudbini”, zaključuje ona.

Iz “Apoteka Sarajevo” objašnjavaju kako je određeni broj antibiotika na esencijalnoj listi, te se uz recept mogu dobiti besplatno, ali da se svi dodatni suplementi plaćaju bez umanjenih troškova.

“Antibiotici Azitromicin, Ciprofloksacin, Doksiciklin se nalaze na esencijalnoj listi lijekova, te su pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje, oslobođeni plaćanja”, objašnjavaju iz “Apoteka”.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da su dvije vrste antibiotika koje se propisuju za liječenje od posljedica koronavirusa na pozitivnoj listi lijekova, ali da suplementi nisu.

Na Facebook grupi “Život poslije covida”, svoja iskustva su podijelili i oni pacijenti koji nisu plaćali puni iznos lijekova ili su antibiotike dobili potpuno besplatno. Oni kažu da se to razlikuje od kantona do kantona.

“Moja mama i sestra su sve platile u Zenici, apsolutno sve, dok pacijenti u Sarajevu eto makar taj antibiotik dobiju besplatno. Sve ostalo se kupuje i jedna prosječna plata teško može izdržati sve to. Na kraju antibiotik je najjeftiniji, svaki suplement je skuplji od antiobiotika”, kazala je Maida Mujčinović-Tinjak.

Iz Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Građani se nadaju refundaciji troškova lijekova

Drive in testing on coronavirus, Sarajevo
Drive in testing on coronavirus, Sarajevo

Prema primjerima sagovornika sa kojima je razgovarao BIRN BiH, liječenje antibioticima i dodatnim suplementima iznosi od 300 do više od 1.000 KM.

“Iznos liječenja jednog tretmana zavisi od težine kliničke slike pacijenta, dužine trajanja bolesti, životne dobi, što je individualno od pacijenta do pacijenta, te odabrane kombinacije lijekova i suplemenata”, naveli su iz “Apoteka Sarajevo”.

U nezvaničnim razgovorima sa nekoliko privatnih apoteka u Kantonu Sarajevo, rekli su da građani negoduju na visinu lijekova i da svakodnevno imaju upite da li će im ta sredstva biti refundirana.

Federalni Zavod zdravstvenog osiguranja je na upit BIRN BiH kazao da nisu nadležni za posebne liste i refundacije, već da to određuju kantonalni zavodi. Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo kažu kako je odluku o listi lijekova donijela Vlada, na prijedlog Ministarstva zdravstva ovog kantona.

“Zavod zdravstvenog osiguranja refundira sredstva samo za lijekove koji nisu dio Odluke o listi lijekova, a potrebni su u terapiji naših osiguranika”, naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo su za BIRN BiH rekli kako o refundiranju sredstava za lijekove treba da odluči onaj ko plaća, a to je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Ministarstva u Tuzli navode da sredstva potrošena na vitamine i preparate za imunitet neće biti refundirana.

“Ukoliko se misli na refundaciju troškova za vitamine, minerale i dodatke prehrani, oni ne spadaju pod esenciju i obavezno zdravstveno osiguranje bilo gdje u svijetu, te se u skladu s tim ne može očekivati refundacija troškova za navedeno”, kazali su iz Ministarstva.

Na upite BIRN-a BiH nisu odgovorili iz ostalih osam ministarstava zdravstva.

Antibiotici na listama

KANTON SARAJEVO: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

TUZLANSKI KANTON: Na “A” listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok je na listi “B” za participaciju u plaćanju Cefiksim. Lijek Favira nije na listi.

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin su na listi “A”, dok Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

POSAVSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin na listi. Cefiksim i Favipiravir nisu na listi i plaćaju se u potpunosti.

SREDNJOBOSANSKI KANTON: Azitromicin se nalazi na esencijalnoj listi, dok Ciprofloksacin, Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON: Na listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok Cefiksim i Favipiravir nisu.

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI KANTON: Besplatni lijekovi su Azitromicin te Cefiksim od pojedinih proizvođača dok je kod drugih potrebno učešće; uz djelimično učešće dostupan lijek Ciprofloksacin. Favipiravir se ne nalazi na listi.

HERCEGBOSANSKI KANTON: Na listi za djelimično plaćanje su Azitromicin, Cefiksim, Ciprofloksacin, dok Favipiravir nije.

UNSKO-SANSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, dok lijekovi Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

REPUBLIKA SRPSKA: Azitromicin, Cefiksim, Ciprol i Favipiravir nisu na listi, dok se na listi nalazi Ciprofloksacin.

See all News Updates of the Day

Donald Trump će se pojaviti na sudu u New Yorku na suđenju za građansku prevaru

Bivši američki predsjednik Donald Trump stiže u Trump Tower, uoči njegovog pojavljivanja na suđenju za građansku prevaru u New Yorku, 1. oktobra 2023.

Donaldu Trampu i njegovom porodičnom biznisu u ponedeljak kreće suđenje u New Yorku u slučaju građanske prevare koje bi moglo da zada veliki udarac carstvu nekretnina bivšeg američkog predsjednika.

Trumpa, favorita za republikansku predsjedničku nominaciju 2024., demokratska državna tužiteljica New Yorka, Letitia James, optužuje da je povećao vrijednost svoje imovine za milijarde dolara kako bi osigurao bolje uslove kredita i osiguranja.

Trump planira prisustvovati prvoj sedmici suđenja u sudu na Manhattanu.

"Sutra ujutro idem na sud da se borim za svoje ime i reputaciju", rekao je Trump na svom Truth Social računu u nedjelju.

Suđenje dolazi nedjelju dana nakon što je sudija koji je predsjedavao slučajem proglasio Trumpa odgovornim za prevaru, i uglavnom će se odnositi na kazne s kojima se mora suočiti.

Tužiteljica James traži kaznu od najmanje 250 miliona dolara, trajnu zabranu Trumpu i njegovim sinovima Donaldu Jr. i Ericu da vode poslove u New Yorku i petogodišnje ograničenje poslovanja s komercijalnim nekretninama od strane Trumpa i njegove vodeće Trump organizacije.

Trump je rekao da je slučaj dio političkog lova na vještice.

Sudija Arthur Engoron presudio je prošle sedmice da je James dokazala svoj slučaj prevare protiv Trumpa, njegova dva sina i 10 njegovih kompanija.

Slučaj nije povezan s četiri krivične optužnice s kojima se Trump suočava, uključujući i pokušaj poništavanja predsjedničkih izbora 2020.

Američka ambasada u BiH: Dodik ne govori istinu o zakonu o "stranim agentima". Zakon je po uzoru na Rusiju, a ne na SAD

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini oštro je reagovala na riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je Nacrt zakona o stranim agentima, kojeg je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta, benignija verzija američkog zakona, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima.

Iz Ambasade su argumentovali zašto je takva tvrdnja netačna, uz napomenu da je usvojeni dokument oblikovan po uzoru na "represivno rusko zakonodavstvo".

U saopštenju objavljenom u subotu na mreži X, iz Ambasade su pojasnili kako zakon na kojeg se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade u ime stranog upravitelja kako bi utjecale na donošenje odluka vlade.

"FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registruju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama", ističu iz Ambasade.

"FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na veliku većinu organizacija civilnog društva", naglasili su iz Ambasade.

Ističu da ovaj zakon osigurava transparentnost u užem području vladinog lobiranja i ne reguliše građansko društvo.

Što nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.

"Nasuprot tome, 'Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija' koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija", upozorili su iz Ambasade SAD-a.

Formulacije i definicije iz zakona nazvali su "nejasnima i dvosmislenim", što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao "strane agente" i zabrane im određene aktivnosti.

"Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu", dodaje se u saopštenju.

Uprkos upozorenjima, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima".

Ovaj nacrt zakona je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.

Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.

Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.

Bijela kuća: Beograd da prestane sa gomilanjem vojske na granici sa Kosovom

Džon Kirbi, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće na konferenciji za novinare (Foto: AP/Susan Walsh)

Sjedinjene Američke Države nagledaju pomjeranje srpske vojske ka granici sa Kosovom, pozivaju Beograd da prestane sa tom operacijom, kao i da aktivno učestvuje u istrazi o napadu kod Banjske, rekao je novinarima u Bijeloj kući Džon Kirbi, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Pratimo velika pomjeranja srpske vojske uz granicu sa Kosovom koja obuhvata i do sada neviđeno postavljanje napredne artiljerije, tenkova i mehanizovanih pješadijskih jedinica. Smatramo da je ovo veoma destabilizujući razvoj događaja", rekao je Kirbi na konferenciji za medije.

Kirbi je međutim istakao da nema detaljnije obavještajne informacije o tome šta je cilj gomilanja trupa na granici.

"To pratimo, vidimo, i o tome govorimo danas da bi stavili do znanja koliko smo zbog toga zabrinuti. Međutim, ne mogu u ovom trenutku da govorim o stvarnoj namjeri. Ali je to jedan od razloga što smo željeli ovo jasno da pomenemo danas, da javnim komentarima potkrijepimo razgovore iza zatvorenih vrata, da pozovemo Srbiju kroz diplomatske kanale da povuče te trupe, jer su njihov sam obim, veličina i prisustvo destabilizujući sami po sebi i zabrinjavaju ljude, uključujući i nas".

Redakcija Glasa Amerike obratila se Ministarstvu odbrane Srbije za komentar na tvrdnje Bijele kuće.

Blinken: Počinioci napada na Kosovu, koji su u Srbiji, moraju da snose odgovornost

State Department saopštio je u petak da je državni sekretar Antony Blinken razgovarao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem "o značaju preduzimanja hitnih mjera na deeskalaciji napetosti sa Kosovom poslije nasilja 24. septembra i smrti narednika Policije Kosova". "Sekretar je podvukao da počinioci napada, koji su sada u Srbiji, moraju da snose odgovornost. Sekretar je izrazio podršku akcijama KFOR-a i EULEX-a u odgovoru na ovaj događaj i ukazao da incidenti - poput onih blizu manastira Banjska - predstavljaju neprihvatljiv izazov za KFOR i međunarodnu zajednicu, i pozdravio povećano prisustvo KFOR-a i odluku Sjevernoatlantskog savjeta da odobri dodatne snage. Sekretar je ponovio da Srbija mora da uz hitnu deeskalaciju u potpunosti implementira svoje obaveze iz dogovora o normalizaciji, u okviru dijaloga uz posredovanje EU", navodi se u saopštenju portparola State Departmenta Metjua Milera.

Kosovske vlasti su prethodno označile potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića kao organizatora napada, tvrdeći da je imao podršku Beograda, što su i on i srpske vlasti demantovali.

Kirbi je potvrdio da je državni sekretar Antony Blinken pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "da izrazi našu zabrinutost zbog ovih incidenata i da istakne nužnost hitne deeskalacije i povratku dijalogu".

"Svi koji su umiješani u napad moraju da budu izvedeni pred lice pravde. Znamo da Kosovska policija istražuje slučaj. Očekujemo da to bude temeljna, sveobuhvatna i transparentna istraga i pozivamo i srpske vlasti da pomognu u njoj", kazao je Kirbi.

Komentarišući moguću umiješanost Srbije u napad na Kosovu, Kirbi je odgovorio da je u toku aktivna istraga.

“Očigledno želimo da vlasti Srbije učestvuju u toj istrazi. I druga stvar o kojoj sam govorio jeste da obim napada, broj vozila i vrste municije i oružja svakako ukazuju na prilično visok nivo sofisticiranosti, resursa i obuke. Sam obim je zabrinjavajući. Ne izgleda kao da se okupilo samo nekoliko momaka koji su neplanirano odlučili da ovo urade”.

Kirbi je potvrdio ono što je najavljeno iz sjedišta NATO ranije u petak da će "u svjetlu najnovijih događaja KFOR pojačati prisustvo na sjeveru Kosova i u dijelovima pored granice u namjeri da osigura stanovništvo i da ispunjava svoj mandat obezbjeđivanja sigurnosti".

Naveo je i da je Savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven je razgovarao sa premijerom Kurtijem i ovim događajima i važnosti dijaloga. Pored naših diplomatskih napora, Sjedinjene Države rade zajedno sa saveznicima u NATO kako bi se odgovorilo na pokušaje da se destabilizuje Kosovo i ugrozi bezbjednost građana.

Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH

Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

Na Manjači kod Banjaluke je održana završna vježba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sa zadatkom ocjenjivanja komandi i jedinica koje su u njoj učestvovale. Vježbi su prisustvovali i komandanti EUFOR i NATO snaga u Bosni i Hercegovini.

EU je protiv veličanja terorista i zato je ispoštovala dan žalosti na Kosovu ali ne u Srbiji

Pripadnik specijalne jedinice kosovske policije iza vrata blindiranog vozila oštećenog mecima dok čuva stražu u oblasti oko manastira Banjska u Banjskoj, na sjeveru Kosova, oko 15 kilometara od granice sa Srbijom, 27. septembra 2023.

Evropska unija (EU) se suštinski protivi veličanju zločinaca, terorista i njihovom oplakivanju, poručio je portparol EU Peter Stano povodom proglašenja dana žalosti u Srbiji poslije sukoba u selu Banjska u opštini Zvečan na sjeveru Kosova.

Peter Stano je potvrdio da je 25. septembra, kada je na Kosovu proglašen dan žalosti, Kancelarija EU u Prištini istakla zastavu EU na pola koplja u čast poginulim i ranjenim kosovskim policajcima, "žrtvama užasnog terorističkog napada u nedelju". Rekao je da to nije učinila delegacija EU u Beogradu, 27 septembra, kada je dan žalosti bio u Srbiji.

"Napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama", naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U nedelju 24. septembra je Policija Kosova istraživala teren oko sela Banjska na severu zemlje, kada je u ranim jutarnjim satima grupa maskiranih i naoružanih lica na sjeveru Kosova napala policiju. Tom prilikom je ubijen jedan policijski službenik, dok je u razmjeni vatre policija ubila trojicu napadača srpske nacionalnosti.

Ovaj napad je osudila međunarodna zajednica, a EU ocjenjuje da se radilo o "terorističkom napadu".

Zvaničnici EU nastavljaju da insistiraju da je neophodna istraga napada u Banjskoj i da će u skladu sa rezultatima istrage EU odlučiti kako da postupi.

"Ono što se desilo u nedelju je bilo veoma ozbiljno i to treba da se razjasni jer će biti posljedica", poručio je portparol EU Peter Stano.

"Ovo je bio teroristički napad i teroristički napad treba da se istraži. A odgovorne za to treba privesti pravdi. I svako ko zna o tome ko je uključen dužan je da učestvuje i sarađuje kako bi se osiguralo da ovaj teroristički napad ne samo da bude u potpunosti istražen, već da se pravda ispostavi za one koji su ga planirali, koji su ga izveli i koji su stajali iza napada", podvukao je Stano.

Dok Kosovo optužuje Srbiju da stoji iza napada, Srbija to negira.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da za njega napadači na kosovsku policiju nisu teroristi.

"Za mene ti ljudi, kao predsednika Srbije, nikada neće biti teroristi. Da li mogu da opravdam ubistvo policajca...nema opravdanja, i zbog toga će i državni organi Srbije preduzimati korake", izjavio je Vučić u intervjuu za javni servis RTS.

Mnoge članice EU traže uvođenje mjera protiv Srbije ako se dokaže povezanost Beograda s napadima u Banjskoj.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG