Linkovi

Top priča BiH

Cijena liječenja od koronavirusa prelazi mjesečna primanja građana

Računi lijekova. (Foto: BIRN BiH)

Cijena lijekova koje propisuju ljekari za liječenje oboljelih od koronavirusa kod pojedinih građana prelazi mjesečna primanja, ali do sada nije bilo inicijativa da se dopune ili ujednače liste lijekova koje građani mogu dobiti jeftinije ili potpuno besplatno, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Fata Muratović kaže da je porodica njene kćerke, koja broji tri člana, morala privatno platiti testiranje nakon što su dobili simptome koronavirusa jer su im rekli da Zeničko-dobojski kanton nema dovoljno testova.

“Beba je u tom vremenu imala upalu uha i temperature pa su se testirali. Vjerovali ili ne, sa testom koji su sami radili i lijekovima za njih troje, koštalo je 870 KM, a samo je zet zaposlen”, ispričala je Muratović za BIRN BiH, dodajući da je to veliki iznos na tročlanu porodicu s jednim izvorom prihoda.

Maja Mihalj iz Sarajeva je također morala pretrage raditi privatno, jer, kako kaže, iz Doma zdravlja je dobila uputu da laboratorijski nalazi koje oni rade ne obuhvataju sve potrebno.

“Kada bi sve šta sam kupila stavila na papir, to bi koštalo 500 KM. Možda je neko koristio i neke jeftinije preparate, ali sve što sam kupila je bilo zaista po preporuci ljekara”, ispričala je Mihalj.

Za liječenje su joj bili propisani antibiotici, analgetici, vitamini, te preparati za imunitet. Brojni drugi sagovornici koji su se javili BIRN-u BiH imali su slične troškove liječenja.

Trenutna lista pozitivnih lijekova u BiH sadrži samo nekoliko vrsta antibiotika koji se propisuju oboljelima od koronavirusa, ali ne i ostali preparati. Analiza BIRN-a BiH pokazala je da građani u različitim dijelovima BiH nemaju jednak pristup jeftinijim ili besplatnim lijekovima za koronavirus jer liste nisu ujednačene.

Prema odgovorima koje je dobio BIRN BiH, liste se od marta nisu mijenjale kako bi bile prilagođene potrebama pacijenata tokom pandemije.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo kažu kako nisu imali inicijativu za promjenu liste.

“S obzirom na veliki broj oboljelih članova Komisije za lijekove, istu nismo imali u zadnjih 15 dana, tako da ne postoji inicijativa za promjene liste, a ne možemo je ni mijenjati bez Federacije”, stoji u odgovoru Ministarstva.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona kažu kako je nakon zahtjeva Doma zdravlja jedan lijek ubrzo odobren za potrebe bolničkog liječenja, dok za ostale potrebe nije bilo sličnih primjera.

“Inicijativa za revidiranje esencijalne liste – pozitivne liste lijekova TK-a zbog pandemije nije bilo od bilo kojih strana”, naveli su iz Ministarstva zdravstva ovog kantona.

Sagovornici s kojim su novinari BIRN-a BiH razgovarali kazali su da su im uglavnom od antibiotika propisivani Ciprol (Ciprofloksacin), Neocef i Pancef (Cefiksim), Sumamed (Azitromicin) i Favira (Favipiravir) te nerijetko dodatak Ecomer Imuno.

Na takozvanoj pozitivnoj “A” listi u Kantonu Sarajevo, sa koje su lijekovi plaćeni u cijelosti, nalaze se dva od ovih antibiotika. Još dva se nalaze na pozitivnoj listi lijekova “B” koji se plaćaju djelimično ili potpuno, dok se jedan antibiotik ne nalazi na listi i plaća se u potpunosti.

Prema listi Zeničko-dobojskog kantona, potpuno oslobođeni plaćanja su dva antibiotika, dok se tri ne nalaze na listi i plaćaju se u potpunosti.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da nezvanične informacije sa terena pokazuju da se COVID pacijentima u izolaciji preporučuje upotreba raznih vitamina, minerala i dodataka prehrani, uz antibiotik.

“Od lijekova se spominju antibiotici: Azitromicin i Cefiksim. Kada je u pitanju dostupnost navedenih lijekova, oba ova lijeka se nalaze na pozitivnoj listi lijekova TK-a”, rekli su iz Ministarstva zdravstva TK-a, dodajući da se jedan nalazi na listi “A”, drugi na listi “B”.

Liste koje je analizirao BIRN BiH pokazuju različit odnos kantona prema lijekovima koje danas propisuju ljekari za kućno liječenje. Neki kantoni imaju tek po jedan ili dva antibiotika na listi, dok drugi finansiraju ili učestvuju u troškovima za više antibiotika koje ljekari propisuju oboljelim od virusa.

Dodatni troškovi uz antibiotike

Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina
Covid 19 testing, Bosnia and Herzegovina

Iz Javne ustanove “Apoteke Sarajevo” za BIRN BiH su naveli da se za pacijente bez znakova pneumonije propisuju lijekovi za imunitet, snižavanje temperature, a da se u slučaju “najmanjeg znaka zapaljenja pluća” propisuju i antibiotici.

“Lijekovi protiv bolova i snižavanje tjelesne temperature se plaćaju, kao i svi suplementi za jačanje imunog sistema”, kazali su iz “Apoteka Sarajevo”.

Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, smatra kako je liječenje uz suplemente efikasnije i brže.

“Dokazano je da određeni suplementi poboljšavaju i jačaju imunitet, a s obzirom da je ovo virusna infekcija, jedini način prevencije i borbe trenutno, dok se ne desi vakcina, jeste korištenje različitih suplemenata, kao i korištenje hrane koja je zdrava, koja je energetski jaka”, kaže Kurtagić-Pepić.

Ona navodi kako se suplementi u BiH, pa i u svijetu plaćaju i da su vrlo često skupi, ali da su kod virusnih oboljenja izuzetno potrebni.

“Kod virusa je slučaj da živi u ćeliji, kao rezultat toga morate ubiti ćeliju da biste ubili virus. Jedini način jeste da ojačate organizam, da spriječite da virus unutar ćelije se toliko razmnoži i da napusti ćeliju i napadne druge ćelije”, istakla je ona.

Medina Imamović-Pino je na prvom pregledu bez testiranja i RTG-a pluća dobila terapiju, koja je nakon testiranja i ponovljena. Kupila je sve što su joj ljekari preporučili kako bi se što brže izliječila.

“Sve je bilo na recept, ali smo sve platili mi. Drugi pregled sve isto je i muž dobio. Djeca su također dobila antibiotik i imunoglukan. Nagrubo, samo ovo gore je oko 500 maraka. Ništa nije bilo besplatno”, naglasila je ona.

Još jedna sagovornica, sa kojom je uz uslov anonimnosti razgovarao BIRN BiH, kaže kako se cijela tročlana porodica morala liječiti privatno jer nisu mogli na telefon dobiti svoje ljekare i jer smatraju da nisu dobili odgovarajuću uslugu kada su otišli u ordinaciju.

“Oko 1.700 KM nas je koštalo to privatno liječenje za mjesec dana. Tu spadaju CT pluća, RTG pluća, razni nalazi krvi, između ostalog koji je i D dimer, te lijekovi. Mi smo imali sreću pa smo to mogli u tom trenutku priuštiti sebi, a šta će neki penzioner”, kaže ona i dodaje kako nijedan od ljekova kojeg su kupili nije bio na esencijalnoj listi lijekova, te su ga morali platiti u cijelom iznosu.

“Strašno je kad ste primorani da sav svoj budžet dajete za doktora ili posuđujete novac u ovom vremenu kad ljudi ostanu bez posla ili su jednostavno prepušteni sudbini”, zaključuje ona.

Iz “Apoteka Sarajevo” objašnjavaju kako je određeni broj antibiotika na esencijalnoj listi, te se uz recept mogu dobiti besplatno, ali da se svi dodatni suplementi plaćaju bez umanjenih troškova.

“Antibiotici Azitromicin, Ciprofloksacin, Doksiciklin se nalaze na esencijalnoj listi lijekova, te su pacijenti koji imaju zdravstveno osiguranje, oslobođeni plaćanja”, objašnjavaju iz “Apoteka”.

Iz Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona su kazali da su dvije vrste antibiotika koje se propisuju za liječenje od posljedica koronavirusa na pozitivnoj listi lijekova, ali da suplementi nisu.

Na Facebook grupi “Život poslije covida”, svoja iskustva su podijelili i oni pacijenti koji nisu plaćali puni iznos lijekova ili su antibiotike dobili potpuno besplatno. Oni kažu da se to razlikuje od kantona do kantona.

“Moja mama i sestra su sve platile u Zenici, apsolutno sve, dok pacijenti u Sarajevu eto makar taj antibiotik dobiju besplatno. Sve ostalo se kupuje i jedna prosječna plata teško može izdržati sve to. Na kraju antibiotik je najjeftiniji, svaki suplement je skuplji od antiobiotika”, kazala je Maida Mujčinović-Tinjak.

Iz Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Građani se nadaju refundaciji troškova lijekova

Drive in testing on coronavirus, Sarajevo
Drive in testing on coronavirus, Sarajevo

Prema primjerima sagovornika sa kojima je razgovarao BIRN BiH, liječenje antibioticima i dodatnim suplementima iznosi od 300 do više od 1.000 KM.

“Iznos liječenja jednog tretmana zavisi od težine kliničke slike pacijenta, dužine trajanja bolesti, životne dobi, što je individualno od pacijenta do pacijenta, te odabrane kombinacije lijekova i suplemenata”, naveli su iz “Apoteka Sarajevo”.

U nezvaničnim razgovorima sa nekoliko privatnih apoteka u Kantonu Sarajevo, rekli su da građani negoduju na visinu lijekova i da svakodnevno imaju upite da li će im ta sredstva biti refundirana.

Federalni Zavod zdravstvenog osiguranja je na upit BIRN BiH kazao da nisu nadležni za posebne liste i refundacije, već da to određuju kantonalni zavodi. Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo kažu kako je odluku o listi lijekova donijela Vlada, na prijedlog Ministarstva zdravstva ovog kantona.

“Zavod zdravstvenog osiguranja refundira sredstva samo za lijekove koji nisu dio Odluke o listi lijekova, a potrebni su u terapiji naših osiguranika”, naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a.

Iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo su za BIRN BiH rekli kako o refundiranju sredstava za lijekove treba da odluči onaj ko plaća, a to je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Ministarstva u Tuzli navode da sredstva potrošena na vitamine i preparate za imunitet neće biti refundirana.

“Ukoliko se misli na refundaciju troškova za vitamine, minerale i dodatke prehrani, oni ne spadaju pod esenciju i obavezno zdravstveno osiguranje bilo gdje u svijetu, te se u skladu s tim ne može očekivati refundacija troškova za navedeno”, kazali su iz Ministarstva.

Na upite BIRN-a BiH nisu odgovorili iz ostalih osam ministarstava zdravstva.

Antibiotici na listama

KANTON SARAJEVO: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

TUZLANSKI KANTON: Na “A” listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok je na listi “B” za participaciju u plaćanju Cefiksim. Lijek Favira nije na listi.

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin su na listi “A”, dok Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

POSAVSKI KANTON: Azitromicin i Ciprofloksacin na listi. Cefiksim i Favipiravir nisu na listi i plaćaju se u potpunosti.

SREDNJOBOSANSKI KANTON: Azitromicin se nalazi na esencijalnoj listi, dok Ciprofloksacin, Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON: Na listi su Azitromicin i Ciprofloksacin, dok Cefiksim i Favipiravir nisu.

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI KANTON: Besplatni lijekovi su Azitromicin te Cefiksim od pojedinih proizvođača dok je kod drugih potrebno učešće; uz djelimično učešće dostupan lijek Ciprofloksacin. Favipiravir se ne nalazi na listi.

HERCEGBOSANSKI KANTON: Na listi za djelimično plaćanje su Azitromicin, Cefiksim, Ciprofloksacin, dok Favipiravir nije.

UNSKO-SANSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, na listi “B” Cefiksim, dok lijek Favipiravir nije na listi.

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON: Na “A” listi Azitromicin i Ciprofloksacin, dok lijekovi Cefiksim i Favipiravir nisu na listi.

REPUBLIKA SRPSKA: Azitromicin, Cefiksim, Ciprol i Favipiravir nisu na listi, dok se na listi nalazi Ciprofloksacin.

See all News Updates of the Day

Palmer: Ne zastupamo nikakav plan

Angelina Eichhorst i Matthew Palmer

Američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst u posjeti su BiH radi razgovora o Izbornom zakonu BiH.

"Predstavljam Sjedinjene Američke Države (SAD). Kad govorim 'ja' govorim u ime politike SAD-a. Ja i Angelina (Eichhorst) nismo ovdje da bismo zastupali bilo kakav plan. Mi posredujemo u tome da političke stranke same postignu dogovor", naglasio je 29. novembra u Sarajevu specijalni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer, odgovarajući na pitanja novinara i napise u njemačkim medijima da li on i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove zastupaju interese Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, te da se prijeti sankcijama Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije, ako ne pristane na uvjete HDZ-a BiH.

"Mi posredujemo, posebno kod razgovora o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i izmjena Ustava BiH koje bi ih pratile i koje su važne za ovu zemlju kako bi se ojačale institucije BiH i provele presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga te kako bi se BiH pokrenula prema naprijed na putu prema Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO)", dodao je Palmer.

Palmer je pojasnio da se radi na paketu koji će omogućiti bolji integritet izbornog procesa u BiH, ispunjavanjem preporuka koje je dala Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) i GRECO, tijelo Vijeća Evrope koje se bavi borbom protiv korupcije.

"Veoma je važno da se izbori u BiH odviju u transparentnom, odgovornom okruženju, da ljudi, građani BiH budu uvjereni da će se njihovi glasovi pošteno prebrojati i da će rezultati izbora reflektirati njihovu volju. Posvećeni smo tome da podržimo ovaj proces kao i da podržimo put BiH prema EU i NATO integracijama", kazao je Palmer.

Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst je kazala da ih očekuju dva-tri dana intenzivnih razgovora sa svim donositeljima odluka u BiH, kao i predstavnicima civilnih organizacija.

"Radimo na tome da BiH dostigne najviše evropske standarde, bez diskriminacije, da ima funkcionalne institucije. Potpuno smo svjesni da je ovo također trenutak kad politička kriza duboko koči zemlju", kazala je Eichhorst.

Ona je dodala da žele osigurati i da se izbori održe u oktobru 2022. godine i da budu pošteni, transparentni i bez diskriminacije.

"Ideje o paketu integriteta izbornog procesa su na stolu i ništa još uvijek nije dogovoreno. Čak se nije razgovaralo ni o detaljima jer želimo biti sigurni da je ovo najtransparentniji i najinkluzivniji mogući proces. Ono što želim naglasiti je da vrijeme istječe da bismo imali kredibilnu raspravu i glasanje u Parlamentu BiH", kazala je Eichhorst.

Specijalni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst sastali su se danas, 29. novembra, s Ivanom Korajlić, direktoricom Transparency Internationala, Željkom Bakalarom predsjednikom Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine i Vehidom Šehićem, bivšim članom CIK-a BiH i predstavnikom nevladine organizacije "Pod lupom" koja tokom izbora nadgleda odvijanje procesa.

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar izjavio je da "izbora mora biti, ali da je veliko pitanje hoće li on oni biti po novom izbornom zakonu, s obzirom na političku klimu u BiH".

Bakalar je rekao da sve izmjene moraju da uslijede vrlo brzo, s obzirom na to da CIK BiH, kao osnovno tijelo izborne administracije u BiH, mora pripremiti svaki organizacijski aspekt.

"S obzirom na to da imamo i različite softverske module, a moramo donijeti i niz podzakonskih akata kojem bi se prilagodili izborni sistem BiH eventualnim izmjenama Izbornog zakona BiH. Za sve to postoji potreba da se uloži maksimalan napor da se svi ti akti pripreme i naš jedinstveni izborni informacijski sustav za eventualno neke nove modele početkom maja s obzirom na to da moramo raspisati izbore i imati spremno u slučaju izmjene zakona", pojasnio je Bakalar.

Prema njegovim riječima, predstavnici međunarodne zajednice traže moduse kako bi našli mogućnost da uvjere političare o neophodnosti izmjena – prvo Ustava, a onda i Izbornog zakona.

"Pretpostavljam da je to razlog zbog čega će na ovim razgovorima učestvovati predstavnici više političkih stranaka, s obzirom na to da je za opšti konsenzus potrebna suglasnost u Parlamentarnoj skupštini BiH", istaknuo je Bakalar.

Predstavnik Koalicije nevladinih organizacija "Pod lupom" Vehid Šehić rekao je da se s diplomatima razgovaralo o tome da se što prije dođe do ključnih izmjena Izbornog zakona BiH, kao i da se o prihvatljivim modelima još razgovara.

"Oni će nastaviti razgovore sa političkim liderima, međutim proces mora biti apsolutno transparentan. Svjedoci smo da su se do sada uvijek davale različite izjave nakon pregovora, nikad jedinstvene", dodao je Šehić.

Izvršna direktorica Transparency International u Bosni i Hercegovini Ivana Korajlić kazala je da cijeli ovaj proces pregovora oko izborne reforme ne daje razlog za nikakav optimizam.

"Mislim da je vrijeme poprilično isteklo. Pitanje je na koji način i kako će se postići bilo kakav dogovor imajući u vidu da imamo samo nekoliko mjeseci do raspisivanja izbora. Upozoravamo da je sama transparentnost cijelog ovog procesa nedovoljna. Nemamo konkretnih informacija o kakvih se rješenjima trenutno pregovara sa liderima tri ključne političke stranke u BiH. To otvara prostor za različite manipulacije", rekla je Korajlić.

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom

Wilson: Dodikova retorika je igranje vatrom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:04 0:00

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić optužen u predmetu visoke korupcije

Bosnia and Herzegovina -- Selmo Cikotic, Bosnian security minister, Sarajevo, December 29, 2020.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo je u petak, 26. novembra detalje optužnice protiv Selme Cikotića, ministra sigurnosti BiH, protiv kojeg je 25.novembra podignuta optužnica.

On se tereti, kako se navodi u saopštenju za javnost, da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine, obavljajući funkciju ministra obrane BiH, zloupotrijebio službeni položaj državnog ministra tako što je nezakonito pogodovao kupcu na štetu ministarstva kojim je rukovodio, tokom plana izvoza i prodaje viškova zastarjelog naoružanja, streljiva i vojne opreme.

“U optužnici se navodi da je optuženi potpuno nezakonito i mimo zakonske procedure, bez obavještavanja svojih zamjenika, kao i Predsjedništva BiH, vršio izmjene ugovora, nakon čega je preduzeću"Scout" d.o.o. Zagreb, umjesto zastarjelog naouružanja i municije, koje je bilo predviđeno za otpis i prodaju kako bi se smanjili troškovi čuvanja i održavanja, izmjenama ugovora izvozio oružje i municiju većeg kvaliteta i potražnje na tržištu, pa je na taj način oštetio budžet od oko 9,7 miliona maraka, kao i drugima pribavio imovinsku korist u višemilionskom iznosu”, ističe se u saopštenju za javnost iz Tužilaštva BiH.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u martu 2019. godine po naredbama Suda BiH i Tužilaštva BiH, izvršili pretres računara koji se nalazio u prostorijama Ministarstva odbrane BiH.

Kako je tada saopšteno, pretres je izvršen s ciljem utvrđivanja sadržaja datoteka koje bi mogle poslužiti kao trag ili dokaz u vezi sa krivičnim djelom iz člana 220. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“.

Cikotić je od 2006. do 2010. godine bio je ministar odbrane BiH, a u julu 2020. godine je izabran za ministra sigurnosti BiH, nakon što je dotadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić podnio ostavku.

Američke čestitke za Dan državnosti BiH

Zastave BiH ispred Vijeća ministara i Parlamenta BiH

Dan državnosti građanima Bosne i Hercegovine čestitali su američki predsjednik Joe Biden i državni sekretar Antony Blinken.

"Sretan Dan državnosti! Kao što je Predsjednik SAD naveo u svojoj poruci upućenoj Predsjedništvu, "Na ovaj svečani dan, znajte da SAD stoje uz vas u podršci demokratskim reformama, posvećenosti vladavini prava i suverenitetu i terirorijalnom integritetu. ", navedeno je u objavi Ambasade SAD u BiH.

Na web stranici State Departmenta objavljena je i čestitka američkog državnog sekretara.

"U ime Sjedinjenih Američkih Država čestitam narodu Bosne i Hercegovine na proslavi Dana državnosti.

Bosna i Hercegovina je zemlja puna potencijala. Vaša povijest uključuje duga razdoblja sklada i mira, ali i vremena velikih tragedija. Vaš Dan državnosti trenutak je za sve čelnike i građane da ostave po strani politički rub i potaknu povjerenje, kompromis i pomirenje. Sjedinjene Američke Države ostaju nepokolebljiv partner i prijatelj u pomaganju da se unaprijedi svjetlija budućnost za sve u Bosni i Hercegovini.

Na ovaj poseban dan svim građanima Bosne i Hercegovine želim sigurnu, sigurnu i prosperitetnu budućnost." navedeno je u objavi koju potpisuje Antony Blinken.

Historijsko i pravno uporište Dana državnosti

25. novembar je Dan državnosti Bosne i Hercegovine, praznik koji svoje historijsko uporište ima u partizanskom zasijedanju ZAVNOBIH-a iz 1943. godine.

Odlukom na ovom zasijedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva zajednica u kojoj će svi narodi imati ista prava.

Pravno uporište Dan državnosti ima u činjenici da Parlament BiH nije donio zakon o državnim praznicima, pa tako ovaj praznik ima pravni kontinuitet iz vremena Republike Bosne i Hercegovine.

Uprkos tome vlasti entiteta Republika Srpska ne slave ovaj dan.

Schmidt u Washingtonu: Konsultacije sa SAD pred zajedničke odluke

Schmidt u SAD: U mojoj ladici su instrumenti i znam kako da je otvorim
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama. Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog, kratkog ali dinamičnog, diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Schmidt: Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informišem o stanju u BiH, i da se konsultujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a - Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Schmidt: Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Donfried, koja je odgovorna za Evropu. Upoznaću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi - ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari - imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dayton.

Schmidt: Instrumenti su u mojim rukama

Glas Amerike: Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Schmidt: Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost je da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu 'nepopravljivu štetu' ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

Schmidt: To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."
Christian Schmidt: " ... u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice."

Schmidt: Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću 'štapa i mrkve'. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da je otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Schmidt: Vojska RS neće biti formirana

Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Schmidt: Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantuju uticaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Schmidt: Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona. To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH
Novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović prilikom intervjua sa Visokim predstavnikom za BiH

Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Schmidt: Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Schmidt: Ovi nije više "samo balkanska retorika"

Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

Schmidt: Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on "gazi" preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagujete?

Schmidt: Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: 'OK, ovo je samo balkanska retorika'. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju. Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Glas Amerike: Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Schmidt: Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, 'Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom.'

Učitajte još

XS
SM
MD
LG