Kontinuirana izraelska gradnja u istočnom dijelu Jeruzalema, gdje mahom žive Arapi, stalni je povod napetostima u tom gradu. Nedavno su se one ponovno razbuktale kada je u židovskoj četvrti Jeruzalema bila otvorena jedna obnovljena sinagoga, koju je 1948. srušila jordanska vojska. Palestinci tvrde da je otvaranje sinagoge zapravo početak izraelskog preuzimanja terena oko obližnje džamije al-Aksa, gdje bi se – vjeruju oni – trebao obnoviti drevni hram židovskog naroda.
Džamija al-Aksa i Kupola na stijeni nalaze se na lokaciji na kojoj su drevni Židovi, u šestom stoljeću prije naše ere, izgradili svoj Hram, poznat kao Drugi hram. Njega su prije gotovo dvije tisuće godina razorili Rimljani. Ova je lokacija i danas središte sukoba, za Židove i Arape koji žive u Jeruzalemu, ali i diljem svijeta. Sukob je prošli tjedan eskalirao nakon što je u blizini džamije al-Aksa otvorena jedna obnovljena sinagoga.
Šeik Taysir Tamimi, lokalni muslimanski vjerski čelnik, komentira ovaj događaj. On smatra da je otvaranje sinagoge početak rušenja džamije al-Aksa. On misli da Izrael na tom mjestu planira podići židovski Treći hram. Strah palestinskog stanovništva potvrđuje retorika ekstremnih židovskih skupina, koje se zaista bore za gradnju Hrama na mjestu gdje se nalazi džamija al-Aksa.
Gershon Salomon predstavnik je jedne od tih ekstremnih židovskih skupina: "Arapi su apsolutno u pravu. Mi želimo izgraditi Hram. To je naša misija."
U sedmom stoljeću naše ere, Jeruzalem su osvojile muslimanske vojske. Džamija al-Aksa i Kupola na stijeni izgrađene su na ostacima temelja židovskog Hrama. Godine 1967. arapski dio Jeruzalema osvojila je izraelska vojska. Od tada, sveta mjesta Židova i Arapa egzistiraju jedna uz druge, otvorena manje-više svima, ali uz stalne napetosti i ponekad – nasilje. Izraelska vlada odbacuje optužbe islamske zajednice da joj je namjera uništiti njezina sveta mjesta i na toj lokaciji ponovno izgraditi židovski Hram. No, glasine o tome među Palestincima ne jenjavaju. Nedavno je u blizini došlo i do sukoba izraelske vojske i policije s palestinskim prosvjednicima.
Zbog nasilja ili mogućnosti nasilja, Izrael ponekad ograničava dolazak na vjersku službu u džamiju al-Aksa. Pogotovo je to slučaj u petak, odnosno u subotu kada je u ovom dijelu Jeruzalema mnogo ljudi. Židovi naime mole kod Zida plača, koji je – kako se smatra – jedini ostatak Drugog hrama, kojeg su razorili Rimljani. Prema židovskoj vjeri, Hram će se obnoviti tek po dolasku Mesije.
Većina židovskih vjerskih prvaka otklanja ekstremna stajališta prema kojima Hram trebaju obnoviti ljudi. Naglašavaju da su ekstremisti izrazita manjina. Yona Metzger, vrhovni rabin izraelske aškenaske zajednice, o tome kaže: "Obnovljena sinagoga u starom dijelu grada nema nikakve veze s našim vjerovanjem da će nam Bog poslati naš sveti Hram. On ga treba poslati, mi ga nećemo sami podizati."
U želji da izbjegnu provokacije, izraelske su vlasti ekstremistu Gershonu Salomonu zabranile pristup ovoj lokaciji. U isto vrijeme, na Zapadnoj obali palestinske se snage sigurnosti spremaju za moguće demonstracije protiv Izraela. To je znak da obje vlasti, izraelska i palestinska, nastoje spriječiti eskalaciju nemira u vjerski sukob.