Vatrogasci mjesta Town Line u saveznoj državi New York poznati su kao “Posljednji pobunjenici.” Na uniformama im je ušivena američka konfederacijska zastava. Pitate se zašto? Ovaj gradić blizu kanadske granice otcijepio od Sjedinjenih Država na početku američkog Građanskog rata 1861. godine.
Jedina crkvena dvorana u mjestu Town Line u državi New York prepuna je ljudi. Okupili su se kako bi proslavili 150.-u godišnjicu otkad se ovaj gradić na sjeveru Sjedinjenih Država odlučio prikloniti američkom Jugu na početku Građanskog rata. Na parkiralištu su postavljeni topovi. Žene su obučene u svečane haljine, muškarci u vunene vojne uniforme. A Brandon Adkins je čak opasao pravi borbeni mač. Premda je iz sjeverne američke države New York, on se izjašnjava kao ‘rođeni’ konfederativac, pristaša američkog Juga: "Jedan me je tip nazvao Yankeejem, Sjevernjakom, a ja sam mu odgovorio da sam iz Town Linea, i da sam, prema tome, pristaša konfederacije. Mi smo se odavno tako opredijelili".
No, i mnogi u mjestu tu priču uzimaju s nevjericom. Ray Ball, učitelj povijesti, kaže da je bio jako iznenađen kad je to prvi put čuo, prije deset godina. Kad je izbio rat, žitelji su se, navodno, okupili u lokalnoj školi kako bi se izjasnili o ratu. Izglasali su 80 prema 45 glasova u korist otcjepljenja od Unije. Nedugo nakon toga, petorica mještana uputila su se prema jugu i pridružila se vojsci Konfederacije, kaže Ray Ball: "Zemlja je doslovce pucala po šavovima. A šavovi su pucali puno šire i više nego što su to mnogi ljudi pojmili".
Međutim, žitelji Town Linea, koji je svega nekoliko minuta udaljen od kanadske granice, još nisu sigurni zbog čega je njihov grad učinio takav dramatičan korak. Povjesničar Ray Ball kaže da su samo godinu dana prije početka rata žitelji podržali Abrahama Lincolna za predsjednika. Osim toga, oni su svi mahom njemački doseljenici, bez veza s američkim Jugom. Nisu imali veze ni s ropstvom. Moralo se raditi o nečem drugom, kaže on. Unatoč dugogodišnjem istraživanju, Karen Muchow /MOH-koh/, predsjednica lokalnog povijesnog društva, još nije pronašla odgovor. No, kad je Građanski rat završio, kaže ona, otcjepljenje Town Linea od Unije bilo je ubrzo zaboravljeno: "Mislim da su se neki zbog toga posramili. No, ne postoje nikakvi dokumenti koji to potkrepljuju. Možda se nalaze na nečijem tavanu. Ili su bili uništeni. Zato nemamo nikakvih imena, a to je netko mogao učiniti i namjerno".
Život se nastavio. Mještani su plaćali porez saveznoj vladi i otvorili poštanski ured. Onda, 1946. godine, odmah nakon Drugog svjetskog rata, lokalne su novine objelodanile priču. Mnogi mladi muškarci, kaže Karen Muchow uz smijeh, vratili su se kućama i pobijesnili kad su saznali da njihovi domovi nisu bili dio Sjedinjenih Država. Vijest se proširila zemljom. Telegramima se huškalo ljude da se ‘ponovno pridruže’ Uniji. Čak je predsjednik Harry Truman napisao otvoreno pismo u kojem je pozivao žitelje da peku teletinu kao dar mira. Podliježući pritisku, mještani su organizirali glasanje.
Na proslavi 150. godišnjice, gomila je gledala staru filmsku snimku svojih davno preminulih rođaka kako ubacuju glasačke listiće u kutiju i potom spuštaju pobunjeničku zastavu, koja se viorila – s prekidima – 85 godina. Prije kraja večeri, imitator Abrahama Lincolna predvodio je prisutne slavljenike u iskazivanju odanosti Sjedinjenim Državama – kao čin jedinstva, kaže on - ispred crkve, pred obje zastave: konfederacijske i one Sjedinjenih Država. Žitelji gradića Town Line još uvijek s ponosom nazivaju svoje mjesto ‘posljednjim utočištem Konfederacije.’