Komšić je naglasio da se to događa umjesto evolucije Ustav BiH prema demokratskim standardima i vrijednostima.
Istaknuo je da Ustav BiH, definiran Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, nametnut i da nije bio izraz demokratske volje građana BiH.
"U tom Ustavu, koji svi moramo poštovati, ostalo je mnoštvo otvorenih pitanja i nedorečenosti, što je ostavilo veliki prostor za različita proizvoljna tumačenja ili interpretacije", kazao je, dodajući da su "najčešće inspirisane partikularnim interesima političkih elita u BiH, ali i susjedstvu".
Poručio je, također, da se povod za takve djelovanje "krije u nesretnom terminu 'konstitutivnosti", čijim se korišternjem ostvaruju različiti politički ciljevi.
"U takvoj pogrešnoj političkoj i pravnoj praksi, nečija etnička pripadnost postaje neophodan uslov za bilo koji oblik političkog djelovanja. To ide toliko daleko da se čak ne može dobiti posao u državnoj službi ako niste odgovarajuće etničke pripadnosti", kazao je.
Komšić je podsjetio da je sistemska diskriminacija, zasnovana na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, potvrđena presudama Evropskog suda za ljudska prava.
Podsjetio je da je taj sud 22. decembra 2009. donio preusudu u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
U tim presudama maloženo je državi BiH da izvrši neophodne izmjene Ustava, iz kojeg se svi elementi diskriminacije moraju izbaciti. No, to se nije nikad desilo.
Pojašnjavajući političko uređenje BiH, Komšić je kazao da u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji broji 42 poslanika, njih najmanje pet mogu zakočiti bilo kakvo odlučivanje, jer dolaze iz jednog od dva entiteta.
"To je i danas slučaj kada se BiH putem očitih separatističkih aktivnosti drži u političko-talačkoj krizi, u čijoj konačnici se krije sistem blokada, ucjena i držanja BiH u potpunoj političkoj neizvjesnosti, sve dok se ne ispune želje i namjere pojedinih političkih lidera", istkaknuo je.
Naveo je i da je slično s odlučivanjem u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji se sastoji od 15 posredno delegiranih delegata, gdje samo njih dvojica mogu zakočiti bilo koje donošenje odluka.
"Zar to nije vidan pokazatelj nejednakosti glasa u dva doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje glas jednog delegata iz Doma naroda, kojeg imenuju političke stranke, ima najmanje trostruko veću vrijednost od poslanika iz Predstavničkog doma, kojeg biraju građani", kaže Komšić.
Iznio je i viziju rješenja za BiH u kojoj je potrebno ostvariti jednakost svakog građanina i stvoriti društvo jednakih šansi čime bi se otklonili svi oblici diskriminacije koje nosi taj fenomen „konstitutivnosti naroda“.
"Izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne mogu biti obavljene ako se u tim izmjenama neće uvažiti temeljni principi liberalne demokracije, ljudskih prava i vladavine prava, jer sve drugo, moju zemlju vodi u dodatnu nestabilnost, a time i u nestabilnost cijele regije zapadnog Balkana", zaključio je.
Komšićevo obraćanje upriličeno je povodom 20-godišnjice prijema BiH u Vijeće Evrope. Prisutnima se obratio putem video linka uz obrazloženje da je pozitivan na korona virus.
